Hrvatski, хорватский

[VANJA]

Mislim da tu nije uzrok u gramatici. Stvar je u uporabi riječi. U svima meni poznatim priručnicima ukrajinsoga jezika piše se samo ,,говорити українською мовою", a češće jednostavnije ,,говорити українською". Već sam davno čuo svoju školsku nastavnicu, ali ne pamtim kako bi ona rekla nešto slično ,,говорити по-українському, по-українськи". ,,По-українському" najprvo označava način rada karakterističan za Ukrajince ili Ukrajinu. ,,По-українськи" jako izgleda kao ruski izraz. Možda formalno nije greška reći o jeziku uz te izraze, ali tvrdo mislim da moramo dati prednost samo izrazu ,,говорити будь-якою мовою" koji označava ,,sredstvo kojim se vrši neka radnja", zbog čega i zahtijeva instrumental.

Evo...ja sam skenirao dio lekcije iz priručnika po kojem sam učio osnove ukrajinskog. Kao što se može vidjeti ovdje se normalno koristi oblik "по-українському". Radi se o priručniku iz sovjetskog razdoblja. Iz toga proizlazi da su se do 1991. u ukrajinskom najnormalnije koristila ova 3 oblika koja sam još ranije naveo.

Imam još dva priručnika ukrajinskog: Розмовляйте з нами українською мовою, (Г.І. Макарова, Л.М.Паламар, Н.К. Присяжнюк), «Вища школа», Київ 1992. й друга частина 1993. I u tim sam priručnicima ponovno susreo sve tri forme, iako je oblik «говорити українською мовою» bio najčešće korišten.

Apsolutno nije prihvatljivo reći ,,на українській мові".

Slažem se...

,,По-українськи" jako izgleda kao ruski izraz.

Zašto bi ovo izgledalo kao ruski izraz? To što se isti oblik javlja i u ukrajinskom, ne mora značit da je to rusizam. Nisam 100% siguran ali mislim da i Poljaci koriste frazu "po polski", Bjelorusi "па-беларуску», Rusini «по руски» a u kajkavskom dijalektu možeš na primjer susresti rečenicu: «Štefica ti baš lepo govori, onak, po zagrebački.» u smislu zagrebačkom kajkavicom ili govorom karakterističan za Zagreb. Osobno mislim da je to slavenski oblik, koji je prisutan u više slavenskih jezika.

Ekskurzije vlakom u Vladivostok, kako ja znam, jako su skupe. Čuo sam da se one organiziraju za strance, za milijunaše. Osobno ja nikada nisam mogao i bez neke organizirane eksurzije putovati u Vladivostok... ma što ćeš reći! Rusija je uvijek bila skupa za život zemlja siromašnih ljudi! A cijene su za strane turiste jako fantastične (više nego za ruske građane)!

Što misliš pod ovim "fantastične" – povoljne ili vrtoglavo visoke i skupe, što bi bilo vjerojatnije kada si spominjao neke milijunaše. Kijev je za nas Hrvate, jako povoljan i jeftin. Zagreb je dosta skup, a u usporedbi s Kijevom, enormno skup. Karta za vlak od Kijeva do Lavova (jednosmjerna) me koštala nešto manje od 40 hrvatskih kuna. Od Kijeva do Lavova željeznicom ima oko 630km, a kada bi se vozio Hrvatskim željeznicama tu rutu, karta bi me koštala nešto manje od 200 kn. Jedan moj prijatelj bi jako želio putovati od Moskve do Vladivostoka (tko ne bi), pa me upitao koliko bi to koštalo. Mislim da baš neće biti oduševljen odgovorom...  Što se tiče mjera sigurnosti koje si naveo, toga se treba pridržavati gotovo svugdje u velikim gradovima. Jedino me malo iznenadilo ovo s policajcem.  

Kad smo kod toga, Sibir je zemlja iseljenih poslije zatvora kriminalaca.

Pa između ostalog. Mislim da je na tisuće i tisuće nevinih ljudi završilo u Sibiru, samo zato jer se nisu slagali prvo s carskom a poslije i sa sovjetskom politikom. Čak su se i slagali, ali su bili lažno optuživani i sumnjičeni jer su bili stranci, kao što je bio slučaj s jugoslavenskim komunistom austrijskih korijena Karlom Štajnerom koji je pakao sibirskih logora opisao u knjizi 7000 dana u Sibiru. Ako ćeš ikada imati priliku, pročitaj tu knjigu...

