Лингвофорум

Практический раздел: для изучающих языки, помощь студентам => Общаемся на разных языках => Topic started by: Ripley on October 5, 2004, 00:17

Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Ripley on October 5, 2004, 00:17
мое первое сообщение на моем языке - по-хорватски

Zdravo, zovem se Tamara i jako mi se sviđa ovaj forum. Nadam se da će i moj ruski imati koristi od ovog foruma
;--)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: bambino on October 5, 2004, 01:57
Hej, bok!

Ja sam Matej i razumijem malo ruski jer sam ga uzeo kao izborni predmet u školi, ali više ništa ne znam osim predstaviti se. No razumijem ga...onako...tu i tamo nešto.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Ripley on October 5, 2004, 02:21
bambino? jesi ti sa ffzga?

Добавлено спустя 3 минуты 49 секунд:

 bambino тоже студент в загребе, :D как и я
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Nord on October 5, 2004, 09:03
Zdravo, Tamaro! Ja uc"im srpski jezik, al nadim se da vi svi moze"te me razumeti :). Hteo bi znati, Tamaro, jesi li sa Filolos"koga fakulteta ili ne? Davno li uc"is" ruski (odmah ne mogu koristiti dijakritic"ki belegi, nadim se da oni tako zove se)? Ja hteo bi takodje znati gde mogu nac'i udz"beniki tvoga jezika (i oni музыкальные ударения -- ne znam kako to se zvuc"i hrvatski. Hvala unapred,
Pavel aka Nord.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Ripley on October 5, 2004, 13:33
Bok Nord! Naravno, razumijem te ako pišeš srpski :)

Ja učim ruski sad već dvije godine - no moram priznati da prvi put sudjelujem na nekom ruskom forumu - još vježbam upotrebu ruskoga na kompjuteru.

Ja jesam sa filozofskog fakulteta, na odsjecima sam ruskog i engleskog jezika, a ove godine sam odlučila početi s učenjem i ukrajinskog.

Teško mi je reći gdje u Rusiji možeš nabaviti udžbenike hrvatskog (ja ruske u Zagrebu mogu naći samo u antikvarijatima), ali ako si zainteresiran, možemo se dogovoriti i o nekoj pošiljci iz HR :)

Dijakritički znakovi -> u pismu su važni za pravilan standardni hrvatski, ali u govoru se ne moraš previše truditi jer i mnogi govornici hrvatskoga ne razlikuju izgovor [č] i [ć].

Slično je i sa tonskim naglascima (музыкальные ударения). Postoje 4 tonska naglaska u hrvatkom standardnom jeziku, ali ih u stvari samo govornici štokavskog narječja razlikuju. Ja sam rodom iz Pule i govor Pule poznaje samo dinamični naglasak.

спросите если что-то нужно перевсти!
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Ян Ковач on October 6, 2004, 11:17
У меня такой вопрос:
A ako je po hrvatski клавиатура/kezboard ?
Hvala.:)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Ripley on October 6, 2004, 11:25
Quote from: Ян Ковач
У меня такой вопрос:
A ako je po hrvatski клавиатура/kezboard ?
Hvala.:)


:)
Tipkovnica
od imenice tipka

U hrvatskom postoji i riječ klavijatura, ali se odnosi samo na instrumente
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Nord on October 6, 2004, 13:06
A Thamar! (to je vokativ u Irskom jeziku)! Ja ću znati šta je ova riječ "bok"? Neki slang ili ne? Ja znam koliko ima naglaska, al ne svakog puta mogu njih imitirati :( Dinamički naglasak, k'o u Ruskom ili Engleskom, немного более привычен :).
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: bambino on October 6, 2004, 16:07
Da Tamaro, s FFZG-a sam, ali tamo ne studiram. S ekonomije sam inače.

Nije istina da se malo služe naglasci. Naprotiv! Većina Hrvata zna kad/gdje ide koji naglasak, samo ih ne koriste pravilno jer kako imamo previše dijalekatâ, ne možemo sve znati. To je kao da imamo više materinjih jezikâ, a u biti nemamo.

Možda ti Tamara koristiš naglaske, samo ne znaš baš koje ni kako, ali to je glupost da upotrebljavaš samo udarne...pa nisi Ruskinja ili Čehinja zaboga!:D
To samo vi Rusi imate BOOOM na početku ili na kraju riječi...šalim se, meni je ruski jaaaaako lijep jezik!

Nord, ne, to nije slang, to znači privet na hrvatskom. Problem je što se prije i još sada (ponekad) piše BOG=God i to zbunjuje strance. Sada se uglavnom piše BOK. Dakle, BOK=HI

I još jedna stvar. Kako u hrvatskom glagoli BITI i HTJETI imaju 2 varijante (naglašena i nenaglašena)

BITI
naglašeno: BUDEM, BUDEŠ, BUDE, BUDEMO, BUDETE, BUDU
nenaglašeno: SAM, SI, JE, SMO, STE, SU
HTJETI
naglašeno: HOĆU, HOĆEŠ, HOĆE, HOĆEMO, HOĆETE, HOĆE
nenaglašeno: ĆU, ĆEŠ, ĆE, ĆEMO, ĆETE, ĆE
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: bambino on October 6, 2004, 16:13
I po tome ona rečenica: JA ĆU ZNATI....je kriva!!

Treba ići ja HOĆU ZNATI
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Ripley on October 7, 2004, 16:43
ma sigurno da nije baš kao ruski BOOM, ali pulski nije siiigurno tonski - zanaglasne dužina se uopće ne razlikuje i svi se svode na kratko silazni(urbani pidgin bar, ne govorim o čakavskom).
I često je ono što standard nikako ne poznaje, a to je naglasak na zadnjem slogu
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Nord on October 8, 2004, 15:45
BOOM - Tako vi zovete dinamic"ki naglasak u ruskom jeziku? Bambino, ti si kazao da on je unikalan. Неужели Englezi ili Talijanci ili S"panci njego ne koristuvaju (поправьте, если ошибся, ja znam da ovde je gres"ka)? Ukred budi rijec"eno, u Rusiji je narod koji se zove Jakuti (oni z"ive u Republiki Saha-Jakutija, Ruski Daleki Istok). U rijec"ima koji oni su zajmili iz Ruskog jezika za обозначение тех реалий, которые им не были знакомы, oni su slis"ali Ruski naglaski kao dugi samoglaski ili diftongi, napr. вилка kao биилкэ, море kao муора.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: bambino on October 10, 2004, 19:48
Ma ne, šalio sam se, ne zovemo ga BOOM, ali to tako zvuči za jedno "hrvatsko uho" pošto imamo 4 naglaska, hrvatski je u biti najmelodičniji slavenski jezik isto kao što je talijanski za romanske jezike. Problem je što nije nužno pisati ih, pa stranci, a ni domaći(neki) ljudi ne znaju razlikovati kada i gdje treba ići akcent.

ovo dalje skoro ništa nisam razumio pa molim Tamarin prijevod. Oprosti...
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Anonymous on October 11, 2004, 12:52
Ja hteo kazati da oni Jakuti su zajmili ruske rjec"eve i slis"ali, e.g. VILKA (hrv. viljus"ka)kao BIILKE, MORE (hrv. more :)) kao MUORA. Bambino, ti govoris" da hrvatski je najmelodic"niji jezik izmedju slavenskih. IMHO, svaki jezik je melodic"an. E.g., ja volim srpski, hrvatski, irski pa madjarski, al neko medju mojih prijateljima mrzi zvuci madjarskog. Mislim da ti znas" rusku poslovicu: "Na vkus i cvjet tovaris"c"ej njet".
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Nord on October 11, 2004, 13:09
To tvrdjenje je bilo mojim (Nordovim).
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on October 13, 2004, 01:20
Ovo s najmelodičnijim jezikom....to sam pročitao u nekoj lingvo-knjizi, ali to ne znači da je točno (mislio sam na pjevnost, ne na izgovor ili ljepotu jezika)

I dakako, to ovisi i o ukusima. Meni npr. mađarski grozno zvuči, ali tebi je on jako lijep. Meni je španjolski najdraži, a tebi je (npr.) katastrofalan itd...

Na hrvatskom se kaže vilica, viljuška  je srpski.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on October 13, 2004, 01:22
ovo sam ja, bambino, ali se više ne mogu spojiti s tim imenom jer sam BEZUSPJEŠNO pokušao registrirati se, ali pošto ništa nisam razumio na ruskom, to ime više ne mogu koristiti pa će biti matko:oops:
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Nord on October 13, 2004, 12:47
Meni španjolski nije katastrofalan, ja mislim da svaki jezik je melodičan. Španjolski ja hoću studirati, al ne trenutno. Sada ja čekam kada bude početak kursa japonskog jezika u mojem sveučilištu.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Ripley on October 13, 2004, 13:41
koliko sam razumjela, Jakuti čuju ruski naglasak kao dugi samoglasnik.
Pa rekla bih da je to očekivano. S obzirom na redukciju nenaglašenih ruskih slogova, naglašeni se čini jako dugim :)

Po nekakvim istraživanjima, hrvatski je u vrhu "po ljepoti" i zvučnosti. Naravno, i ja mislim da je tako nešto teško, pa i glupo tvrditi. Ipak, to se istraživanje zasnivalo na, npr. broju vokala (a u hr. i tal. ih ima jako puno i čisti su). A sigurno da 4 vrste naglaska pridonose toj melodijoznosti
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on October 14, 2004, 17:07
Točno tako!
Hrvatski je najljepši!:D

-->sad kad me izbombardiraju tu Rusi...:oops:
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on October 14, 2004, 17:12
Nord, ono je bio primjer sa španjolskim.

I da, u hrvatskom, za razliku od ruskog, nije potrebno pisati zamjenice.
Slobodno si mogao i zvučalo bi bolje da si napisao ovako onu rečenicu:

"Meni španjolski nije katastrofalan, mislim da je svaki jezik melodičan. Španjolski želim studirati(može i HOĆU), ali ne trenutačno. (trenutno=sad, zdes').
Sada čekam da počne kurs japanskog jezika NA mom sveučilištu."

Kao što vidiš, ne trebaš stalno pisati JA, JA, JA...(ili ti, mi, vi, oni...)
Nadam se da se ne ljutiš ako te ispravim, samo želim da pravilno naučiš.8-)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Nord on October 16, 2004, 09:07
U ruskom zamenice nisu potrebne takodje. Imamo rječenice gde oni nisu potrebene. Hvala za ispravlenja.
Nisam sabirao se te ubedjivati. To je pravo svakog maternog odgovorca -- misliti da njegov jezik je najljepši. I, kak sam veĆ kazao, on bude prav. :)
"Izbombardiraju tu Rusi" -- štasi kazao? Nisam sasvim razumeo. :dunno: Tamaro, prevedi ako mozeš. Da li je "Сейчас меня тут разбомбят/обстреляют русские" ili ni?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on October 16, 2004, 16:22
Izbombardiraju me Rusi...

Rekao sam da ono s hrvatskim pa sam pomislio da ćete me vi, Rusi, napasti (attack) jer sam rekao da je hrvatski najljepši. To rekoh:D
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Nord on October 19, 2004, 03:15
Quote from: Anonymous (http://viewtopic.php?p=17977#17977)
Izbombardiraju me Rusi...

Rekao sam da ono s hrvatskim pa sam pomislio da ćete me vi, Rusi, napasti (attack) jer sam rekao da je hrvatski najljepši. To rekoh:D

Bok, Matko!:D
OK, ne hoću diskutirati (ja mogu... al me mrzi...) :) Preciziraj, molim te, šta je "To rekoh"? Da li bila hrvatska riječ ili just a slip of a keyboard, kad si rukucao taj smile?

Da, Matko, ne možeš nazvati neke hrvatske rok grupe. Našao (downloadio) sam stari jugoslovenski rok ("Kad bi' bilo bijelo dugme", Bijelog, svakako, Dugmeta), ali ću naći nešto savremeno hrvatsko (srpsko i bosansko takodje).
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Ripley on October 19, 2004, 19:49
Vidim da ste se vi ufurali (evo i riječi iz hrvatskog žargona :D )

"To rekoh" = to sam rekao, ali u hrvatskom ima više oblika za izricanje prošle radnje.
reći= rekoh 1.lice jed. aorista.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Drunkie on October 19, 2004, 22:27
Pračite da postoje Hrvati koji govore ekavicom... Znači li to da kad čujete da neko govori ekavicom ne mislite odmah da je to Srbin?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Jeca on October 20, 2004, 12:51
Zdravo svima!

Baš mi je drago što ima Hrvata koji uče ruski  :)

Zovem se Jelisaveta.

Izvinite što pišem srpski.  Na žalost u Moskvi nema ništa za učenje hrvatskog jezika osim džepnog riječnika :(

Tamaro, ti si pisala "o nekoj pošiljci iz HR". Ja bih htjela takvu pošiljicu a tebi mogu poslati neku vrijednu rusku knjigu  :wink:

matko, Rusi su u glavnom mirni ljudi... ali... gdje je moja mala bombica? (šalim se)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Ripley on October 25, 2004, 18:50
Quote
Pračite da postoje Hrvati koji govore ekavicom... Znači li to da kad čujete da neko govori ekavicom ne mislite odmah da je to Srbin


Nikako!
To je fonetski potpuno drugačija slika, osim možda nekih graničnih slučajeva....

Danas ima puno viceva na temu ekavice, pa ljudi u šali svako "ije/je" automatski prebacuju u e i onda, kao, govore srpski - rijetko bi se kojeg govornika hrvatskog, a i srpskog na taj način moglo zavarati.

Za sebe bih mogla reći da prepoznajem srpski (beogradski) kroz jednu do dvije rečenice - s ekavicom ili bez nje.

