Cпасибо за объяснение.
Всегда пожалуйста!
Još bih htio dodati da za mene u sličnima izrazima o putu taj put (gotovo uvijek kada se koristi ruska riječ „путь”) ima ne prostorno, a vremensko značenje iliti značenje tijeka putovanja. Ne znam, je li ovo ispravno s teorijske točke gledišta. :? Inače u Ivanovom izrazu „sjednimo pred put” bitno je značenje „sjednuti pred odlazak, pred rastanak”, a nije „sjednuti pred cestom”.
Ovaj put ima još sljedeće nijanse. Imenica „путь” je nekada bila ženskog roda, a sada je muškoga. Zbog ovoga prijelaza ona ima nepravilnu sklonidbu (1.-3.): jedn. N. путь G. пут́и D. пут́и A. путь I. путём L. на пут́и; mn. N. пут́и G. пут́ей D. пут́ям A. пут́и I. пут́ями L. на пут́ях. (Ako nisam zaboravio, u ukrajinskome je ista imenica dosada ženskog roda.)
Dalje, obično se s putem koriste prijedlozi „на, с”:
пост́авить столб
на дор́огу — postaviti stup na put
столб сто́ит
на дор́оге — stup stoji na putu
убр́ать столб
с дор́оги — skloniti stup s puta
Ali kada kažemo o putovanju, koristimo prijedlog „в”:
отпр́авиться
в путь, отпр́авиться
в дор́огу (ili čak отпр́авиться
в п́уть-дор́огу) — otići na put
происш́ествие
в пут́и (в дор́оге), сл́учай
в пут́и (в дор́оге) — događaj, doživljaj na putu (u tijeku putovanja)
Ali: „происш́ествие, сл́учай
на дор́оге” znači događaj, doživljaj na nekom konkretnom mjestu puta, ceste.
„Железнодор́ожный, трамв́айный путь (коле́я)” znači „željeznički, tramvajski kolosjek”.
Još sam primjetio da hrvatska riječ „staviti” može u ruskome značiti ne samo „ст́авить” (svr. „пост́авить”), a i „класть” (svr. „полож́ить”). Kada će neka stvar stajati, stavimo je uz glagol „ст́авить”. Kada će neka stvar ležati, stavimo je uz glagol „класть”. Jesam li ovo ispravno shvatio?
Zašto su ta dva zadnja glagola različitih korena? U standardnom ruskome, kada nema predmetka, koristi se nesvršeni glagol „класть”. Kada ima ikoji predmetak, koriste se svršeni glagoli „полож́ить, подлож́ить, перелож́ить” i sl. Dotični glagoli imaju sljedeće nesvršene parove: „класть, подкл́адывать, перекл́адывать” i td. U govornom jeziku čak obrazovanih ljudi često se koristi besprefiksna riječ „лож́ить” umjesto „класть”, rjeđe prefiksne riječi „покл́асть, подкл́асть, перекл́асть” i sl. koje obrazovani ljudi normalno izbjegavaju.
Što se tiče lokativa. Imenice muškoga roda 1. sklonidbe (bez nastavka u nominativu jednine) obično imaju nastavak „-e” u lokativu jednine. Ali kada se s lokativom koriste prijedlozi „в, на”, nekoje od njih imaju nastavak „-у”, kao u dativu. Za razliku od dativa u lokativu ovaj nastavak je naglašen. U dativu je naglasak na istom slogu kao što u genitivu. Takvih imenica nema mnogo. Primjeri:
N. лес (šuma) —
L. о л́есе —
L. в лес́у (G. л́еса; D. л́есу)
N. пруд (umjetno jezerce) —
L. о пруд́е —
L. в пруд́у (G. пруд́а; D. пруд́у)
N. порт (luka) —
L. о п́орте —
L. в порт́у (G. п́орта; D. п́орту)
N. аэроп́орт (zračna luka) —
L. об аэроп́орте („об” umjesto „о” pred samoglasnikom sljedeće riječi) —
L. в аэропорт́у
ili в аэроп́орте (G. аэроп́орта; D. аэроп́орту)
N. год (godina) —
L. о ѓоде —
L. в год́у (G. ѓода; D. ѓоду)
N. лёд (led) —
L. о льде —
L. на, во льду (G. льда; D. льду)
N. снег (snijeg) —
L. о сн́еге —
L. на, в снеѓу (G. сн́ега; D. сн́егу)
O istim uvjetima još manji broj imenica ženskog roda 3. sklonidbe (nastavak N. jedn. „-ь”) imaju isti oblik kao i obično — „-и”, ali on je naglašen:
N. ночь (noć) —
L. о н́очи —
L. в ноч́и
N. печь (peć) —
L. о п́ечи —
L. в, на печ́и
N. дверь (vrata) —
L. о дв́ери —
L. на двер́и
N. степь (stepa) —
L. о ст́епи —
L. в степ́и
N. кровь (krv) —
L. о кр́ови —
L. в кров́и
N. связь (veza) —
L. о св́язи —
L. в св́язи (obično), ali
L. в связ́и
с чем-либо (u vezi
s nečim — u značenju „zbog
nečega”)
I posljednja za ovu poruku nenormalnost u ruskima padežima. Nekoje imenice muškoga roda bez nastavka u nominativu jednine imaju u genitivu jednine nastavak isti dativu „-у” umjesto „-а” kada imaju značenje dijela nečega cijeloga. Njih također nema mnogo i oni se mogu koristiti i u ovom značenju s nastavkom „-а”, osim onih s diminutivnim naglašenim sufiksom „-ок”:
N. в́оздух (zrak) — G. в́оздуха — не хват́ает
ком́у-либо в́оздуху ili не хват́ает
ком́у-либо в́оздуха (nedostaje
nekomu zraka)
N. снег (snijeg) — G. сн́ега — мн́ого, м́ало сн́егу ili мн́ого, м́ало сн́ега (mnogo, malo snijega)
N. нар́од (narod; svijet) — G. нар́ода — мн́ого, м́ало нар́оду ili мн́ого, м́ало нар́ода (mnogo, malo svijeta)
N. с́ахар (šećer) — G. с́ахара — л́ожка с́ахару ili л́ожка с́ахара (žlica šećera)
N. мёд (med) — G. мёда — б́анка мёду ili б́анка мёда (tegla meda)
N. чай (čaj) — G. ч́ая
(ч́ай-а) — ч́ашка ч́аю
(ч́ай-у) ili ч́ашка ч́ая
(ч́ай-а) (čaša čaja)
N. чай (čaj) — чаёк (чай-́ок) — G.
uvijek чайќу
N. с́ахар (šećer) — сахар́ок — G.
uvijek сахарќу
Ispričavam se na dužini ove poruke, a također ako neke riječi koje navedoh gore, ne postoje u hrvatskom jeziku. :?
Znam kako Ivan uči ruski bez nastavnika, valjda će ovo još nekomu biti zanimljivo.
Topic: Hrvatski, хорватский (Read 180206 times)