Dopusti mi samo nekoliko ispravaka:
Zločince mogu ti nešto vrijedno ukrasti – Zločinci ti mogu nešto vrijedno ukrasti - to je što se tiče redoslijeda riječi, iako zločinac je onaj koji je izveo neki zločin, a zločini su najteža krivična djela (ubojstvo ili neka veleizdaja). Ovdje bi bilo bolje da si upotrijebio riječ kradljivac ili lopov, jer se radi o krađama.  

milicionari – policajci (nekad su bili (SFRJ) milicajci, sad su policajci i policajke)

Auta mogu brzo ići po pločniku – Automobili ili razgovorno auti. E sad...pločnik ili nogostup je namijenjen za pješake, a za vozila je namijenjen kolnik ili cesta. Možda si želio reći da se može dogoditi da auto naleti i na nogostup?

Nitko od naših dobrih Hrvata ovdje nikad neće reći "govoriti na kajkavštini" (barem u okvirima književna jezika); reći će "kajkavštinom".

Sasvim normalno zvuči s prijedlogom "na". Npr. Razgovarali smo cijelo vrijeme na engleskom jeziku. Imaš pravo. Govoriti kajkavštinom je standardni oblik, ali ovi oblici sa sufiksom –ŠTI-, kad govorimo o jezicima, nisu baš česti u hrvatskom. To je više prisutno u slovenskom: slovenščina, ukrajinščina...

[GayleSaver floating]

Zašto bi ovo izgledalo kao ruski izraz? To što se isti oblik javlja i u ukrajinskom, ne mora značit da je to rusizam. Nisam 100% siguran ali mislim da i Poljaci koriste frazu "po polski", Bjelorusi "па-беларуску», Rusini «по руски» a u kajkavskom dijalektu možeš na primjer susresti rečenicu: «Štefica ti baš lepo govori, onak, po zagrebački.» u smislu zagrebačkom kajkavicom ili govorom karakterističan za Zagreb. Osobno mislim da je to slavenski oblik, koji je prisutan u više slavenskih jezika.

po polsku.

[Amateur]

Evo...ja sam skenirao dio lekcije iz priručnika po kojem sam učio osnove ukrajinskog.

Heh, zašto ne hoćeš polemizirati o ovim temama u ukrajinskom odsjeku foruma?

Zašto bi ovo izgledalo kao ruski izraz?

Ako ima neka sumnja kako bi neki izraz bio kriv za ukrajinski jezik, prva je misao da to je rusizam zbog bilinvizma Ukrajinaca.

Nisam 100% siguran ali mislim da i Poljaci koriste frazu "po polski", Bjelorusi "па-беларуску»

po polsku
па-беларуску – правільна!

Što misliš pod ovim "fantastične" – povoljne ili vrtoglavo visoke i skupe, što bi bilo vjerojatnije kada si spominjao neke milijunaše.

Mislim skupe. Često čujem da moj grad je skup za turiste. Vidim da cijene su u muzejima i kazalištima skuplje 2–5 puta za strance. Cijene za regularne vlakove Moskva–Vladivostok sada ne znam, ali čuo sam da se organiziraju ekskurzije za strance-bogataše u posebnim vagonima.

Kijev je za nas Hrvate, jako povoljan i jeftin.

Ne znam kako je u Kijevu. Što se tiče naših cijena, ja ih uspoređujem s prosječnom platom u Rusiji, a ne s cijenama u drugim zemljama.

Jedino me malo iznenadilo ovo s policajcem.

Časni ljudi ne idu na posao u miliciju – uobičajeno danas javno mnijenje kod nas. Ja sam osobno vidio koliko u miliciji posluje sadista.

Kad smo kod toga, Sibir je zemlja iseljenih poslije zatvora kriminalaca.

Pa između ostalog.

Pa prvo od ostalog.

Mislim da je na tisuće i tisuće nevinih ljudi završilo u Sibiru, samo zato jer se nisu slagali prvo s carskom a poslije i sa sovjetskom politikom.

Ovo je do čega?

Čak su se i slagali, ali su bili lažno optuživani i sumnjičeni jer su bili stranci, kao što je bio slučaj s jugoslavenskim komunistom austrijskih korijena Karlom Štajnerom koji je pakao sibirskih logora opisao u knjizi 7000 dana u Sibiru. Ako ćeš ikada imati priliku, pročitaj tu knjigu...

S Jurjem Križaničem također nešto se loše dešavalo.

Zločince mogu ti nešto vrijedno ukrasti – Zločinci ti mogu nešto vrijedno ukrasti - to je što se tiče redoslijeda riječi, iako zločinac je onaj koji je izveo neki zločin, a zločini su najteža krivična djela (ubojstvo ili neka veleizdaja). Ovdje bi bilo bolje da si upotrijebio riječ kradljivac ili lopov, jer se radi o krađama.