Za kraj:
Hrvat došao u Srbiju i ušao u pizzeriju, želi naručiti pizzu, ali se boji da ne otkriju od kuda je, pa naruči: -"konobar! Jednu MEŠANU"
A konobar odgovara: -  "Daj bre ustaša, šta se foliraš!"
Hrvat: - "pa kako si znao??"
- "Mi kažemo kombinovana"
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Drunkie on October 25, 2004, 21:55
"Folirati" i "zavarati" moraju biti reči iz žargona :)
Pa mislim da mogu njihovo značenje da se dosetim.
"Zavarati" verovatno znači "obmanuti", a "folirati" mora značiti "skrivati". Jesam li prav?
I šta znači "daj bre"?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Ripley on October 26, 2004, 19:53
zavarati nije riječ iz žargona. Dobro si pogodio, obmanuti je bliskoznačnica.
Varati - nesvršen, zavarati - svršen.

"folirati", "folirati se" riječi su iz žargona, ali već su prihvaćena u svakom neformalnom razgovoru. Kao većina riječi iz žargona, može poprimiti više značenja.
Osnovno je ipak, za povratnu formu: "folirati se" = praviti se važan
"folirati" - zavaravati....

a onda može biti i imenica "fol" u frazi "kao fol"
rečenica: "Kao fol, on je jako dobar igrač" značila bi da govornik sumnja u kvalitetu tog igrača...

I tako dalje........ :D


"daj bre" - u hr otprilike nešto poput "molim te!", umetnuto da se naglasi (subjektivno) mišljenje koje se protivi rečenom. Uzvik, poštapalica....
:?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on October 27, 2004, 15:23
Ja sam Bambino inače...ali sam nešto zdrmao pa se više ne mogu konektati s tim nickom.

Rekoh, aorist ili imperfekt, ali samo za 1.l.jd. i to ovisi o svršenim/nescršenim glagolima bla bla bla...duuuuga priča. Vama nepotrebna za sada. Svladajte prvo prezent,futur i perfekt, a onda se prebacite na futur2.,imerfekt, aorist, kondicionale itd...
Btw. koliko kondicionala ima ruski? Kao mi 2 ili 1?

Ripley, zakon ti je vic. :D

BRE dolazi od riječi brat u vokativu, ali skraćeno. Koristi se u srpskom.
Što se tiče ekavice.....u hrvatskom također postoji u kajkavskom dijalektu, ali ta ekavica je puno puno kraća od srpske. Kad Srbin kaže MLEKO. taj E traje pola godine, dok jedan Kajkavac to skrati. MlEko. A i kajkavski E drugačije zvuči od tog srpskog pa prema tome, znamo kad je netko Srbin, a tko Hrvat. Nema problema.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Nord on October 28, 2004, 08:18
Imamo 1 kondicionalu (USLOVNOJE NAKLONJENIJE), npr. я бы что-л. сделал 'ja bi nešto izradio'. U prezentu možemo koristiti nešto kako kondicionala, npr. Если ты поведешь машину, я поеду с тобой. 'Ako ti praviš kolu, idem sa tobom'. Cf. englesku 'If you drive the car, I will go with you', conditional sentence of the 1st type.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Ripley on October 28, 2004, 15:50
'Ako ti praviš kolu, idem sa tobom' :) pomalo nespretan prijevod.
Bolje bi bilo : Ako ti BUDEŠ vozio auto, ići ću s tobom
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on October 30, 2004, 18:00
A ako ti se baš tako sviđaju KOLA (koja više nitko ne koristi, kola su kočija danas) onda bi trebalo ići: ako budeš voziom kola, ići ću s tobom.

Pozor: S/SA!!!
_S_ ide kada sljedeća riječ počinje s bilo kojim slovom osim sa ČŽŠĐĆ ili PS,MN itd...(uglavnom ono što je teško za jezik kao organ). Češće se koristi S nego SA kao što vidiš. U srpskom, S NE POSTOJI!

2) ako u jednoj složenoj rečenici koristiš futur, onda jedan od njih mora biti futur2., a drugi futur1.
futur 1.: ja ću pjevati/pjevat ću ... ja ću ići/ići ću
futur 2.: ja budem pjevao, ja budem išao.

Kad je inverzija u futuru 1., gubi se dotično I kad je infinitiv na -TI, kad je na -ći, ostaje. Primjer, glagol ići. (gore)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Jeca on November 1, 2004, 14:13
Quote from: matko
U srpskom, S NE POSTOJI!


Stvarno? Ja sam svoijm očima vidjela S u SRPSKOM PRAVOPISU... :_1_17
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Drunkie on November 1, 2004, 21:30
Video sam takođe da Srbi koriste "s"... mada ne mogu da kažem kad koriste "s", a kad "sa"
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Владо on November 2, 2004, 01:29
Quote from: matko

Pozor: S/SA!!!
_S_ ide kada sljedeća riječ počinje s bilo kojim slovom osim sa ČŽŠĐĆ ili PS,MN itd...(uglavnom ono što je teško za jezik kao organ). Češće se koristi S nego SA kao što vidiš. U srpskom, S NE POSTOJI!
 (gore)


У српскоме језику постоји ријеч С. То је предлог. Глас А се убацује само да би се олакшао изговор. То А је "непостојано А". Уколико то А није потребно, оно се у говору неће ни чути, али се оно приликом писања код савремених говорника често појави.
То непостојано А се јавља кад сљедећа ријеч почиње самогласником или сугласником који има исте гласовне особине.

U srpskome jeziku postoji riječ  S. To je predlog. Glas A se ubacuje samo da bi se olakšao izgovor. To A je "nepostojano A". Ukoliko to A nije potrebno, ono se u govoru neće ni čuti, ali se ono prilikom pisanja kod savremenih govornika često pojavi.
To nepostojano A se javlja kad sljedeća riječ počinje samoglasnikom ili suglasnikom koji ima iste glasovne osobine.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on November 3, 2004, 19:34
Vlado, ovo što si napisao je provala stoljeća.

SA nema veze s vezom s nepostojanim A. Nepostojano A, npr. zadatAk, nom.sg
 ali gen.sg zadatKa. A nestaje. To nema nikakve veze kod prijedloga jer su prijedlozi NEPROMJENJIVE vrste riječi, dakle SA se ne mijenja!!!!!!!!

Ne znam otkud vama to, ali mi je profesorica u gimnaziji rekla da u srpskom više ne postoji S već samo SA, a u hrvatskom se koriste obje forme jer ovisi kad se koji koristi.

Ovo sa Č/Ć bih rado prokomentirao, ali pošto ste to sve natipkali na ruskom, žao mi je.
Ako ima neki dragovoljac koji će to sve prevesti na hrvatski, nek' samo izvoli!
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: crux on November 5, 2004, 18:06
Bok!

Je li netko vidio Hrvatsko-ruski rječnik sv.1-2 Matije Dautovića, Zagreb 2002? Da li je dobar? Da li ima naglaske, morfološke paradigme, nekakve dodatke? Tako je skuuuup da ne mogu se odlučiti...
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Ripley on November 8, 2004, 13:53
ne znam zašto u srpskom s ne bi postojao.... Osim što se možda u govornom jeziku favorizira sa. I u hrvatskom je česta ta kriva upotreba s/sa, odnosno SA se stavlja gdje mu nije mjesto.

Tvrdnja da je rusko Ч (meko) isto što i hrvatsko ć je kriva - iako si ti glasovi neodoljivo sliče, oni su po tvorbi različiti - Ч "meko" je č "meko", jer i Č može biti i mekši i tvrđi - dodatno palataliziran ili ne....
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on November 8, 2004, 16:52
crux, ti studiraš hrvatski? Mislim, dobro ga pričaš, a pošto se zanimaš za rječnik, sumnjivo mi je malo..8)

Ovo sa S/SA...meni je profa iz hrvatskog rekla da u srpskom to ne postoji VIŠE u pravopisu već je samo SA. Da, istina je da Hrvati to malo pogrešno koriste, ali poboljšava se .... kako je bilo prije desetak godina...:_1_17
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: crux on November 8, 2004, 17:01
matko, nemam vremena za studiranje, moram raditi... sad baš prevodim neke priče s hrvatskog (ili valjda bošnjačkog?), pa dobrih rječnika nikad ne može biti previše :)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on November 12, 2004, 03:18
Dobro, al' gdje si naučio hrvatski tako dobro?

Bošnjački:?

(jakog li jezika...uf...jezik koji živi 10 godina)...
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: crux on November 12, 2004, 16:10
matko: još jače - bosanskog :)

10 godina nije malo. I kakav ti to je hrvatski sa svim tim sokacima, pendžerima, akšamima i sabahima. Najviše mi pomaže Rječnik stranih riječi :)

Ali ima slučajeva kada stvarno ne znam što neke riječi znači. "Na pravdi Boga" - što to je, iako razumijem svaku riječ posebno? (Sad već znam:) Nemam rječnika gdje bih mogao nešto takvo naći, dakle mislim - možda taj novi HR/RU je bolji...

Nikad nisam probao pisati hrvatski - samo sam pričao. Ovo su moji prvi koraci :)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Ripley on November 12, 2004, 19:06
pa super ti ide, crux!

 Ovaj novi hr/ru je ok. Navedena je hr riječ s naglaskom i morf odrednicama (f, m, adv, impf....), a onda dalje nabraja razna značenja, frazeme itd, i u tome je dosta temeljit. Dodatci: bibliografija i popis zemljopisnih pojmova. Meni je jako koristan

Ako nam napišeš cijelu rečenicu s tim "na pravdi Boga" možda ti možemo pomoći u prijevodu.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: crux on November 12, 2004, 20:38
To izgleda tako:

Dobar čovjek nikad neće biti nesretan zbog propuštene prilike. Sreću ne valja izazivati, nego joj se trebaš prepustiti. Kao pitomoj rijeci bez virova. Oni koji su se izazivali vazda bi umjesto sreće dozvali nesreću. Utopili bi se na pravdi boga, pa bi svi pričali o tome kako su se u takvoj rijeci mogli utopiti, a nije bilo boljih plivača od njih

Preveo sam to ні за што ні пра што. Da li je dobro? I da li ova frazema je u tome HR/RU rječniku?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Lucidar on December 4, 2004, 20:23
Quote from: crux
Bok!

Je li netko vidio Hrvatsko-ruski rječnik sv.1-2 Matije Dautovića, Zagreb 2002? Da li je dobar? Da li ima naglaske, morfološke paradigme, nekakve dodatke? Tako je skuuuup da ne mogu se odlučiti...


Ima dosta grešaka, pogotovo u naglascima, ali sve u svemu, jako je dobar, štoviše, najbolji hrvatsko-ruski rječnik. Jest da je skup, ali isplati se.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on December 9, 2004, 15:02
U svakom rječniku gdje se stavljaju naglasci na hrvatske riječi ima dosta grešaka osim u Anićevom, ali pošto je on jednojezični, to je izuzetak.

Ja stvarno ne bih znao kako prevesti tu rečenicu s NA PRAVDI BOGA. Čudno je. Žao mi je, ali samo Ripley ovdje zna ruski i hrvatski.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: passant2 on January 2, 2005, 17:36
А я вот хочу спросить,как перевести следующую фразу:

Zaljubi se moj dragane u te ,
kao mala švera u minuti .


Что означает : švera - швера ?
Мне сказали вроде-бы стрелка часов по-хорватски.
Но что-то смысл фразы непонятен.
Спасибо за ответы.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Nord on January 5, 2005, 01:50
Ukred budi rečeno, kako učite se, rusisti sa Filozofkog fakulteta Zagrebskoga sveučilišta? Da li to je teško? Kao student, ne mogu ne izraditi ovo pitanje. Npr., ja sada imam "ferije" (između Katoličkog Božiča i Novoj Godine dao sam prvi ispit -- nemački jezik, al kroz sedmicu imam vrlo teški ispit -- povijest engleskog jezika). Posle svih ispita, ne učim se do 31. Siječana.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on January 8, 2005, 18:01
In Croatian the verb "učiti" is not reflexive as in Russian, so, it's
KAKO UČITE & NE UČIM DO 31. SIJEČNJA

Quote

rusisti s Filozofskog fakulteta Zagrebačkog sveučilišta.

BožiĆ
NJemački jezik
sedmica-->tjedan
da li je-->je li teško?

sorry for making the corrections..
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Nord on January 9, 2005, 01:28
Thanxx. Veoma havala, posle svih korektura to mi je lače (ili lačije?) pisati hrvatski.
Pisah "Božič"? Oprostite me za štamparsku griješku. Koristim meni "simboli" u MS Wordu, i to nije lako.
Matko, možeš li nazvati nekakve savremene hrvatske rok grupe, filmovi. Takođe hoću znati kakvi imate narodni insttumenti.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on January 13, 2005, 00:05
bok nord!

ja se necu igrati profesora tako da cu ispravljanje pogresaka prepustiti nekome drugomu 8-)
evo, zanima me kako dugo vec ucis hrvatski i zasto si odabrao bas ovaj jezik?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Aramis on January 14, 2005, 19:07
Quote from: Tanja
OK OK poshli dal'she! :D

Idemo dalje. i ja bih hteo da s vama govorim, ali još ne umim hrvatski (srpski)...
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on January 14, 2005, 22:51
Bok Aramise!

Meni se čini da ti ne ide baš tako loše :) A koji jezik zapravo učiš: hrvatski ili srpski? Ja inače studiram i jedan i drugi. Pa ćemo mi to skupa malo potrenirati, što kažeš? ;--)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Aramis on January 14, 2005, 23:11
Quote from: Tanja
Bok Aramise!