Zar krađa nije zločin?

milicionari – policajci (nekad su bili (SFRJ) milicajci, sad su policajci i policajke)

Kod nas policija se zove milicija iako nije milicija već policija.

Auta mogu brzo ići po pločniku – Automobili ili razgovorno auti. E sad...pločnik ili nogostup je namijenjen za pješake, a za vozila je namijenjen kolnik ili cesta. Možda si želio reći da se može dogoditi da auto naleti i na nogostup?

Kada je na cesti gužva, auti idu na nogostup. Nitko ne pazi nikakva pravila.

Govoriti kajkavštinom je standardni oblik, ali ovi oblici sa sufiksom –ŠTI-, kad govorimo o jezicima, nisu baš česti u hrvatskom. To je više prisutno u slovenskom: slovenščina, ukrajinščina...

To je najviše prisutno u zapadnim slavenskim jezicima: polszczyzna, čeština, slovenčina, serbšćina. Kod nas tako se zove neki teritoriji: Брянщина, Орловщина, Смоленщина (Brjanska, Orlovska, Smoljenska oblasti). Na poljščiznu liči riječ отчизна (Domovina).

Добавлено спустя 1 час 26 минут 39 секунд:

A još ima riječi китайщина, деревенщина и тарабарщина.
Prva je naziv umjetničkog stila, poznatog kao "chinoiserie". Druga je psovka prema čovjeku selskog podrijetla. Treća je psovka prema tuđim neshvatljivim jezicima. 8)

Добавлено спустя 10 часов 46 минут 19 секунд:

Mjesto ruskih željeznica na Internetu: http://www.rzd.ru/. U donjem dijelu stranice ima link "In English", ali engleske stranice razlikuju od ruskih.
Stranice o Transsibu: http://www.rzd.ru/static/index.html?he_id=604.

Ja sam našao da vlak №002М ide iz Moskve (s Jaroslavskoga kolodvora) svaki drugi dan (neparnih datuma), ima temeljnu cijenu 9269,60 rublji jednosmjerno, ima još vagone s cijenom 10524,60 r. (mislim da tamo daju još neke doručke), vagone "Luks" (mislim da oni imaju kupea za 2 čovjeka, samo donja mjesta) s cijenom 19257,70 r. za jedno mjesto. Rastojanje 9259 km. Vrijeme (koja je riječ ovdje ispravna?) putovanja 148 sati 47 minuta... a možda i zakasnit će na dan-dva... Ovaj vlak (koliko ja znam) ide kroz stanicu Sverdlovsk (grad Jekaterinburg). Neki vlakovi možda idu kroz Kazahstan (oj, taj prokleti Hruščov! ), što može trebati tranzitnu kazahstansku vizu. Ima par drugih vlakova, sa znatno jeftinijim cijenama, na koje zbog toga nikada nema karata (trgovina se počinje prije 45 dana). Ali oni idu 8–9 dana. Dva iz četiri vlakova idu samo ljeti. Koje su dopunske plate (za sređivanje karte... hm?), toga nisam na onom sajtu mogao shvatiti. Pa treba još platiti za posteljinu i za čaj. I još za ručke u vagonu-restauraciji. Ali cijene nisu stalne, ovise ne samo o ekonomskoj situaciji, a također o vremenu godine i o vremenu (koliko dana?) prije odlaska. Ne ovise o tome je li mjesto donje ili gornje.
Još informacija o vlaku №240Э, koji postoji do kraja rujna. Ide iz Moskve svaki drugi dan (parnih datuma), ima temeljne cijene 6179,70 r., 7434,70 r. u "kupejnim" vagonima, 2782,50 r. u "plackartnim" vagonima (znaš li što je to?). Rastojanje 9300 km ide 160 sati 06 minuta. Ide li kroz Kazahstan, ne znam, također ne znam, je li razlika u kilometrima jednostavno greška ili ona znači neki drugi put.
One vlakove koji idu 8–9 dana (№904А i №918И), možemo isključiti: mislim da oni su poštanski, možda i bez vagona-restauracije.

Današnji kurs rublja: 35,0510 za 1?, 28,4505 za $1.

[VANJA]

Heh, zašto ne hoćeš polemizirati o ovim temama u ukrajinskom odsjeku foruma?

Meni tu nije ništa dvojbeno da bih ulazio u daljnju polemiku. Svuda sam nailazio na sve tri varijante koje sam naveo. I kod sveučilišnih profesora i u priručnicima, pa na koncu konca i na Internetu. Sapienti sat.

Ako ima neka sumnja kako bi neki izraz bio kriv za ukrajinski jezik, prva je misao da to je rusizam zbog bilinvizma Ukrajinaca.

Istina. To je zaista tako ako gledamo sa stajališta Ukrajinaca, ali ja nisam "dvojezični" Ukrajinac i kao što sam ti naveo onaj kajkavski primjer, u mojem dijalektu to normalno zvuči, a ne možemo govoriti da je taj oblik u kajkavskom prisutan pod utjecajem ruskog... Jednom sam razgovarao s Galicijanom s Ternopiljščine i na samom početku svog učenja, konstantno sam koristio formu по-українському. Taj dečko mi je ovako rekao: "Znam da je to ispravno i pravilno kako govoriš, ali bolje koristi oblik  по-українськи, tako ti kod nas svi govore." Taj isti dečko mi je s druge strane tvrdio da je riječ спасибі rusizam i da je bolje zahvaljivati s дякую. S time se nisam složio, a ni danas se ne slažem, iako mu to nisam rekao. Drugim riječima, ako Ukrajinac sa zapada, kojemu je ukrajinski materinji koristi «по-українськи» onda nam to nešto govori...  

Često čujem da moj grad je skup za turiste

Nije to samo slučaj s Petrogradom. I u Kijevu postoje dva cjenika. Jedan za ukrajinske građane, drugi za strance. Super je kad znaš ukrajinski, pa se praviš da si Ukrajinac i kupuješ jeftinije karte...jedino jedanput sam se otkrio kad mi je prodavačica na blagajni odgovorila na ruskom, a ja nisam tad znao ni jedne ruske riječi, pa je to bila smiješna situacija – Ukrajinac koji ne razumije ruski...

Časni ljudi ne idu na posao u miliciju – uobičajeno danas javno mnijenje kod nas. Ja sam osobno vidio koliko u miliciji posluje sadista.

Zar je korupcija uzela danak?

Ovo je do čega?

Ne razumijem. Ti si naveo Sibir kao prebivalište iseljenih kriminalaca, a ja sam te nadopunio rekavši da su još uz njih u Sibiru završili i politički i ini zatvorenici (ono o čemu su pisali Dostojevski, Solženjicin, Štajner). Ne slažeš se?

S Jurjem Križaničem također nešto se loše dešavalo.

Apsolutno točno. Križanić je imao sreće što je umro car pa ga je njegov sin oslobodio iz Tobolska. A otkuda ti znaš za Križanića? Ruku na srce, najmanje pola stanovništva Hrvatske nema pojma tko je to Križanić ni što je radio u životu... :?

Zar krađa nije zločin?

Pa ja bih krađu nazvao prekršajem ili krivičnim djelom. OSIM, ako se ne radi o krađi strašnih razmjera kao kad se tvornice zatvaraju jer je gazda nestao s lovom iz zemlje... Zločin zvuči jako strašno u hrvatskom. Ako ti ukradu na ekskurziji fotoaparat, iako će to tebi izgledati kao zločin (jer je tvoj aparat), mi bi ovdje ipak rekli da se radi o krađi ili ako se radi o velikoj krađi, onda postoji izraz "teška krađa".  

Kod nas policija se zove milicija iako nije milicija već policija.  

Znam da imate miliciju, ali riječ милиция na hrvatski s ruskog valja prevoditi kao policija, isto kao i hrv. policija na ruski treba prevoditi kao милиция. Tako je i u slučaju prijevoda s eng. (police) na rus. Mилиционер je valjda rusizam u srpskom, jer tako su Srbi zvali «službenika» tadašnje milicije. U hrvatskom je bio milicajac...

Kada je na cesti gužva, auti idu na nogostup. Nitko ne pazi nikakva pravila.

To je najviše prisutno u zapadnim slavenskim jezicima: polszczyzna, čeština, slovenčina, serbšćina. Kod nas tako se zove neki teritoriji: Брянщина, Орловщина, Смоленщина (Brjanska, Orlovska, Smoljenska oblasti). Na poljščiznu liči riječ отчизна (Domovina).  

Kod nas samo neki krajevi koriste takve oblike. Najviše u Istri. Područje oko grada Labina zovu Labinština, oko grada Buzeta Buzeština itd. Bujština, Pazinština. Ali je nepojmljivo da netko kaže za područje Zagreba – Zagrepština. Ne znam jesam li ti rekao kada smo govorili o homonimima, u kojoj su vezi hrv. i ukr. riječ domovina...?    