Meni se čini da ti ne ide baš tako loše :) A koji jezik zapravo učiš: hrvatski ili srpski? Ja inače studiram i jedan i drugi. Pa ćemo mi to skupa malo potrenirati, što kažeš? ;--)


Kao prvi jezik učim češki, a srpski (da, zove se srpskohravatski, ali je to srpski) je kao drugi slovanski. Osim nim učim engleski, francuski, španski i nizozemski.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on January 14, 2005, 23:25
joj, meni je španjolski super :) isto tako engleski. a francuski stvarno ne volim :)

a ja studiram ruski s književnošću i shm (a to ti je srpski, hrvatski i makedonski) s književnostima.
a koja si godina?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Aramis on January 14, 2005, 23:29
Quote from: Tanja
joj, meni je španjolski super :) isto tako engleski. a francuski stvarno ne volim :)

a ja studiram ruski s književnošću i shm (a to ti je srpski, hrvatski i makedonski) s književnostima.
a koja si godina?


Srpski studiram pola godine,a češki - dve godine i po. I češku književnost studiram, ali je ne volim :)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on January 14, 2005, 23:42
pohvale! odlično ti ide! samo tako naprijed :D

ja imam sličnu situaciju s književnošću na rusistici - ne zbog same književnosti, nego zbog profesora. najvjerojatnije ću u veljači polagati realizam, ako bog da :) simbolizam sam već položila, a čekaju me još literarna teorija II (Lotman i slično) i stara ruska književnost. sve to kod jednog profesora koji ide u mirovinu tako da trebamo sve njegove ispite položiti tijekom ove godine. kuku lele ;)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Aramis on January 14, 2005, 23:57
Quote from: Tanja
pohvale! odlično ti ide! samo tako naprijed :D

ja imam sličnu situaciju s književnošću na rusistici - ne zbog same književnosti, nego zbog profesora. najvjerojatnije ću u veljači polagati realizam, ako bog da :) simbolizam sam već položila, a čekaju me još literarna teorija II (Lotman i slično) i stara ruska književnost. sve to kod jednog profesora koji ide u mirovinu tako da trebamo sve njegove ispite položiti tijekom ove godine. kuku lele ;)


A mi imamo takvi kurs svih slovenskih literatura, i svaka literatura kod različitog profesora. Najloši je profesor kod poljske literature, u ispitu sam dobio 3, i to je toliko zbog profesora, a ne mojego znanja, jer u ostalim ispitima sam dobio sve 5.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on January 15, 2005, 20:11
e pa dobro, i 3 nije tako loše :)
odakle si ti inače?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Aramis on January 15, 2005, 20:32
Quote from: Tanja
e pa dobro, i 3 nije tako loše :)
odakle si ti inače?

Šta misliš? Gde sam rodjen ili gde učim?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on January 15, 2005, 21:36
pa može oboje :)

i zašto svaki put citiraš?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Aramis on January 15, 2005, 21:46
Quote from: Tanja

i zašto svaki put citiraš?


navika :mrgreen:

Ja sam rodjen u Moskvi, u kojoj i živem, a studiram na Moskovskom univerzitetu treću godinu. A ti?

Добавлено спустя 1 минуту 46 секунд:

 
Quote from: Vertaler van Teksten
Quote from: Tanja (http://viewtopic.php?p=26523#26523)
... про що була твоя.8-)


čo bolo, to bolo :mrgreen: как говорят словаки
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on January 15, 2005, 21:50
Živim u Kranju (odnosno Besnici, a to je selo koje se nalazi nedaleko od Kranja) i studiram u Ljubljani na Filosofskom fakultetu. Inače sam 3. godina, ali slušam predavanja za 4.

Добавлено спустя 2 минуты 38 секунд:

 
Quote from: Vertaler van Teksten (http://viewtopic.php?p=26528#26528)
В нас так заведено, тому як хтось може написати ще одну відповідь, поки ти пишеш, і можуть не зрозуміти, про що була твоя.



to je ukrajinski, zar ne? a da li možda razumiješ i beloruski?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Aramis on January 15, 2005, 21:55
Quote from: Tanja
Živim u Kranju (odnosno Besnici, a to je selo koje se nalazi nedaleko od Kranja) i studiram u Ljubljani na Filosofskom fakultetu. Inače sam 3. godina, ali slušam predavanja za 4.

Добавлено спустя 2 минуты 38 секунд:

 
Quote from: Vertaler van Teksten (http://viewtopic.php?p=26528#26528)
В нас так заведено, тому як хтось може написати ще одну відповідь, поки ти пишеш, і можуть не зрозуміти, про що була твоя.



to je ukrajinski, zar ne? a da li možda razumiješ i beloruski?

Da, ovo je ukrajinski. A ti razumiš takodje i beloruski?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on January 15, 2005, 22:00
Na 4. godini sluša se predavanje koje se naziva Osnove beloruskog i ukrajinskog. U vezi s ukrajinskim razumijem sve, ali kod beloruskog mislim da je profesorica kod izlaganja napravila puno grešaka. Tražila sam već na forumu osnovne informacije o beloruskom (o ukrajinskom je netko jako dobro obrazložio), ali ništa nisam pronašla.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Aramis on January 15, 2005, 22:13
A mi smo imali predavanja o slovenačkoj literaturi, i bili su vrlo sanimljiva. Čitali smo France Prešerna a druge lepe slovenačke književnike.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Sladkorček on January 15, 2005, 22:30
Quote
Čitali smo France Prešerna a druge lepe slovenačke književnike.


 ](*,)  :mrgreen: Šalim se! ;--) (moj hrvatski je vrlo loš) :mrgreen:

Tanja, palačinke so njam :_1_12 :mrgreen:
ЗЫ: Прошу простить за флуд, я больше не буду :oops:
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Aramis on January 15, 2005, 22:39
Quote from: Sladkorcek
Quote
Čitali smo France Prešerna a druge lepe slovenačke književnike.


 ](*,)  :mrgreen: Šalim se! ;--) (moj hrvatski je vrlo loš) :mrgreen:

Tanja, palačinke so njam :_1_12 :mrgreen:
ЗЫ: Прошу простить за флуд, я больше не буду :oops:


palačinke - это блинчики? :mrgreen:
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Sladkorček on January 15, 2005, 22:58
Они, родимые! ;--)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Vertaler on January 15, 2005, 23:31
...Так, Таню, на білоруській можу щось написати, бо деякий словник маю, а з граматикою все просто, тому як вона є десь на Франці. Ще можу на Словіо... знаєш, що це таке?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Aramis on January 15, 2005, 23:55
Quote from: Vertaler van Teksten
...Так, Таню, на білоруській можу щось написати, бо деякий словник маю, а з граматикою все просто, тому як вона є десь на Франці. Ще можу на Словіо... знаєш, що це таке?

Vertaler, to je sve dobro, ali ovdje govorimo hrvatski i srpski, i zato...
...razumiješ? :_1_12
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Vertaler on January 15, 2005, 23:57
Quote from: Aramis (http://viewtopic.php?p=26575#26575)
...razumiješ?
Ano, ano, nemluvim, ale chápam všechno. 8-)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Aramis on January 16, 2005, 00:06
Quote from: Vertaler van Teksten
Quote from: Aramis (http://viewtopic.php?p=26575#26575)
...razumiješ?
Ano, ano, nemluvim, ale chápam všechno. 8-)

Greške - nemluvím, chápu :lol:
Ali ovdje ne govorimo i češki :mrgreen:
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Vertaler on January 16, 2005, 00:09
Quote from: Aramis (http://viewtopic.php?p=26582#26582)
Greške - nemluvím, chápu  
Ali ovdje ne govorimo i češki
Проклятый словацкий!
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Aramis on January 16, 2005, 00:13
Quote from: Sladkorcek
Они, родимые! ;--)

Kako je ispravno reći - "говорить по-хорватски", "как это будет по-хорватски"?

Добавлено спустя 1 минуту 31 секунду:

 
Quote from: Vertaler van Teksten
Quote from: Aramis (http://viewtopic.php?p=26582#26582)
Greške - nemluvím, chápu  
Ali ovdje ne govorimo i češki
Проклятый словацкий!

во-во, горе от ума, я вчера так же со Швецией "зажег" :)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Sladkorček on January 16, 2005, 02:13
ne znam :dunno:
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Nord on January 16, 2005, 03:54
Tanjo, učim srpski/hrvatski godinu. Hteo čitati Andrićevu "Na Drini ćupriju", našao prve jedanaest glava.Takav bil početak. Potom bili udžbenici (npr. Zenčuk, Kiršova "Srpskohrvatski jezik". Učim samostalno, i ponekad to nije lako. Zasada govorim s akcentom :) (mogu slišati reć samo kad slušam "Radio Moskva Balkanska Rubrika" i jugoslovenske rok pjesme), ponekad nered stvaram muzični naglaski.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on January 16, 2005, 09:54
Najinteresnije je bez sumnje gledati kako svi ti slovenski jezici se mijesaju.

Bijeleg za hrvatski:  osven razlicima u rijecima, najvaznija fonoloska razlika je jatova "je" i "ije", koja bijese kodificirana u hrvatskoj gramatici.  Isto je tako vazno se sjetiti za upotrebu infinitiva; infinitiv je mnogo popularniji u Hrvatskoj nego u Srbije.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on January 16, 2005, 11:36
Na primer, kad nekoj idiot pise "osven" umesto "osim".
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on January 16, 2005, 13:18
Akella: по-хорватски --- hrvatski.

Ja govorim hrvatski.

Ili sam možda nepravilno razumjela pitanje?


Vertaler: u vezi s beloruskim - da li bi mi mogao napisati nekoliko osobitosti? ali na ruskom, molim te lijepo :) i pošalji "kak lichnoe soobschenie"
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Vertaler on January 16, 2005, 14:10
Quote from: Tanja (http://viewtopic.php?p=26699#26699)
Ili sam možda nepravilno razumjela pitanje?
Як сказати «Як це буде хорватською?»?

Quote from: Tanja (http://viewtopic.php?p=26699#26699)
u vezi s beloruskim - da li bi mi mogao napisati nekoliko osobitosti?
Kao se prevede beseda “osobitost”? “Немного подробностей”?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on January 16, 2005, 14:29
Vertaler: nemoj pisati na ukrajinskom :) još jednom napiši ono pitanje u vezi s hrvatskim!

A osobitost je 'harakternaja osobennost'' (slo: značilnost, eng: characteristic). Ne treba mi puno informacija, samo tako mali. Imali smo predavanja, ali samo 4 časova. Znaš koliko se može napraviti u to vrijeme - ništa.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Aramis on January 16, 2005, 14:47
Quote from: Tanja
Akella: по-хорватски --- hrvatski.

Ja govorim hrvatski.

Ili sam možda nepravilno razumjela pitanje?




Pravilno si sve razumjela. Hvala za odgovor. Pa nisam Akella, ali Aramis ;--)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on January 16, 2005, 16:51
joj sori sori :) Akella, Aramis, sve počinje sa A! Izvinjavam se.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on January 16, 2005, 20:44
Quote from: Tanja
Vertaler: nemoj pisati na ukrajinskom :) još jednom napiši ono pitanje u vezi s hrvatskim!

A osobitost je 'harakternaja osobennost'' (slo: značilnost, eng: characteristic). Ne treba mi puno informacija, samo tako mali. Imali smo predavanja, ali samo 4 časova. Znaš koliko se može napraviti u to vrijeme - ništa.


Osobitost:  fonetican pravopis.  ;)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on January 16, 2005, 20:53
FONETICKI.  

Kad si govorio bugarski dosta vremena...

Izvinjavam se i az.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on January 16, 2005, 20:53
"AZ"?!

Treba zaregistrirati.  ;)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on January 16, 2005, 20:57
A, sad je bolje.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on January 16, 2005, 20:59
GayleSaver ???????? :_1_12
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on January 16, 2005, 23:10
Quote from: Tanja
GayleSaver ???????? :_1_12


Duga istorija.  ;)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on January 17, 2005, 10:53
hmmm 'long history' :) da, saglasna sam da je duga ;)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on January 17, 2005, 21:35
Oprosti...duga PRICA.  ;)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on January 19, 2005, 01:16
yes yes yes :P
i što ćeš mi još ispričati? imaš li ispite sada? itd. itd. itd.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on January 19, 2005, 15:39
Evo, ja sam valjda jedini Zagrepčanin ovdje pa vas mogu ispravljati ako hoćete, ako ne, opet dobro.
Ne kaže se fonetički, a ja još manje fonetični, već FONETSKI!

po-horvatskij=na hrvatskom/hrvatski

od jata u hrvatskom je najbitnije, kako je već netko rekao:
ije/je, a nadalje od tih razlika (koje ne znam kako se zapravo zovu):
č/ć
dž/đ

Tanja, nisam baš siguran koji ti jezik želiš govoriti ovdje na forumu. Ako je srpski, previše koristiš infinitive i ije-je,
a ako je pak hrvatski, STROGO JE ZABRANJENO POČETI PITANJE S "DA LI" to je čisti srbizam! ! !
Ako je u rečenici glagol biti ili ako je u perfektu, započni s "JE LI", a ako je neki drugi glagol, onda s njim.

Npr. Bih li mogao (NE da li bih mogao)
Govoriš li hrvatski? (NE da li govoriš hrvatski?)

itd... znaš i sama pošto si 3.godina studija, no greške se događaju svima, a pošto si stranac, sve ti se oprašta :D

Što ti misliš o hrvatskome? Je'l ti lijep? Koji ti je teži, hrv. ili slovenski?

Dečki, jezici su SLAVENSKI, a SLOVENSKI je jezik koji se govori u Republici Sloveniji. Entendéis?

Bueno...to je to, do sljedećeg viđenja
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on January 19, 2005, 15:40
e da, kaže se bjeloruski, a ne beloruski
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on January 19, 2005, 15:41
:D8-)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on January 19, 2005, 16:11
eh ništa neću reći. ono u vezi s konstrukcijom 'da li...' - mene još nitko nije popravljao na faksu, a profesori nam dolaze iz Hrvatske. Ali dobro. Vjerujem ti, ako je srpski, onda je srpski. Neću više. I sori za bJeloruski!