Mjesto ruskih željeznica na Internetu: http://www.rzd.ru/. U donjem dijelu stranice ima link "In English", ali engleske stranice razlikuju od ruskih.
Stranice o Transsibu: http://www.rzd.ru/static/index.html?he_id=604.

Hvala ti puno. Большое тебе спасибо. Дуже тобі дякую. Zaista si se potrudio dok si sve to uspio pronaći. U svakom slučaju moj prijatelj ti sanja na javi. On misli da ako imaš 24 godine da možeš doći pred Japan prethodno vlakom proputovavši cijelu Aziju bez po' muke...Ha..dobro. Prenijet ću mu tvoje informacije. Još jednom puno ti hvala.  

Rastojanje 9259 km

Rastojanje bolje zamijeni riječju udaljenost.

Vrijeme (koja je riječ ovdje ispravna?) putovanja 148 sati 47 minuta...

Vrijeme putovanja – pravilno

(oj, taj prokleti Hruščov!  ),

Zašto prokleti Hruščov? Osobno o nijednom sovjetskom genseku nemam nikakvo mišljenje, ali jednom mi je u školi profesor povijesti rekao da je Hruščov ipak pokazao veliku hrabrost kada je izašao pred Vrhovni Sovjet i krenuo s отоплением razotkrivši Staljina. Mogla ga je progutati noć bez problema...A i s onim šeširom mi je puno simpatičniji od Brežnjeva...Zanimljivo je da su obojica iz Ukrajine. Je l' Hruščov insistirao na gradnji pruge preko Kazahstana?

"plackartnim" vagonima (znaš li što je to?).

Znam...znam. Vozio sam se ja plackartom. Toga kod nas nema. Mi smo mala zemlja (u ruskim okvirima, nevjerojatno mala zemlja, s obzirom da su vam samo neke oblasti velike kao 4 Hrvatske) i nema prevelike potrebe za noćenjem u vlaku, a međunarodni vlakovi svi imaju spavaće vagone s kupeima.

[Amateur]

Drugim riječima, ako Ukrajinac sa zapada, kojemu je ukrajinski materinji koristi «по-українськи» onda nam to nešto govori...

Meni ,,nešto" govori kada je nekomu ukrajinski materinji jezik, da. Ali zašto bi imalo veliko značenje da je netko Ukrajinac sa zapada? Na ovome forumu navedeni su primjeri kada, recimo, u Lavovu se ne čuju riječi, izraze i čak gramatičke forme koji su prirodni u čerkaškim selima pa postoje u standardnome jeziku. Za mene bi bilo jako zanimljivije poslušati kako se govori na jugu i istoku Kijevske, a također u Poltavskoj i osobito u Čerkaškoj oblasti.

pa je to bila smiješna situacija – Ukrajinac koji ne razumije ruski...

Heh, ne bi bio dobar špijun!  

Zar je korupcija uzela danak?

Je li to tek korupcija kada policajci prilaze stranim turistima i pod izgovorom pregledanja putovnica pljačkaju ih?! A kada bi trebalo, ni na glavnoj ulici grada nećeš naći policajca – neka lopovi ,,rade" sebi slobodno! Pokušavati telefonirati možeš i 30 minuta, i sat, možda policajka nešto ikamo upiše... Biva što i patrola dolazi... nekada.
Kod nas je zakon postao takav što je uvijek oštećenik kriv.  

Ne razumijem. Ti si naveo Sibir kao prebivalište iseljenih kriminalaca, a ja sam te nadopunio rekavši da su još uz njih u Sibiru završili i politički i ini zatvorenici (ono o čemu su pisali Dostojevski, Solženjicin, Štajner). Ne slažeš se?

Ne.

A otkuda ti znaš za Križanića?

Toga već ne pamtim. Valjda sam o njemu pročitao u nekom udžbeniku...

ako se radi o velikoj krađi, onda postoji izraz "teška krađa".

U SSSR-u krađa deset tisuća rublji i više kaznivala se smrti. Кража в особо крупных размерах. Высшая мера наказания (вышка). Смертная казнь. Расстрел.
Žargonski вышка osim smrtne kazne može značiti высшая математика (kod studenata). A običnije je značenje ove riječi (вышка) kula-osmatračnica.

Kod nas policija se zove milicija iako nije milicija već policija.  

Znam da imate miliciju, ali riječ милиция na hrvatski s ruskog valja prevoditi kao policija, isto kao i hrv. policija na ruski treba prevoditi kao милиция. Tako je i u slučaju prijevoda s eng. (police) na rus.

Ne slažem se u potpunosti. Rusku riječ ,,милиция" može prevesti na hrvatski kao ,,policija" jer je u stvari milicija u Rusiji policija. Ali hrvatsku riječ ,,policija" na ruski treba prevađati samo kao ,,полиция". Policajac — полицейский. Policajka – женщина-полицейский. Полицай – policajac u tijeku hitlerovske okupacije.

Ne znam jesam li ti rekao kada smo govorili o homonimima, u kojoj su vezi hrv. i ukr. riječ domovina...?

O tome razgovora nije bilo. Mislim da je hrv. domovina ukr. батьківщина, a ukr. домовина je hrv. mrtvački sanduk. Ali meni je u zadnjem značenju običnije reći труна ukrajinski.

Mjesto ruskih željeznica na Internetu: http://www.rzd.ru/. U donjem dijelu stranice ima link "In English", ali engleske stranice razlikuju od ruskih.
Stranice o Transsibu: http://www.rzd.ru/static/index.html?he_id=604.

Hvala ti puno. Большое тебе спасибо. Дуже тобі дякую.

Nema na čemu! Не за что! Нема за віщо!

(oj, taj prokleti Hruščov!  ),

Zašto prokleti Hruščov?

Zato što je izvršio dvije teške krađe Rusije! Predao je Krim Ukrajini, pa Južni Sibir Kazahstanu. Ta pruga ide kroz ruski grad Petropavlovsk... današnji Petropavlovsk-Kazahskij.

Osobno o nijednom sovjetskom genseku nemam nikakvo mišljenje, ali jednom mi je u školi profesor povijesti rekao da je Hruščov ipak pokazao veliku hrabrost kada je izašao pred Vrhovni Sovjet i krenuo s отоплением razotkrivši Staljina.

Joj, opet tih omonima ili sada već sinonima... Отопление to je grijanje u kućama, stanima i sobama. Vrijeme vladavine Hruščova zove se kao toplo vrijeme u zimi ili u proljeću kada se snijeg topi – оттепель.

Kroz par dana možda ću otići na Crno more sa svojega ,,Bijeloga" (koje najčešće biva sivo) malo se ogrijati. Internet tamo ima (iako je skuplji), ali mojih omiljenih rječnika neće biti. Ne znam kako ću onda odgovarati na forum?!

[GayleSaver]

Imam pitanje za svih Rusa koji uce hrvatski ili srpski.

Znajete li izgovarati srednjoevropskite "t", "l", "m", i tako dalje?  Brkate li ih sa "lj" i "nj"?  A sto se tice "č" i "ć", umijete li praviti razliku koja treba među njima?

[Aramis]

Znajete li izgovarati srednjoevropskite "t", "l", "m", i tako dalje? Brkate li ih sa "lj" i "nj"? A sto se tice "č" i "ć", umijete li praviti razliku koja treba među njima?

Znamo i umimo

[GayleSaver]

Dakle, naravno, ZNATE, i "koju treba".  

Hvala.

Problem je u tome da nismo svi mi fonetski spremljani, te meko se i tvrdo /ch/ cesto gube u izgovoru stranaca, a pogotovu u rijecima dubletima, kao npr.  "nije mogao ni rriječi reći".   Osim toga, Bosanci uglavnom vec ne prave razliku medu ovim zvucima, sto je Pavle Ivic objasnio njihovim udubljenjem u tursku i arapsku jezicku srijedinu na dugo vrijeme.  

Sa "l", "n", i tn. osnovni problem je u srjednoevropeizaciji, ali evidentno ako ste ucili vise jezika onda cete to raditi relativno lako.

A sad drugo pitanje.  Tko od vas vec moze plijesati sa naglaskom?  Ja jos ne mogu.  

[Wolliger Mensch]

Господи, люди, ну переводите же!

Prijevoda ne treba Это всё же хорватский, а не какой-нибудь зулусский

[Drunkie]

Licno ja ne razlikujem č i ć. Slicno, ne znam plesati sa naglaskom.
Sto se tice "srjednoevropeizaciji" "l" i "n", iskreno ne znam o cemu se prica.

[GayleSaver]

Hrvatsko ili srpsko "l" zvuci slicno francuskomu, koje se nalazi izmedu ruskog mekog i ruskog tvrdog l.

[Drunkie]

Moram biti pazljiv da pratim kako Francuzi izgovaraju "l"

[GayleSaver]

Nesto mekse od "стол", nesto tvrde od "ljupka".  Ne znam fonetski opisivati izgovor, ali priblizno mogu reci: za stvoriti, postavite jezik za zube, ali ipak na nepce.  Ovdje ima palatizacije, no nju obezbeduje konac jezika umjesto srijedine.