Pošto mi je slovenski materni, hrvatski mi se jezik čini težim (posebno vremena). Ako bi čitav studij bio drukčije organiziran, onda bismo možda više naučili. Neću sada pisati roman jer ćeš me opet javno skritizirati :) ali imam puno komentara ;--)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Aramis on January 19, 2005, 22:56
Tanjo, imaš lijepu novu avataru :)

Matko, dobro li sam razumeo, da "je", "bih" itd možu biti u početku rečenice? Pa nisu enklitike?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on January 20, 2005, 00:33
iiiii, barem me netko pohvalio danas :) Aramis, zar ne da je lijepa kokoš? to je naš nacionalni simbol, a možeš ga pronaći na www.matkurja.com (ako te zanima).
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on January 20, 2005, 01:50
Quote from: Aramis
Tanjo, imaš lijepu novu avataru :)

Matko, dobro li sam razumeo, da "je", "bih" itd možu biti u početku rečenice? Pa nisu enklitike?


Koliko znam, nisu enklitike negativne forme glagola, pa i pun varijant (jesam, jesi, itd.).  Sam, si, je i slicne opet su enklitike.

Добавлено спустя 4 минуты 31 секунду:

 
Quote from: matko

Ne kaže se fonetički, a ja još manje fonetični, već FONETSKI!


Dakle, sta mislis o bugarima?  :mrgreen:

Hvala na pomoc.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Sladkorček on January 20, 2005, 10:43
Tanja, lijepa kokoš 8-) :mrgreen: ;--)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Aramis on January 20, 2005, 11:22
Quote from: GayleSaver
Quote from: Aramis
Tanjo, imaš lijepu novu avataru :)

Matko, dobro li sam razumeo, da "je", "bih" itd možu biti u početku rečenice? Pa nisu enklitike?


Koliko znam, nisu enklitike negativne forme glagola, pa i pun varijant (jesam, jesi, itd.).  Sam, si, je i slicne opet su enklitike.

Добавлено спустя 4 минуты 31 секунду:

 
Quote from: matko

Ne kaže se fonetički, a ja još manje fonetični, već FONETSKI!


Dakle, sta mislis o bugarima?  :mrgreen:

Hvala na pomoc.


Ako su enklitike, kako možu da su u početku rečenice?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on January 20, 2005, 14:00
Ma neeeeeeeeeee, Tanja, super ti je hrvatski, svaka ti čast. Rečenična konstrukcija ti je prekrasna, imaš dobar pravopis, gramatika. Sve 5!
Jedino to s DA LI i BELORUSKI. Ništa više.

Istina...(nažalost) da se i dan danas koristi kod nekih ljudi DA LI, pogotovo kod starijih koji su još živjeli pod Jugoslavijom i gdje se učio hrvatsko-srpski. Da sam ja pred svojom profesoricom u gimnaziji rekao DA LI OVO GRADIVO IDE U TEST? -mislim da bi mi dala 1 k'o iz topa!
Sve u svemu, ako ćeš i reći ikada "da li" u RH nitko te neće krivo pogledati, ma čak neće ni skužiti da si to bila rekla.

-->lijepa kokoškica :D

Samo ti slobodno piši, i reci mi koje to komentare imaš?
E da, imam pitanje, znaš li sva 4 akcenta u hrvatskom, i pisati i koristiti u govoru ili ti se čuje da si strankinja dok govoriš?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on January 20, 2005, 17:56
uf uf, gdje početi? :)

Evo, kao prvo reći ću da naš studij hrvatskog nije ograniziran kao studij stranog jezika. Program je uzet iz (sad neznam iz kojeg točno) fakulteta u Zagrebu. Istina je da ovu smjer  (u većini) studiraju studenti koji dolaze iz hrvatskih, srpskih itd. obitelji i isto tako očekuje se, naravno, da pošto su Slovenija i Hrvatska sudjede da se neke stvari već znaju. S jedne se strane 4 godina sluša  hrv. gramatika, leksikologija i leksikografija, stilistika, povijest, dijalektologija (baš smo imali na gostovanju profesoricu Linu Pliško iz fakulteta u Puli koja nam je u 20 sati ispredavala čitavu hrv. dijalektologiju, dok se u Hrv. to predavanje sluša čitavu godinu!!! - a, još nešto: ona je došla jer naša predraga profesorica nema pojma o dijalektologiji :D). A s druge strane na lektoratima ne radi se ama baš ništa. Na lektoratima bismo morali obrađivati neke teme da se osvoji leksik, da se izvejžba gramatika. A mi nismo imali vježbi iz glagola, dok su nam 4 sata nabrajali hrvatske frazme i sad uči napamet! Idiotizam.
Puno stvari ima previše i istovremeno premalo.

A ja jadna studentica iz slovenske obitelji nemam ni HTV :( tako da mi je barem ovo pisanje u pomoć.

Da, znam sva 4 akcenta, ali nikad ih nismo pisali, učili itd. Hm, čuje li mi se da sam strankinja? Da, vjerojatno. Imam probleme i zbog ruskog :) previše slavenskih jezika :D
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on January 21, 2005, 02:13
Quote from: Aramis
Ako su enklitike, kako možu da su u početku rečenice?


Aaa...ne rijekoh da je stari aorist glagola "biti" (bih i t.d.) enklitika.  :mrgreen:

"Je li" ("jel"), kako znam prema rijeci drugih, je slang.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on January 21, 2005, 15:38
Quote from: GayleSaver (http://viewtopic.php?p=27417#27417)
"Je li" ("jel"), kako znam prema rijeci drugih, je slang.



A što je  'JE' ako ne enklitika? :o
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on January 21, 2005, 17:48
istina, jel je nešto kao slang,koji nitko u razgovornom jeziku ne izgovara kao JE LI već kao JEL...ništa čudno.

e tanjo, iskreno,koji ti je jezik ljepši između hrv/slov.?
upoznao sam par slovenaca koji nisu znalihrv.i popljuvalisu ga o daske, pošto si ti jedina koja ga čak studiraš,kaj misliš o njeju?
mislim da ću ugduće pisat kak govorim,a to je zagrebački,tak da ne gledajte moj "VRSNI" hrvatski
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on January 21, 2005, 17:48
istina, jel je nešto kao slang,koji nitko u razgovornom jeziku ne izgovara kao JE LI već kao JEL...ništa čudno.

e tanjo, iskreno,koji ti je jezik ljepši između hrv/slov.?
upoznao sam par slovenaca koji nisu znalihrv.i popljuvalisu ga o daske, pošto si ti jedina koja ga čak studiraš,kaj misliš o njeju?
mislim da ću ugduće pisat kak govorim,a to je zagrebački,tak da ne gledajte moj "VRSNI" hrvatski
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on January 21, 2005, 19:38
matko, 'jel' nije sleng odnosno žargon, nego jednostavno razgovorni oblik od 'je li'. a sleng su riječi kao fakin, komad (ili mačka...), zaribati, šulkolega, čehle itd.

da, puno slovenaca, osobito mladih, ne zna hrvatski. ja sam bil posljednja generacija koja je u osnovnoj školi još imala predmet 'sbrohrvaščina' 8) pa i to samo pola godine...

meni se hrv. sviđa. a to da ga studiram ne znaći da sve znam, daleko od toga. treba mi još puno punooooo prakse.

a što ti studiraš?

ps: zašto se ne registriraš?

:skler: heh, koji mi je ljepši? teško je odgovoriti na ovo pitanje, ali ipak moram reći da slovenski. ja volim sve u vezi s slovenijom. no ali to ne znaći da ne volim hrvatski. ja se uvijek super provodim kad sam kod vas na moru. a u zagrebu još nisam bila. prošle godine mogla sam ići jer sam dobila stipendiju za jedan semestar.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Lucidar on January 22, 2005, 17:55
Quote from: matko
Evo, ja sam valjda jedini Zagrepčanin ovdje pa vas mogu ispravljati ako hoćete, ako ne, opet dobro.


Možda si jedini Zagrepčanin, ali nisi i jedini Hrvat! A opće je poznato da Zagrepčani slabo znaju hrvatski! Heheh!
Zajebavam se.

Quote
od jata u hrvatskom je najbitnije, kako je već netko rekao:
ije/je,


Fali ti e i i.

Quote
a ako je pak hrvatski, STROGO JE ZABRANJENO POČETI PITANJE S "DA LI" to je čisti srbizam! ! !


To nije srbizam. Toga ima i u hrvatskom, ali se smatra zalihošću. U srpskom je učestalije, ali to ne znači da je isključivo srpski.

Quote from: Nord
Matko, možeš li nazvati nekakve savremene hrvatske rok grupe, filmovi. Takođe hoću znati kakvi imate narodni insttumenti.


Hrvatski rock je zadnjih par godina u prilično lošem položaju. Ima nekoliko dobrih grupa (Majke, Laufer, Azra, Let 3, Kud idijoti, Pips, Chips & Video Clips, Damir Urban, Parni valjak...).
Nema puno dobrih filmova. Pretežno stari (Izbavitelj, Stroj za maglu, Tko pjeva zlo ne misli, Ritam zločina, Rondo, Imam dva tate i dvije mame, U gori raste zelen bor...). Od novih mi je izvrstan Konjanik.

Ima mnogo narodnih instrumenata. U različitim krajevima sviraju se različiti instrumenti. Tambura, diple, roženice, sopile, gajde, lijerica, gusle... Ako te više zanima posjeti stranice ansambla "Lado": http://www.lado.hr/.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Ivanka on January 25, 2005, 12:22
Quote from: Lucidar (http://viewtopic.php?p=27659#27659)
Možda si jedini Zagrepčanin, ali nisi i jedini Hrvat! A opće je poznato da Zagrepčani slabo znaju hrvatski! Heheh!

:D

Bok svima!
Ima jedno pitanje: što su za hrvati svi oni "zajebati se" te "jebiga"? Kod nas, na primjer, ove su se riječi smatraju pregrubo i neuljudno, ali kada sam u Hrvatskoj već sam naviknula da se puno ljudi služe tim riječima. Jesam li pravilno shvatila da u hrvatskom jeziku ove riječenice djeluju "mekše" nego što u ruskom? :oops:
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Lucidar on January 25, 2005, 13:09
Istina, jebo te! Nama je to kao reći "dobar dan". U razgovornom je jeziku "zajebati se" postao neutralan izraz za pogriješiti, a "jebi ga" za nešto kao "ah, pusti; što ćeš". To nije psovka. Prave su psovke nešto poput:

Jebem ti krv Isusovu; Jebem ti mater na križu; Jebo ti pas glavu; Jebem ti krvava jaja; Napuši se kurca...

Može li mi tko reći koje su psovke u ruskom uobičajene?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Ivanka on January 25, 2005, 14:05
WOW! :o Sada sam shvatila što je prava psovka:)
Nažalost, gleda ruskog, nisam tako spremna ulaziti u pojedinosti, zato mislim da ti treba momaca da bi razmijenili iskustva:)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Sladkorček on January 25, 2005, 14:44
::applause::  :_3_01  :_1_23
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on January 25, 2005, 16:05
Pa ja ne studiram hrvatski pa ne znam detalje, Zagorcu. Ipak..išao sam u jezičnu gimnaziju, pa znam neke gluposti.

Ivanka, ZAJEBATI SE više i nije psovka, iako je ne koristim pred roditeljima:D

Tanjo, studiram ekonomiju, mada to nije bio prvi fax koji sam imao na popisu, no dobro. Valjda će mi dobro poslužiti jednog lijepog dana.  
Kaj se tiče slovenskog, dobro, pretpostavljao sam da ćeš to reći, normalno je, ne?
Ipak je to tvoj materinji jezik, a hrvatski...susjedni "bratski" hehehe

Htio sam se i ja baciti u lingvističke vode, no ne upisah se na ono što sam jako htio, a to je i najtraženije, tako da sam odustao u potpunosti, što ne znači nužno da se bavim time, npr. svaki dan kad se vratim s faxa...tak da sam još jako u tijeku događanja. (to je španjolski, pssst) ;--)

Ne znam se logirati zato kaj je sve na ruskom. Znam to pročitati, al skoro niš ne kužim...jebiga
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on January 25, 2005, 16:18
bok bok bok :)

hehe, nema problema, matko, ja ću ti pomoć! samo mi moras ostaviti mejl ili još bolje: piši mi na jagoda_13@hotmail.com i sredit ćemo to. obećavam da neću čitat tvojih poruka :D
a španjolski je zaista super. ja sada nemam vremena, ali jednog dana... jednog dana ću i ja rasturati španjolski ;--)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on January 25, 2005, 18:44
Da isprobam jel radi to rusko čudo il ne...

Joj ak ne radi, bum ga izlemao
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on January 25, 2005, 18:46
kao što vidite NE!

Jebem ja njemu....:D

Kaj ti Rusi ne šprehaju engleski? Samo ćirilica i ya está? Pues no!

Alguien me ayude!!!!

Ajde, jagoda, to buš bila ti
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Aramis on January 25, 2005, 19:58
Quote from: matko (http://viewtopic.php?p=28577#28577)
Pues no!

Alguien me ayude!!!!


Si, señor, qué quiere vd.?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Lucidar on January 25, 2005, 20:16
Quote from: matko
Pa ja ne studiram hrvatski pa ne znam detalje, Zagorcu. Ipak..išao sam u jezičnu gimnaziju, pa znam neke gluposti.


Samo živim u Zagorju, kao što napisah. Osim toga, studiram hrvatski.

P. S. Kaže se "Zagorče".
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Sladkorček on January 26, 2005, 02:53
A boste nehali pisat o Rusih vsake bedarije? :_1_12 ;--) :mrgreen: 8-) Sorry za mojo slovenščino! :dunno:
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Ripley on January 26, 2005, 11:47
eh eh, mene nije dugo bilo, al evo me sad s par komentara....
Prvo, Tanja, svaka ti čast na tvom hrvatskom, baš se vidi da si učila hrvatski, a ne neki hr-srpski ili tako nešto!

2. Matko, ne bi trebao ispravljati i govoriti da je DA LI srbizam, a onda sam napraviti jednaku grešku s POŠTO, kojeg si upotrijebio kao uzročni veznik (srbizam), a u standardnom hr smije se upotrijebiti samo kao vremenski veznik.

Ipak, moj prijedlog Tanji je da pokuša izbaciti konstrukcije DA LI, tako ćeš bolje pokazati svoju obrazovanost i znanje (bar što se hrvatskog tiče).

3. Lucidare, Lucidare, pa kakve su ti to psovke!! Malo si pretjerao.... Slažem se, jebi ga, zajebavati se i slično nisu prave psovke, ali tvoje su baš one koje se čuvaju za najgore neprijatelje!! "Normalna" psovka bi bilo: jebem ti mater, idi u kurac, odjebi itd.

4. Ja mislim da se u zadnjih desetak godina ipak nakupio fin broj dobrih hrvatskih novijih filmova: Kako je počeo rat na mom otoku, Maršal, Fine mrtve djevojke, Tu, Svjedoci, Ta divna splitska noć....
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on January 26, 2005, 14:17
hvala ti ripley na pohvalama.

sladkorček, honey, don't worry be happy :)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on January 29, 2005, 21:59
E, al ima jedna mala razlika u svemu tome.

A to je da DA LI odzvanja u ušima "obrazovanijih", a naročito napismeno, a POŠTO baš i ne. To je stvarno rijetkost da netko zna da je srbizam upotrijebiti ga kao uzročni veznik. Ne znam...ja to nisam čuo do sada. Al ok, ti valjda znaš. Kao što rekoh, ne studiram hrvatski, a Tanja habla da se sve ori. Stvarno! Super ti je hrvaščina. :D

Ajde, vratimo se na staru temu, a trenutačno ne bih znao koja je to bila.
Mene jako zanima slovenska dvojina i volio bih da nam Tanja to u potankosti objasni. Može?

P.S. hvala!
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on February 1, 2005, 14:04
matko, pa gdje si ti? :)

o dvojini već je pisala sladkorček. ovdje zapravo nema nikakvih nejasnoća: kad kod imaš broj dva uvijek je dvojina :) pomalo je slično onome što imate vi u hrvatskom: nas dvojica, nas dvije, nas dva, samo da se kod nas u dvojini različito konjugira i glagol :)

@matko: javi mi se na mejl!

p.s. nema na čemu :)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Sladkorček on February 1, 2005, 22:38
Tanja, kaj pa noge, roke, itd.? :_1_12 Jaz sem opazila, da tam, kjer gre res za dvojino, vi kar množino bašete :mrgreen::mrgreen::mrgreen: Napiši Matku v hrvaščini, naj gre v temo o slovenskem jeziku in tam vse prebere ;--)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on February 1, 2005, 23:45
Ja nigdje nisam vidio temu o dvojini iliti dualu, pa ili mi netko može napisati pod kojom temom da potražim ili neka netko stavi par primjera. U hrvatskom nema duala, to su ostaci ostataka što mi imamo.

Kako drugačije konjugirate glagol? Hajde, primjer mi dajte poneki. Gracias de nuevo
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Sladkorček on February 1, 2005, 23:48
http://www.lingvoforum.net/viewtopic.php?t=1004 - tema o slovenskem jeziku, tam nekje je tudi o dvojini, o glagolih in ostalem ;--)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on February 2, 2005, 01:41
tamo nema baš puno o dvojini. Naprotiv, jako malo i loše objašnjeno.
I nigdje se ne spominje konjugacija glagola.

Tanja, koliko slovenski ima vremena?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Sladkorček on February 2, 2005, 10:10
matko, 3 :_1_12 Napišite vprašanja, pa boste dobili odgovore ;--)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on February 3, 2005, 02:00
vprašanja?!?!
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: IVAN on February 3, 2005, 02:04
O Bože, pa ja uopće nisam znao da postoji zasebna tema posvećena hrvatskom jeziku, pa muku mučim na temi srpskohrvatski.
Što se tiče slovenske dvojine, ako se ne varam ona još jedino postoji u slovenskom jeziku od svih slavenskih? Res? Meni je velika želja naučiti slovenski, jer mi je baka rođena Slovenka koja je cijeli svoj život proživjela na Hrvaškem.
Uglavnom...Jaz student na zagrepski universiteti in ne vem zelo dobro slovenščinu, ali rad bi naučil slovenskega jazika100% sam nešto gadno fulao, ali nisam mogao odoljeti, a da to ne napišem.:D
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: IVAN on February 3, 2005, 02:05
Quote from: matko
vprašanja?!?!


vprašanja - pitanja!
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: IVAN on February 3, 2005, 02:38
Matko, vidio sam da si mi postavio pitanje na temi srpskohrvatski jezik, ali ovdje ću ti u najkraćim crtama odgovorit da Amateur i dalje tvrdi u postojanje jedinstvenog srpskohrvatskog jezika za prostor Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore i nakon čega smo i ja i Sladkorček odlučili prestati više odgovarat na njegov poruke, jer smo shvatili ono što je Tanja slikovito opisala slovenskom narodnom poslovicom, da starega osla novih trikov ne naučiš, nakon čega je on rekao da smo mi, njegovi oponenti - ti, koji se u toj poslovici mogu poistovjetiti s magarcem ili ti oslom tj. ne želimo prihvatiti njegovo mišljenje. A razlog zašto ti ovdje to pišem, je taj, što niti ne sumnjam da bi iz toga opet započela još jedna uzaludna rasprava.

Ispričavam se ostalim forumašima, što ovdje pišem odgovor s druge teme.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on February 3, 2005, 03:40
Nisam mislio da ću to ovdje javno reći (što sam dugo mislio) ali KOJI JE TO IDIOT!

Uopće me ne zanima njegovo nadasve NESTRUČNO mišljenje jer tko je on da sudi o našem jeziku kojeg, kladim se, nikad nije ni čuo u rodnom mu Groznom.
Tanja mu je super odbrusila, baš mi je drago,

Btw. mislim da u sovenskom nema asimilacija po zvučnosti i mjestu tvorbe, pa je logičnije da je zagreBski fax, a ne zagrepski kak si i napisao. Joj, nemojte samo na slovenskom sad početi, jedva sam čekao da se maknemo iz ćirilice i ruskog, sad ćete na slo. E pa ne može! Otvorite drugu temu! :D Šala, sam vi pišite, to se lakše shvati, ipak smo si mi susjedići.

A kaj taj glupi Amateur (kak mu lijepo paše taj nadimak) misli (ako misli) u vezi bjeloruskog? To je isto "iscjedak" ruskog kao što je hrvatski srpskoga? Moš's mislit!
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on February 3, 2005, 03:42
Kad smo već stigli do te teme, a kaj je onda slovenski po njemu?
Iscjedak iscjedaka... Ono, prvo smo krenuli iz Srbije, pa Hrvatska, pa Zagorje i "kajkavski" i onda je nastao slovenski po njemu ili...???

JOOOOj kak mi diže tlak!:x
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on February 3, 2005, 18:52
bok dječki! i sladkorček :))))
baš mi je drago da se barem mi slažemo. evo ivane, otvorio si jedno pitanje: što je onda bjeloruski, pa i ukrajinski? ako idemo amaterevim putem: jedan te isti jezik, naravno skupa s ruskim. yeah right :) ali nećemo sad o tome ok?

da, matko, u pravu si,  nemamo mi jednačenja po zvučnosti/mjestu tvorbe, tako da na primjer pišemo glaSba i zagreBški, srBski itd. a ti ivane samo piši na slovenskome, mislim da ti ovdje nitko neće zamjeriti.

 8-)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Sladkorček on February 3, 2005, 19:49
Tanja, vprašaj na forumu, pa boš zvedela, da sta dialekta ruskega jezika :mrgreen::mrgreen::mrgreen: Namreč tako je rekel enkrat politik Žirinovskij :_1_12 :mrgreen:;--) Meni je zoprno kaj pisati v tisti temi, ker mi je smešno brati, da nekdo ne mora zamenjati lepo srbohrvaščino (ki je tudi meni všeč) za "lokalni dialekt" (sedanjo hrvaščino) ... Dajmo reči, da je slovenski jezik dialekt srbohrvaščine pa bomo srečni, saj Rusi vedno vse vedo za vse ostale narode. Pa ker sem Rusinja, se hočem opravičiti pred Hrvati, ki so na forumu za mnenje nekaterih ljudi. Še enkrat se opravičujem, ker pišem tu slovensko (moja hrvaščina je na ravni razumevanja, na žalost) ...
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on February 4, 2005, 01:00
sad smo lijepo 2 tipa i 2 trebice :D:D

Idemo si napraviti tulum tu, za nas četvoro, ionako nikoga više nema na hrvatskome.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: IVAN on February 4, 2005, 01:37
Quote from: Tanja
bok dječki! i sladkorček :))))
baš mi je drago da se barem mi slažemo. evo ivane, otvorio si jedno pitanje: što je onda bjeloruski, pa i ukrajinski? ako idemo amaterevim putem: jedan te isti jezik, naravno skupa s ruskim. yeah right :) ali nećemo sad o tome ok?

da, matko, u pravu si,  nemamo mi jednačenja po zvučnosti/mjestu tvorbe, tako da na primjer pišemo glaSba i zagreBški, srBski itd. a ti ivane samo piši na slovenskome, mislim da ti ovdje nitko neće zamjeriti.

 8-)

Bok Tanja!
Dakle, prvo da se i ja pridružim ekipi koja je pohvalila tvoje znanje hrvatskog, zaista izvrsno pišeš, a pretpostavljam i govoriš, i ja sam stvarno sretan što je to onaj pravi hrvatski jezik, a ne neka mješavina hrvatskog s primjesama srpskog. BRAVO!
 ::applause::
Što se tiče  bjeloruskog i ukrajinskog jezika, po mom mišljenju to su dva jasno odvojena jezika istočnoslavenske skupine, a to kažem zato što i sam dobro govorim ukrajinski, ruski nešto slabije, ali dovoljno dobro da mogu tvrditi da su ukrajinski i ruski dva odvojena jezika, a sličnost između njih mogla bi se opisati kao i između hrvatskog i slovenskog jezika, možda nešto manja.
O bjeloruskom zapravo ne znam puno, osim da se govornike toga jezika može nabrojati na prste jedne ruke, s obzirom da se u Bjelorusiji izričito svugdje koristi ruski. Stvarno ne bih se htio miješati, makar dok me netko ne razuvjeri, smatram da su to dva jezika, a nipošto dijalekt ruskog. Tebe će kao Slovenku možda zanimati jedna stvar kod ukrajinskog, a to je da oni isto poput Slovenaca obezvučuju «v» čitajući ga kao «u» na kraju sloga, za razliku od ruskog i hrvatskih kajkavaca (čiji sam ja ponosni pripadnik), koji ga čitaju kao f. (кров- krou – krv - krf).
Ili se to možda u slovenskom obezvučuje l?
Npr. gledao sam – sem gledel (gledeu)?

Mala ispravka. Bok dečki, a ne dječki...:)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on February 4, 2005, 02:13
Quote from: IVAN
O Bože, pa ja uopće nisam znao da postoji zasebna tema posvećena hrvatskom jeziku, pa muku mučim na temi srpskohrvatski.

Svakomu da bude svoja sreća!
Quote from: IVAN

Što se tiče slovenske dvojine, ako se ne varam ona još jedino postoji u slovenskom jeziku od svih slavenskih? Res?

Nikako tako. Dvojina postoji također u gornjolužičkom i donjolužičkom jezicima. Ondje možete naći aorist, imperfekat i supinum (samo u donjoluž.) u glagolskoj konjugaciji.
Quote from: IVAN

Meni je velika želja naučiti slovenski, jer mi je baka rođena Slovenka koja je cijeli svoj život proživjela na Hrvaškem.
Uglavnom...Jaz student na zagrepski universiteti in ne vem zelo dobro slovenščinu, ali rad bi naučil slovenskega jazika100% sam nešto gadno fulao, ali nisam mogao odoljeti, a da to ne napišem.:D

Zar na sveučilištu u Zagrebu ne proučavaju slovenski jezik?

Добавлено спустя 20 минут 48 секунд:

 
Quote from: IVAN
Tebe će kao Slovenku možda zanimati jedna stvar kod ukrajinskog, a to je da oni isto poput Slovenaca obezvučuju «v» čitajući ga kao «u» na kraju sloga, za razliku od ruskog i hrvatskih kajkavaca (čiji sam ja ponosni pripadnik), koji ga čitaju kao f. (кров- krou – krv - krf).
Ili se to možda u slovenskom obezvučuje l?
Npr. gledao sam – sem gledel (gledeu)?