[Lucidar]

Za sve koji ne razlikuju hrvatsko "č" i "ć", ne brinite se. Većina Hrvata ih ne razlikuje. Ja sam rodom iz Imotskog, gdje se dobro razlikuju, ali kladim se da ih Vanja ne razlikuje jer je iz Zagreba. Isto je s naglascima. Hrvatski standardni jezik ima četiri naglaska, no u dijalektima ih ima između 1 i 5. Opet se kladim da Vanja ni naglaske ne razlikuje, jer je Zagreb izgubio razlike u tonu i duljini, pa je ostalo samo mjesto naglaska, kao u ruskom.

[Poirot]

Nisam nikada razumeo sta znaci 'naglas'. Da li je to akcenat ili glazba jezika?

[VANJA]

Za sve koji ne razlikuju hrvatsko "č" i "ć", ne brinite se. Većina Hrvata ih ne razlikuje. Ja sam rodom iz Imotskog, gdje se dobro razlikuju, ali kladim se da ih Vanja ne razlikuje jer je iz Zagreba. Isto je s naglascima. Hrvatski standardni jezik ima četiri naglaska, no u dijalektima ih ima između 1 i 5. Opet se kladim da Vanja ni naglaske ne razlikuje, jer je Zagreb izgubio razlike u tonu i duljini, pa je ostalo samo mjesto naglaska, kao u ruskom.

Na mene je kao izvornog kajkavca palo «kajkavsko prokletstvo». Kajkavcima je teško odrediti pravilan refleks jata, jer je kod nas (barem u mojem govoru kajkavskog narječja) jat uvijek zatvoreno e – u standardu je ono ije/je/i/e.

Kajkavski se naglasak itekako razlikuje od standarda kao i razlikovanje č i ć, jer kajkavci imaju varijantu glasa između č i ć.
No, ja za sebe smatram da dobro razlikujem č i ć i refleks jata, pa čak i naglaske, jer sam ih učio u školi i dodatno radio na tome da ih savladam (između ostalog studiram kroatistiku). Ja razumijem što je Lucidar htio reći. Dok se Dalmatinci, a osobito Istrani (pa i preostali štokavci) rode s perfektnim razlikovanjem č i ć, nama kajkavcima (dakle središnja Hrvatska – zagrebačka makroregija) ne preostaje ništa drugo nego da to naučimo. Meni jako u razlikovanju glasova č i ć pomažu prvotni oblici.
Npr. ako imam u korijenu riječi c ili k – ono uvijek daje č (ptica – ptičji, rak – račji), ako je u korijenu t, bit će ć – obratiti – obraćanje, shvatiti – shvaćanje, htjeti – ja hoću.

Problem mi stvaraju riječi poput ćuk, ćup, domaća (zadaća) – koje sam ja kao dijete najnormalnije pisao čup, čuk, i domača zadača, zbog koje sam jednom morao 100 puta u bilježnicu napisati domaća zadaća. No, zato je na mom stolu pravopis i kad sam u dilemi, pogledam. Ako ne znate razlikovat č i ć – to nije kraj svijeta...

Добавлено спустя 5 минут 2 секунды:

Nisam nikada razumeo sta znaci 'naglas'. Da li je to akcenat ili glazba jezika?

Monsieur Hercule Poirot naglasak ili akcent - sinonimi (fora ti je nick).

[GayleSaver]

Znaci se meni o srbijanskom, pa i o bosanskom izgovoru ne samo cini!  Kod njih zaista ova razlika jos uvijek zivi, pritom u vecini dialekata.  Ili ne?

Dok ste ovdje, jos jedno pitanje.  Ja cujem Radio Slobodna Evropa, a meni se cini kako fonetika pojedinca, narocito iz Beograda, vise lici na rusku nego fonetika ostalih.  Ne bih znao to opisati detalnije, ali citao sam da se na sjeveru Srbije tokom XVIII vek ruski nastavnici predavali religiju u ruskim skolama.  Mozda gradska srpska rijec u ovim srijedinama je dijelomicno odjek ruskog uticaja?  Ili sve je to halucinacija?

Da ne pomislite da sjedim i uporedujem jezike (pogotovu kako zvuce) namjerno, za zabavu.  Sve sto sam rekao, cuo sam uzgred.

[VANJA]

Hitno trebam prevesti jedan tekst na ukrajinski, ali ne znam kako da prevedem izraz «vjenčana kuma».  Gledao sam i u englesko-ruski i englesko-ukrajinski rječnik, ali bezuspješno.
Za kuma sam pronašao riječ шафер  (best man)  uz riječ кум.  Kako će biti kuma na vjenčanju, ono što se u engleskom kaže maid of honour / bridesmaid? Pomogao bi mi i prijevod na ruski i ukrajinski...