Vokalizaciju 'v' u 'w' ili 'u' nalazimo u ukrajinskom, bjeloruskom, slovačkom, lužičkosrpskim, slovenskom književnim jezicima.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on February 4, 2005, 02:16
Aorist, imperfekt, pluskvamperfekt postoje i u hrvatskom i koriste se (ovisno o obrazovanosti dotične osobe)

U Zagrebu postoji katedra za južnoslavenske jezike u koji dakako spada i slovenski pa si ga možeš izabrati i učiti ga, ali mi ne djeluje da iz te katedre izlaze ljudi puni "slovenščine" (ili se varam?!) :D

U slovenskom se obezvučuju i L i V na kraju sloga.
Npr. devet in devedeset tolarjeW (od -V)
i sem biW (od -L)

To postoji i u bjeloruskom, samo što kod njih za to postoji zasebno slovo u ćirilici i bilježi se kao y s kvačicom (ў) i izgovara se kao W.
-ili pak u poljskom Ł

To je valda to što se tiče slavenskih jezika. Sličnost stavljam i u brazilski portugalski gdje se L na kraju sloga izgovara isto kao W (npr. Brasil [bras'iw] ili soldado [sowd'adu])
U Portugalu se pak izgovara isto kao u engleskom L na kraju riječi (npr. well u eng. ili Portugal [Prtug'aL])
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on February 4, 2005, 02:19
ispričavam se: [BraZ'iw]
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on February 4, 2005, 02:31
Quote from: matko
To postoji i u bjeloruskom, samo što kod njih za to postoji zasebno slovo u ćirilici i bilježi se kao y s kvačicom (ў) i izgovara se kao W.
-ili pak u poljskom Ł

...u poljskom, gornjo- i donjolužičkom Ł.
Mislim da ponekad to se dešava i u slovenskome.
Quote from: matko

To je valda to što se tiče slavenskih jezika. Sličnost stavljam i u brazilski portugalski gdje se L na kraju sloga izgovara isto kao W (npr. Brasil [bras'iw] ili soldado [sowd'adu])
U Portugalu se pak izgovara isto kao u engleskom L na kraju riječi (npr. well u eng. ili Portugal [Prtug'aL])

admirável ! :)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Sladkorček on February 4, 2005, 02:48
Znotraj besede v slovenščini l se spremeni v w takrat, ko gre za vršilca dejanja, vendar tudi to pravilo ima izjeme, ker obstajata v slovenskem jeziku brisalec, ki ni živa oseba in ni vršilec dejanja, pa se izgovori kar w, pa beseda gasilec, ki je pač živa oseba, ampak se izgovori l; zato je treba paziti ;--)

Добавлено спустя 2 минуты 4 секунды:

 IVAN, kje si se naučil ukrajinščine, če smem vprašati? :oops:
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: IVAN on February 4, 2005, 03:31
Quote from: Sladkorcek

 IVAN, kje si se naučil ukrajinščine, če smem vprašati? :oops:


Studiram u Zagrebu na četvrtoj godini ukrajinistike…

Я побачив, що ви за походженням з Луганської області. Чи мабуть це означає, що вам зрозуміла українська мова? Було б цікаво з кимось поговорити трішечки українською?
:roll:
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Sladkorček on February 4, 2005, 09:04
IVAN, з Луганської :oops:;--) Мова є знайомою, звичайно ;--) Дуже цікаво ... вивчаєте українську! :) Але мені соромно говорити у темі українською, треба вживати хорватську, пропоную приватна повідомлення ;--) :dunno: Але попереджаю, що моя рідна мова - російска, украінську я вивчала у школі :):roll:
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on February 4, 2005, 12:13
:oops: već vježbam: dečki dečki dečki ;) a kad će nam biti party? jedva čekam!

joj, to mi je super da imate na fakultetu i ukrajinski. kod nas imamo samo osnove bjeloruskog i ukrajinskog.
a to da dobro pišem - hahahaha - dobro, trudim se. kako sam već rekla, naši lekotorati su jako loši pa trebamo koristiti forume za praksu :D
šugar i ivane: bi samo slobodno pričajte na ukrajinskom, meni ne smeta!
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on February 4, 2005, 17:00
Registrirao sam se na ovaj forum, ali nisam mogao zadržati svoj dosadašnji nick, tako da sam nadalje u ruskoj varijanti svog imena (IVAN – VANJA)8)

Добавлено спустя 2 минуты 51 секунду:

 
Quote from: matko


U slovenskom se obezvučuju i L i V na kraju sloga.
Npr. devet in devedeset tolarjeW (od -V)
i sem biW (od -L)

To postoji i u bjeloruskom, samo što kod njih za to postoji zasebno slovo u ćirilici i bilježi se kao y s kvačicom (ў) i izgovara se kao W.
-ili pak u poljskom Ł

To je valda to što se tiče slavenskih jezika. Sličnost stavljam i u brazilski portugalski gdje se L na kraju sloga izgovara isto kao W (npr. Brasil [bras'iw] ili soldado [sowd'adu])
U Portugalu se pak izgovara isto kao u engleskom L na kraju riječi (npr. well u eng. ili Portugal [Prtug'aL])


Matko, ti za jednog studenta Ekonomskog faksa raspolažeš zavidnim lingvističkim znanjem…kapa dolje!:)

Добавлено спустя 6 минут 54 секунды:

 
Quote from: Sladkorcek
IVAN, з Луганської :oops:;--) Мова є знайомою, звичайно ;--) Дуже цікаво ... вивчаєте українську! :) Але мені соромно говорити у темі українською, треба вживати хорватську,


Slažem se Sladkorček da ovdje ipak treba pisati na hrvatskom, makar mi se jako sviđa to što je ovdje prisutno mnogo slavenskih jezika, od slovenskoga, hrvatskoga, ruskoga do ukrajinskog. Nekako više dolazi do izražaja naše slavensko srodstvo. :D



Quote from: Sladkorcek
пропоную приватна повідомлення :


Цілком згоден. :)

Добавлено спустя 2 минуты 56 секунд:

 
Quote from: Tanja

joj, to mi je super da imate na fakultetu i ukrajinski. kod nas imamo samo osnove bjeloruskog i ukrajinskog.


To sam te htio i priupitati, kakva je situacija s ukrajinskim u Sloveniji? Kod nas, unazad  5-6 godina baš postoji Odsjek za ukrajinski jezik i književnost. Kada sam ja upisao prvu godinu, tada mi je predavala puno predmeta ista legendarna profesorica Rajisa Ivanjivna iz Harkova koja nam je na početku rekla: Dobar dan i dobro došli! Dalje je pričala samo na ukrajinskom, što je prvih pet mjeseci bilo užasno teško, ali do dana današnjega s njom se komunicira samo na ukrajinskom. Ona zapravo hrvatski razumije, mada ga ne govori, što je pun pogodak ako želiš dobro naučiti jezik. :yes:

Ovo se odnosi na sve:
Kakva su, općenito, vaša iskustva s učenjem stranih jezika, posebice odnos student-profesor?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Jeca on February 4, 2005, 17:07
VANJA, dobro došao! Moram ti nešto šapnuti na uho... dobro znaš ruski :)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Sladkorček on February 4, 2005, 18:08
VANJA, na Univerze v Ljubljani ni ukrajinščine kot smeri, na žalost :( Tanja je že napisala, da rusisti dobijo samo skope podatke o ukrajinščini in beloruščini :dunno:
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on February 4, 2005, 18:28
odnos student-profesor....hmmm moram li odgovoriti? :?

na kroatistici vrlo loš odnos hrvatske profesorice koja nam na predavanjima i po 20 puta kaže da smo idioti, mada se malo popravilo sada na četvrtoj godini. ostali profesori su ok, imamo jednog hrv. lektora iz zagorja (a prije smo imali jednog 8-) super lektora iz dalmacije...) i on je super, možemo ga pitati ama baš sve...
na rusitici stvar je malo drukčija - profesori na književnosti su bogovi te se tako i ponašaju, dok su lektorice super i moram reći da se i meni sviđa to da s nama govore u većini samo na ruskom.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on February 4, 2005, 18:30
Quote from: Jeca
VANJA, dobro došao! Moram ti nešto šapnuti na uho... dobro znaš ruski :)


Большое тебе спасибо. Baš si me oraspoložila sa svojom porukom!!!! ;--)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Jeca on February 4, 2005, 18:45
Quote from: VANJA
Quote from: Jeca
VANJA, dobro došao! Moram ti nešto šapnuti na uho... dobro znaš ruski :)


Большое тебе спасибо. Baš si me oraspoložila sa svojom porukom!!!! ;--)


Не за что :) Zaslužio si ovaj kompliment :)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on February 4, 2005, 18:58
Quote from: Tanja
odnos student-profesor....hmmm moram li odgovoriti? :?

na kroatistici vrlo loš odnos hrvatske profesorice koja nam na predavanjima i po 20 puta kaže da smo idioti, mada se malo popravilo sada na četvrtoj godini. ostali profesori su ok, imamo jednog hrv. lektora iz zagorja (a prije smo imali jednog 8-) super lektora iz dalmacije...) i on je super, možemo ga pitati ama baš sve...
na rusitici stvar je malo drukčija - profesori na književnosti su bogovi te se tako i ponašaju, dok su lektorice super i moram reći da se i meni sviđa to da s nama govore u većini samo na ruskom.


Ne mogu vjerovati. Pa to je užas! Da netko studentu govori da je idiot! Krajnje ne profesionalno!:skler:

Evo, ukoliko ti treba bilo kakva pomoć oko hrvatskog, slobodno se obrati, bit će mi drago! (Ako treba lektorirati kakav tekst na brzinu, napiši, pa ćemo ga riješiti)!
A što se tiče ovih profesora-bogova, svaki fakultet ti ima jednog (ili više:() takvog Boga, koji studentima daje to do znanja. Tako ti je uvijek bilo, tako će i biti…(govorim iz iskustva).

Moram reći da sam na ukrajinskom ja stvarno prezadovoljan profesorima. Znamo s njima otići poslije nastave svi na kavu (nas desetak studenata četvrte godine) i popričat k'o ljudi. I zaista nema nikakvih suzdržavanja. Kad ti nešto nije jasno, kažeš i ako treba ponovit će se i više puta…Mislim da je stvar u tome, što su to mali odsjeci i male grupe, pa je radna atmosfera idealna!
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on February 4, 2005, 19:57
Ok, ja se osjećam kao uljez ovdje, svi neki slavisti osim mene.

Joj, pa mogu se i ja pohvaliti da sam učio fakultativno rusku jednu godinu no morao sam birati između španjolskog (koji je moj život) i ruskog, pa sam ruski stavio na stranu, ali mi je užasno žao. Obožavao sam ga učiti i sve sam unaprijed radio, ali godinama...počneš zaboravljati, pa čak i osnove.

Ivane, hvala na komplimentu. Moram te obavijestiti da je meni Ekonomija bila 2. izbor, a FF glavni, ali kako hispanistika prima njih 30 (SAMO!), a prijavi ih se za to preko 2500, nisam upao. Iako vrlo nepravedno (radi više stvari, državno natjecanje, putovanje u Madrid), mogu bez ikakvih premišljanja reći da ga govorim bolje od nekih apsolvenata, ali što'š. Nije na meni da odlučujem.

Za Slovence, kod nas na Filozofskom fakultetu postoji unikatan prijamni ispit gdje se traži znanje hrvatskoga jezika, opća kultura i obaviještenost te test inteligencije. Dakle, od jezika NIČEGO NET! Tako da je teško upasti na nešto što baš želiš.
_Ti si Ivane baš želio studirati ukrajinski i (?) ili nešto 3. i 4.?

Što se tiče mog lingvističkog (ne)znanja, trudim se, jer je to ipak ono što me najviše zanima, jezici, i proučavam ih, sâm.

Ajme, jedva sam hvatao kraj s krajem kad ste pisali na ruskom, a sad ste već na ukrajinskom. Meni treba simultani prevodilac. Definitivno! :oops:
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on February 4, 2005, 21:02
:_1_12

joj matko nismo svi ovdje neki geniji, daleko od toga (govorim za sebe, naravno). ja sam uvijek sve jezike učila - ne znam kako to vi kažete - ''po posluhu'', mrzila sam učenje pravila napamet itd. tako da bi možda i ja morala govoriti o svom NEznanju :D

ivane, hvala što si ponudio pomoć! budi siguran da ću pitati ako bude nešto. hvala svima unaprijed. meni je za sada dovoljno da malo podebatiramo i tako ;)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on February 4, 2005, 22:20
Quote from: matko
Ok, ja se osjećam kao uljez ovdje, svi neki slavisti osim mene.

Za Slovence, kod nas na Filozofskom fakultetu postoji unikatan prijamni ispit gdje se traži znanje hrvatskoga jezika, opća kultura i obaviještenost te test inteligencije. Dakle, od jezika NIČEGO NET! Tako da je teško upasti na nešto što baš želiš.
_Ti si Ivane baš želio studirati ukrajinski i (?) ili nešto 3. i 4.?

Ajme, jedva sam hvatao kraj s krajem kad ste pisali na ruskom, a sad ste već na ukrajinskom. Meni treba simultani prevodilac. Definitivno! :oops:


Matko, nemaš razloga osjećati se kao uljez. Ubuduće napiši mi nešto na španjolskom, pa možda i ja nešto naučim. Kažu, da se on jako dobro, kroz kratko vrijeme može savladati.  Bio sam na maturalcu u Barceloni, i Španjolska mi je ostala u lijepom sjećanju. Imam i prijatelja koji je nekoliko godina živio u Madridu.

Što se tiče prijemnog na Filozofskom, i meni to baš nije logično, a i dosta studenata se žali na takav oblik prijemnog ispita. Ja sam na kroatistici i ukrajinistici, i uglavnom sam zadovoljan, iako mi je željena kombinacija bila povijest i ruski. E, to bi bila ludnica da sam upisao.

Meni je kao kajkavcu ruski bio jako lagan, jer kajkavski ima sličnosti s ruskim. Bilo bi dobro otvoriti zasebnu temu posvećenu kajkavskom narječju.

Добавлено спустя 1 минуту 55 секунд:

 
Quote from: Tanja
:_1_12

sam uvijek sve jezike učila - ne znam kako to vi kažete - ''po posluhu'', mrzila sam učenje pravila napamet itd. tako da bi možda i ja morala govoriti o svom NEznanju :D

;)


Jezik si učila po sluhu.
Evo ti nekoliko zanimljivih riječi na hrvatskom. štreber/štreberica/štrebati/štrebanje – to ti se sve odnosi na učenje napamet, ali zapravo ima negativno značenje. Ja na primjer mogu reći: Moram to naštrebati, jer u protivnom taj ispit neću proći (položiti).
 Ali ako kažeš nekomu da je štreber, mogao bi se uvrijediti.

Jesi li znala za tu riječ? Postoji li nešto slično u slovenskom i ruskom?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on February 4, 2005, 22:35
:) da, znam tu riječ. na slovenskom je to piflar/piflarka (piflati se, piflanje).
za ruski ne znam, morali bismo pitati sladkorček. na tu temu znam samo: шпаргалки i наизусть.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Sladkorček on February 4, 2005, 23:22
Bomby :mrgreen: Ko napišeš doma odgovore pa si listek podtakneš :_1_12 Po navadi se reče kar "spisyvat'" :lol:
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on February 4, 2005, 23:25
dobro, zaboravila sam bombi o kojima si mi neki dan toliko pričala :D 8-)
ali kako se nazivaju ljudi koji puno uče?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on February 4, 2005, 23:52
Quote from: Sladkorcek
Bomby :mrgreen: Ko napišeš doma odgovore pa si listek podtakneš :_1_12 Po navadi se reče kar "spisyvat'" :lol:


Je li to možda šalabahter? Šalabahter u hrvatskom znači bilo kakvo sredstvo koje ti pomaže prilikom prepisivanja na ispitu. Može biti papirić, tekst napisan na klupi, bilošto.

Ovo budi sjećanja na srednjoškolske dane:), a iz kojeg je jezika ta riječ došla u hrvatski, nemam pojma, stvarno ne mogu odrediti. Nemojte mi se smijati, ali malo mi turski zvuči.:D:dunno:
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on February 5, 2005, 00:20
Quote from: IVAN

Знаю, что сказал сам себе, а и Вам что не буду говорить о сербохорватском языке, но не могу не отметить как вы хорошо пишете по-хорватски. Это предложение когда меня спрашивали о словенском языке на загребском университете по сербском была бы: Зар на загребачком универзитету не изучавају словеначки језик?(не оскорбляйтесь, пожалуйста ).;--)

Nikako ne mogu se ljutiti na Vas, Ivane! Vidim da jako volite Svoj jezik i hoćete da bi ga više proučavali širom svijeta! Nisu mi se sviđale Vaše poruke u prošloj temi jer sam osjećao da one su neka ideološka agitacija, da želite pod svaku cijenu da bih preinačio svoje mišljenje, jer je bilo rečeno da ne znam situaciju u Hrvatskoj, da je bivši srpski predsjednik moj heroj i tomu slično...
Baš sada mislim da uzrok je tog nesporazuma bio u različnom shvatanju lingvističkih termina o jeziku.
U svakom slučaju, ja molim Vas, Ivane, za oproštenje zbog mojih riječi u Vaš račun koje su mogle biti oštre ili grube! :oops:
Što se tiče mojeg hrvatskoga, Vi ste vrlo ljubazan, ali ja nemam prakse i moram pregledati gotovo svaku riječ uz tri-četiri rječnike ili u pretraživaču natipkati jednu riječ i uvidjeti da li ona postoji.
Pa nisam ja stručan jezikoslovac kao što ćete bit Vi, to je samo moj hobi. Vaš ruski je dobar, a ukrajinski besprijekoran!  :_1_23
Quote from: IVAN

Просто у меня времени хватит, но надеюсь следующего года вписаться к изучению словенского и чешского языка.

Želim Vam puno uspjeha u tim Vašima dobrim namjerama! :) Valja samo zabilježiti što češki je u stvari dva jezika: za pisanje i službeno općenje postoji češki književni jezik, a za pričanje s prijateljima i ikoje druge neformalne razgovore postoji “obecná čeština”, koja se odlikuje fonetski, gramatički a ponekad i svojim riječnim sastavom. Mislim da će Vam biti zanimljiva povijest ovog položaja.

Quote from: IVAN

Еще Вам немного ошибки исправлю. То, что писали в последнем предложении когда считали языки с дуалом, в конце должен быть сингулар, так что правильно было б:

Vokalіzacіju 'v' u 'w' іlі 'u' nalazіmo u ukrajіnskom, bjeloruskom, slovačkom, lužičkosrpskіm i slovenskom knjіževnom jezіku.

Hvala lijepa na svima ovim bilješkama! Zapamtit ću ovo pravilo! Nadam se da moja pogreška je rusizam, a nije srbizam. :lol:
Ivane, planirate postati učitelj? Vjerujem da ovo će biti Vam dobar posao! Možda ćete nekada napisat priručnik hrvatskog jezika za Ukrajince ili priručnik ukrajinskoga za Hrvate? Ili možda nekakav ogroman rječnik? Bilo bi to jako lijepo!  ::applause::
Quote from: IVAN

Було б цікаво з кимось поговорити трішечки українською?

Tako ste lijepo rekel, osobito zbog ove tople riječi “трішечки” umjesto više neutralne “трохи”! Vi ste neosporan “справжній українець”! :D

Добавлено спустя 14 минут 4 секунды:

 
Quote from: VANJA

Evo ti nekoliko zanimljivih riječi na hrvatskom. štreber/štreberica/štrebati/štrebanje – to ti se sve odnosi na učenje napamet, ali zapravo ima negativno značenje. Ja na primjer mogu reći: Moram to naštrebati, jer u protivnom taj ispit neću proći (položiti).
 Ali ako kažeš nekomu da je štreber, mogao bi se uvrijediti.

Jesi li znala za tu riječ? Postoji li nešto slično u slovenskom i ruskom?


Mislim da u ruskom ovo znači “зубрить, штудировать”. Štrebanje – зубрёжка, štreber ili šrteberica – зубрила. Ali nisam našao ovih riječi u rječnicima, to mislim samo zbog Ivanove objasnidbe.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Станислав Секирин on February 5, 2005, 01:59
Quote from: Amateur
Mislim da u ruskom ovo znači “зубрить, штудировать”.
Štrebanje – зубрёжка, štreber ili šrteberica – зубрила.

Mislim da ovo je iz jezika nemeckoga. "Štreber" znači "der Streber".
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on February 5, 2005, 02:20
Quote from: Станислав Секирин
Quote from: Amateur
Mislim da u ruskom ovo znači “зубрить, штудировать”.
Štrebanje – зубрёжка, štreber ili šrteberica – зубрила.

Mislim da ovo je iz jezika nemeckoga. "Štreber" znači "der Streber".

Pregledao sam par rječnika. U hrvatskomu ova riječ znači ono što i u njemačkom.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on February 5, 2005, 05:22
Amateur, я такой человек, который совершенно не любит ссориться с людьми. И мне приятно, что могу писать следующие слова: Я принимаю ваше извинение, и прошу, чтобы Вы простили мне также за мои слова, которые, возможно, оскорбили и Вас.
В одному вашему предложении, лежит целая мудрость относительно моих бывших сообщений. Я хорват, который очень любит свой родной язык и свою родину.
Quote from: Amateur

 Vaš ruski je dobar, a ukrajinski besprijekoran!  :_1_23
.

Когда это мне говорит настоящий русский, тогда это настоящий комплимент. Большое Вам спасибо.
Quote from: Amateur

Hvala lijepa na svima ovim bilješkama! Zapamtit ću ovo pravilo! Nadam se da moja pogreška je rusizam, a nije srbizam. :lol:
Ivane, planirate postati učitelj? Vjerujem da ovo će biti Vam dobar posao! Možda ćete nekada napisat priručnik hrvatskog jezika za Ukrajince ili priručnik ukrajinskoga za Hrvate? Ili možda nekakav ogroman rječnik? Bilo bi to jako lijepo!  ::applause::

Это мне и на сегодня тяжело, что после пересчитывания надо поставить плурал, так как в сербском и хорватском языке нормально здесь ставятся сингулар.
Да, у меня планы стать преподавателем. Я изучаю хорватский и украинский язык, и не могу дождаться момента, когда начну работать преподавателем. А относительно учебников и словарей, это было б очень хорошо, но это большая большая работа которая длится и несколько лет, но кто знает? На самом деле, нам нужный хороший словарь украинско-хорватский и хорватско-украинский...
Quote from: Amateur

Tako ste lijepo rekel, osobito zbog ove tople riječi “трішечки” umjesto više neutralne “трохи”! Vi ste neosporan “справжній українець”! :D

Это на самом деле не комплимент ко мне, а к моим преподавателям, которые меня язык научили! Когда бы познакомились с Раисой Ивановной, вам все сразу поняло. Таких слов как трішечки, я от нее услышал.

На конце, надеюсь, что в будущем вы продолжите писать на этой теме. Это много доброго сделает вашем знанию хорватского языка, а и поможет так же в изучении сербского языка.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Nord on February 5, 2005, 09:34
Quote from: Tanja
odnos student-profesor....hmmm moram li odgovoriti? :?

na kroatistici vrlo loš odnos hrvatske profesorice koja nam na predavanjima i po 20 puta kaže da smo idioti, mada se malo popravilo sada na četvrtoj godini. ostali profesori su ok, imamo jednog hrv. lektora iz zagorja (a prije smo imali jednog 8-) super lektora iz dalmacije...) i on je super, možemo ga pitati ama baš sve...
na rusitici stvar je malo drukčija - profesori na književnosti su bogovi te se tako i ponašaju, dok su lektorice super i moram reći da se i meni sviđa to da s nama govore u većini samo na ruskom.


Takodje nam je govorila nas"a profesorica povijesti engleskoga jezika :). Da bili idioti, da nismo znali s"to je preterito-prezentan glagol i kako on odlkuje ot aoristo-prezentnog. Ali na ispiru sva nas"a grupa radila odlic"no.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Sladkorček on February 5, 2005, 09:42
Ух ты! ;--);--);--):):D
VANJA, я тоже обратила внимание на "трішечки", не успела просто написать ;--) Респект Раисе Ивановне! :roll:
Amateur, мы все погорячились :oops::_1_12 Мир? :(
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on February 5, 2005, 17:57
Ivane Ivane Ivane ;--)
molim lijepo, provjeri poruke!

H-V-A-L-A!!!
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on February 5, 2005, 19:25
Štreber je u hrvatskom pogrdno, dok je u njemačkom pohvalno.
To jest došlo iz njemačkoga preko riječi strebsam (ambiciozan).

Hvala svima na podršci.

Što se tiče španjolskoga...

pues sí, podría escribir un poquito en esta preciosa lengua. A mí me encanta.

Oye Juan, taj prijatelj koji je živio par godina u Madridu, da nije to možda Tomislav Mateo? Jer on je i moj prijatelj od 6.godine... Reda radi pitam..
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on February 5, 2005, 19:34
VANJA, конечно же, я тоже принимаю Ваши извинения, ведь я уже написал, что не сержусь. :)

Quote from: VANJA

Quote from: Amateur

 Vaš ruski je dobar, a ukrajinski besprijekoran!  :_1_23
.

Когда это мне говорит настоящий русский, тогда это настоящий комплимент. Большое Вам спасибо.

Пан це заслужив чесною працею! 8-)
Quote from: VANJA

Это мне и на сегодня тяжело, что после пересчитывания надо поставить плурал, так как в сербском и хорватском языке нормально здесь ставятся сингулар.

Русские тоже обычно ставят сказуемое в том числе, в котором стоит ближайшее к нему однородное подлежащее,.. пока в школу не пойдут. :) Т.е., "пересчитывание", на мой взгляд, – явление, пришедшее из книжного языка, когда есть время посидеть, посчитать. :mrgreen:
Quote from: VANJA

Это на самом деле не комплимент ко мне, а к моим преподавателям, которые меня язык научили! Когда бы познакомились с Раисой Ивановной, вам все сразу поняло. Таких слов как трішечки, я от нее услышал.

Замечательная у Вас Раиса Ивановна! :)
Quote from: VANJA

На конце, надеюсь, что в будущем вы продолжите писать на этой теме. Это много доброго сделает вашем знанию хорватского языка, а и поможет так же в изучении сербского языка.

Samo molim Vas objašnjavati na hrvatskom jeziku da bismo ljepše proučili hrvatsku jezikoslovnu terminologiju!

Добавлено спустя 43 секунды:

 
Quote from: Sladkorcek
Ух ты! ;--);--);--):):D
VANJA, я тоже обратила внимание на "трішечки", не успела просто написать ;--) Респект Раисе Ивановне! :roll:
Amateur, мы все погорячились :oops::_1_12 Мир? :(

Міру миръ! :D
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on February 7, 2005, 01:48
Quote from: matko


Što se tiče španjolskoga...

pues sí, podría escribir un poquito en esta preciosa lengua. A mí me encanta.

Oye Juan, taj prijatelj koji je živio par godina u Madridu, da nije to možda Tomislav Mateo? Jer on je i moj prijatelj od 6.godine... Reda radi pitam..