Rečenica glasi: Ovo ljeto sam bila vjenčana kuma svojoj prijateljici.  
Цього літа я була кума своїй подрузі на весіллі.
Этого лета я была кума своей подруге на свадьбе.
Ima li to smisla u ukrajinskom i u ruskom?:?

[chelas]

Hitno trebam prevesti jedan tekst na ukrajinski, ali ne znam kako da prevedem izraz «vjenčana kuma».  Gledao sam i u englesko-ruski i englesko-ukrajinski rječnik, ali bezuspješno.
Za kuma sam pronašao riječ шафер  (best man)  uz riječ кум.  Kako će biti kuma na vjenčanju, ono što se u engleskom kaže maid of honour / bridesmaid? Pomogao bi mi i prijevod na ruski i ukrajinski...

Rečenica glasi: Ovo ljeto sam bila vjenčana kuma svojoj prijateljici.  
Цього літа я була кума своїй подрузі на весіллі.
Этого лета я была кума своей подруге на свадьбе.
Ima li to smisla u ukrajinskom i u ruskom?:?

Ne, u ruskom ima smisla "Этим летом я была свидетельницей на свадьбе у своей подруги"

[VANJA]

Ne, u ruskom ima smisla "Этим летом я была свидетельницей на свадьбе у своей подруги"

Puno ti hvala. Na ukrajinski sam na kraju preveo ovako: Цього літа я була дружкою своїй подрузі. Nadam se da je dobro.  Большое тебе спасибо за быстрый ответ.

[GayleSaver]

Da, genitiv je danas arhaicni vremenski govoreci.

[Lucidar]

Znaci se meni o srbijanskom, pa i o bosanskom izgovoru ne samo cini!  Kod njih zaista ova razlika jos uvijek zivi, pritom u vecini dialekata.  Ili ne?

Misliš na razliku između "č" i "ć"? Istina, u većini srpskih i bosanskih govora ona postoji, a i u mnogim hrvatskim.

Dok ste ovdje, jos jedno pitanje.  Ja cujem Radio Slobodna Evropa, a meni se cini kako fonetika pojedinca, narocito iz Beograda, vise lici na rusku nego fonetika ostalih.  Ne bih znao to opisati detalnije, ali citao sam da se na sjeveru Srbije tokom XVIII vek ruski nastavnici predavali religiju u ruskim skolama.  Mozda gradska srpska rijec u ovim srijedinama je dijelomicno odjek ruskog uticaja?  Ili sve je to halucinacija?

E, to ne bih znao.

[IVICAB]

Znaci se meni o srbijanskom, pa i o bosanskom izgovoru ne samo cini!  Kod njih zaista ova razlika jos uvijek zivi, pritom u vecini dialekata.  Ili ne?

Dok ste ovdje, jos jedno pitanje.  Ja cujem Radio Slobodna Evropa, a meni se cini kako fonetika pojedinca, narocito iz Beograda, vise lici na rusku nego fonetika ostalih.  Ne bih znao to opisati detalnije, ali citao sam da se na sjeveru Srbije tokom XVIII vek ruski nastavnici predavali religiju u ruskim skolama.  Mozda gradska srpska rijec u ovim srijedinama je dijelomicno odjek ruskog uticaja?  Ili sve je to halucinacija?

Da ne pomislite da sjedim i uporedujem jezike (pogotovu kako zvuce) namjerno, za zabavu.  Sve sto sam rekao, cuo sam uzgred.

Ta sličnost, verovatno ti se samo čini, one ne postoji. Kad su se Srbi preselili u Austrougarsku, bilo je zabranjeno štampanje crkvenih knjiga, pa su ih Srbi uvozili iz Rusije, tako da se u crkvi koristi crkveno-slovenski ruske redakcije. Kada je Vuk Karadžić izvršio reformu srpskog jezika na temelju narodnog jezika, očistio ga je skoro potpuno od crkvenoslovenizama.

[GayleSaver]

Fonetiku gotovo nije moguce ocistiti.  Ako je ona vec pokvarena, pokvarena je.

Sa druge strane, nije je ni lako pokvariti.

[Lucidar]

Fonetiku gotovo nije moguce ocistiti.  Ako je ona vec pokvarena, pokvarena je.

Sa druge strane, nije je ni lako pokvariti.

U srpskom ima nešto crkvenoslavenizama, ali ne na fonetskoj razini. Crkvenoslavenski ionako nije imao propisanu fonetiku, već je tekstove svako na svoj način čitao.