Estoy de acuerdo con usted que la lengua española es la lengua hermosa, pero lamentablemente, no digo español muy bien, o si digo que no digo español en absoluto. Escribí este con la ayuda de mi amigo. Lamentablemente, pero no conozco a tu amigo. Soy un estudiante en Zagreb, pero vivo en otra ciudad.:mrgreen:




Quote from: Amateur

Замечательная у Вас Раиса Ивановна! :)


Ma, Rajisa Ivanjivna je legendarna profesorica. Nikada te ne zove idiotom, ako ne znaš, objasni ti, i uvijek je toliko srdačna da to ne možeš vjerovati. To je žena već u ozbiljnim godinama, bogatog životnog iskustva, ali duha dvadesetogodišnjakinje. Kada nas je vodila po Kijevu, od ujutro u osam sati, obilazeći sve moguće kijevske muzeje, crkve, samostane, mi studenti smo oko 16, 17 sati padali s nogu od umora, dok je Rajisa Ivanjivna radila odmore, ne za sebe, već za svoje studente. Za one koji ne znaju, najveći ukrajinski književnik i najveći «Ukrajinac od svih Ukrajinaca» je Taras Grigorovič Ševčenko, koji je bio i slikar i stvarno jedna svestrana osoba, i napisao je svoje najpoznatije djelo “Kobzar”. (Kobza – narodni, žičani ukrajinski instrument). To je djelo od kojih 350 stranica. Dok smo mi na satovima književnosti učili Ševčenka, Rajisa Ivanjivna nam je sve njegove pjesme recitirala napamet. Ja sam gotovo siguran, da ona zna cijelog Kobzara napamet. Ali ne samo Ševčenka, već i Puškina i Ljermontova, jer ona je profesorica i ruskog jezika i književnosti. Obožava svoju rodnu Ukrajinu i svoj rodni Harkov, za koji nam najmanje jednom tjedno kaže da je do 1934. bio glavni ukrajinski grad, a ljubav prema svojoj domovini usadila je i svojim studentima, tako da svi studenti na ukrajinistici, neizmjerno cijene i poštuju Ukrajinu, njezin jezik i njenu kulturu.
Na ispitima, Rajisa Ivanjivna zna biti izuzetno zahtjevna i studenti kod nje polože ispit tek onda, kada ona vidi da je student dao svoj maksimum i da je to – to. (ponekad se studenti jako ljute na nju zbog toga, ali kad polože ispit, sve se vrati na staro mjesto). Evo, još ukratko jedna anegdota s njom koja mi se dogodila na prvoj godini. Ja sam polagao ispit koji se zvao ELEMENTARNA GRAMATIKA ukrajinskog jezika, i to sam odgovarao jedno 2-3 tjedna, jer me cijelo vrijeme vraćala nazad (i ostale studente, ne samo mene), govoreći: Dobro je, ali još samo malo. I onda mi je rekla: Іваночку, ось подивиться яка гарна погода на подвір’ї. Підійдіть, будь ласка до віконечка. Вам видна оця береза? Посидить, трішечки біля берези з книгою в руках, повторите все ще раз, а тоді підійдіть додому й прийдіть складати через два дні. :yes:

I onda se ne možeš ljutiti na nekog kad ti tako odgovori, nego zaboraviš da nisi položio ispit i od srca se pukneš smijati. Nisam otišao pod brezu s knjigom u ruci, već ravno kući - vratio se za dva dana i položio ispit s peticom.  :lol:


Quote from: Amateur


Samo molim Vas objašnjavati na hrvatskom jeziku da bismo ljepše proučili hrvatsku jezikoslovnu terminologiju!
 


Naravno. To se podrazumijeva.;--)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on February 7, 2005, 04:08
Quote from: VANJA

Kada nas je vodila po Kijevu, od ujutro u osam sati, obilazeći sve moguće kijevske muzeje, crkve, samostane, mi studenti smo oko 16, 17 sati padali s nogu od umora, dok je Rajisa Ivanjivna radila odmore, ne za sebe, već za svoje studente.

Kako je to zanimljivo! Svi li studenti filolozi dolaze u zemlje "svojih" jezika? Ili samo najljepši? Uvijek sa svojim nastavnikom? Mislio sam da studente primaju sveučilišta u drugoj zemlji.
Meni se također jako sviđa Kijiv, iako nisam ondje bio mnogo godina. Vrlo mi je prijatno ljeti stajati negdje na Pečersku u jednom od terasastih parkova i gledati dolje na Podol, na mili svakomu istočnomu slavenu Dnjipr, pa dalje na Ljivoberižžja i Darnicu, udisati onaj svjež riječni zrak... 8)
Quote from: VANJA

Za one koji ne znaju, najveći ukrajinski književnik i najveći «Ukrajinac od svih Ukrajinaca» je Taras Grigorovič Ševčenko, koji je bio i slikar i stvarno jedna svestrana osoba, i napisao je svoje najpoznatije djelo “Kobzar”. (Kobza – narodni, žičani ukrajinski instrument). To je djelo od kojih 350 stranica. Dok smo mi na satovima književnosti učili Ševčenka, Rajisa Ivanjivna nam je sve njegove pjesme recitirala napamet. Ja sam gotovo siguran, da ona zna cijelog Kobzara napamet.

eh...
Думи мої, думи мої, лихо мені з вами.
Нащо стали на папері сумними рядами?...
... jako je tužno...

Pa meni se bolje sviđa ovo:
Не так тії вороги, як добрії люди
І окрадуть жалкуючи, плачучи осудять!
І запросять тебе в хату, і будуть вітати...
І питать тебе про тебе, щоб потім сміятись,
Щоб з тебе сміятись!
Щоб тебе добити!
Без ворогів можна в світі як-небудь прожити,
а ті добрі люди знайдуть тебе всюди
І на тім світі, добряги, тебе не забудуть!
:o
Molim oproštenje što ne znam hrvatskog prijevoda ove pola humorne, pola mudre pjesme. Ali dostastno s tim... Ja cijelog Kobzara napamet ne znam. :dunno:

T.G. Ševčenko nije bio samo ukrajinski "митець" a i petrogradski. Prije nekoliko godina njemu je bio podignut spomenik u središtu Petrogradske strane grada.

Quote from: VANJA

Obožava svoju rodnu Ukrajinu i svoj rodni Harkov, za koji nam najmanje jednom tjedno kaže da je do 1934. bio glavni ukrajinski grad,

hm... glavni grad sovjetske Ukrajine... ima li ovo ikakvo značenje?

Quote from: VANJA

 a ljubav prema svojoj domovini usadila je i svojim studentima, tako da svi studenti na ukrajinistici, neizmjerno cijene i poštuju Ukrajinu, njezin jezik i njenu kulturu.

Ovdje imam pitanje. Čitao sam što hrvatska je riječ samo "njezin", dok je riječ "njen" samo srpska, zar ne?

Quote from: VANJA

Na ispitima, Rajisa Ivanjivna zna biti izuzetno zahtjevna i studenti kod nje polože ispit tek onda, kada ona vidi da je student dao svoj maksimum i da je to – to. (ponekad se studenti jako ljute na nju zbog toga, ali kad polože ispit, sve se vrati na staro mjesto). Evo, još ukratko jedna anegdota s njom koja mi se dogodila na prvoj godini. Ja sam polagao ispit koji se zvao ELEMENTARNA GRAMATIKA ukrajinskog jezika, i to sam odgovarao jedno 2-3 tjedna, jer me cijelo vrijeme vraćala nazad (i ostale studente, ne samo mene), govoreći: Dobro je, ali još samo malo. I onda mi je rekla: Іваночку, ось подивиться яка гарна погода на подвір’ї. Підійдіть, будь ласка до віконечка. Вам видна оця береза? Посидить, трішечки біля берези з книгою в руках, повторите все ще раз, а тоді підійдіть додому й прийдіть складати через два дні. :yes:

:lol:
Znavao sam i ja takve "вчительки" :)

Quote from: VANJA

I onda se ne možeš ljutiti na nekog kad ti tako odgovori, nego zaboraviš da nisi položio ispit i od srca se pukneš smijati. Nisam otišao pod brezu s knjigom u ruci, već ravno kući - vratio se za dva dana i položio ispit s peticom.  :lol:

Genijalno! Super!!!   :_1_23  ::applause:: :)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on February 7, 2005, 16:55
Vale, vale, está bien.

Qué sí ya me has dicho que vives en el norte de Croacia, en Zagorje, o me equivoco? Me podrías traducir lo que te dijo tu profe del ucraniano cuando sacaste una 5? A penas logro entender lo que escribís en ruso, en ucraniano, nada de nada.
Es una lengua bonita (al escucharla), pero al leerla, no comprendo nada. Es el idioma más lejano del croata, verdad? O sea, hay pocas similitudes.

Espero que me hayan comprendido todo, sino, pues preguntádmelo!
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Ivanka on February 7, 2005, 17:09
Matko, daj prekini to! Zar nema ovdje dosta topika za sve tvoje jezice! Znaš li još uvijek pisati hrvatski? 8-)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on February 7, 2005, 20:42
Quote from: Amateur

Kako je to zanimljivo! Svi li studenti filolozi dolaze u zemlje "svojih" jezika? Ili samo najljepši? Uvijek sa svojim nastavnikom?


Dopustite da Vam prvo ispravim greške (nadam se da se ne ljutite, i štoviše, vi meni ispravljajte greške na ruskom i ukrajinskom).

Na hrvatskom, vaša druga rečenica trebala bi ovako zvučati: Dolaze li svi studenti filolozi u zemlje svojih jezika, ili samo najbolji? (ovo «svojih jezika» bi se još moglo reći u zemlje jezika kojeg uče ili kojeg studiraju.)

Ili samo najljepši – gramatički je to u potpunosti ispravno, ali moglo bi se protumačiti kao da u te zemlje odlaze samo oni koji su najljepši vanjštinom, tj. vanjskim izgledom. Onda bi samo studentice išle na ekskurzije. Šalim se…  :mrgreen: Treba reći - Ili samo najbolji.

To je onakav tip upitne rečenica, koja bi u srpskom počela s Da li…Hrvatski standardni jezik ima tendenciju izbjegavanja oblikovanja rečenica s da li, ali određeni broj stanovništva koristi taj da li. Želim reći da to gramatički nije poželjno, ali u svakodnevnom razgovornom jeziku to može proći. Pri takvim upitnim rečenicama na početak se najčešće stavlja glagol + čestica li, pa dalje već kako rečenica ide.

Odgovor na pitanje: Na ukrajinistici se svake godine organizira terenska nastava i ide se na ekskurziju u Ukrajinu. Na prvoj godini, svaki student ima pravo na desetodnevni put koji je velikim dijelom plaćen. Postoji dogovor između kijevskog i zagrebačkog sveučilišta o smještaju studenata, po kojem su ukrajinski studenti kada dođu u Zagreb, besplatno smješteni u studentskim domovima u Zagrebu, a zagrebački studenti su besplatno smješteni u Kijevu. Troškove prijevoza vlakom, velikim (pa usudio bih se reći i ogromnim) dijelom snosi fakultet, a ukrajinska ambasada u Hrvatskoj daje besplatne vize, i to samo pod uvjetom da student studira ukrajinski. Inače si student nikada ne bi mogao sam priuštiti putovanje u Ukrajinu na deset dana. Što se tiče drugih jezika, slavisti isto putuju svake godine. Znam da rusisti ne putuju baš svake godine, jer je Rusija jako daleko, ali bili su prije dvije tri godine naši studenti, baš u Petrogradu i Moskvi. Nas dvadesetak je na ekskurziji pratilo troje profesora. Bilo je to putovanje za pamćenje…

Quote from: Amateur

T.G. Ševčenko nije bio samo ukrajinski "митець" a i petrogradski. Prije nekoliko godina njemu je bio podignut spomenik u središtu Petrogradske strane grada.


To je jako lijepo od građana Petrograda iliti Sankt Petersburga. Ako bude sreće i novaca, nadam se da ću ga jednom i uživo vidjeti.
Quote from: Amateur

VANJA пишет:

Obožava svoju rodnu Ukrajinu i svoj rodni Harkov, za koji nam najmanje jednom tjedno kaže da je do 1934. bio glavni ukrajinski grad,

hm... glavni grad sovjetske Ukrajine... ima li ovo ikakvo značenje?


Apsolutno nikakve, ukoliko ste se pitali je li možda ona nosltalgična za sovjetskim vremenima. :)

Quote from: Amateur

Ovdje imam pitanje. Čitao sam što hrvatska je riječ samo "njezin", dok je riječ "njen" samo srpska, zar ne?


Čitao sam novinski članak u kojem je jedna hrvatska političarka tvrdila da je to tako, ali ja se s njom nikako ne mogu složiti. To su oba oblika koja su dopuštena u hrvatskom, s razlikom da se “njen”  smatra skraćenim oblikom za “njezin”. To su sada već nijanse u govoru, koje ovise od samog govornika.

Quote from: matko

Vale, vale, está bien.
Qué sí ya me has dicho que vives en el norte de Croacia, en Zagorje, o me equivoco? Me podrías traducir lo que te dijo tu profe del ucraniano cuando sacaste una 5? A penas logro entender lo que escribís en ruso, en ucraniano, nada de nada.
Es una lengua bonita (al escucharla), pero al leerla, no comprendo nada. Es el idioma más lejano del croata, verdad? O sea, hay pocas similitudes.

Espero que me hayan comprendido todo, sino, pues preguntádmelo!



Seguramente. Puedo traducir en la lengua croata, pero muchísimo del sentido será perdido en la traducción, pero aquí es: Ivane, pogledajte kako je vani lijepo vrijeme. Priđite do prozora, molim Vas. Vidite li ovu brezu? Sjednite pokraj nje s knjigom u ruci, ponovite sve još jednom, a onda pođite kući i vratite se za dva dana ponovno odgovarati. :D:D:D

Kada sam razgovarao s Kijevljanima koji govore dobro i ruski i ukrajinski, oni su mi rekli da je ukrajinski bliži hrvatskom, nego ruski. Meni je osobno ruski bliži mom kajkavskom narječju, ali kada tekst gledam napismeno. Ruski izgovor je potpuno drugačiji.

Evo ti jedna rečenica na ruskom: У Bac красный живот.(U Vas krasnyj život.) Svaki Hrvat koji ne zna ruski, mislio bi da mu je upućen kompliment, jer on ima krasan život, dok zapravo on ima crven trbuh.
Super su mi ti međuslavenski omonimi. Dok je u Zagrebu bio nogometni susret između Dinamo KYIV i Dinamo ZAGREB, sa sjeverne tribine velikim slovima je pisalo: DINAMO ZAGREB, PONOS HRVATSKE! A ponos, s naglaskom na drugom slogu,na ukrajinskom, a i na ruskom znači isto - proljev. Inače, da se razumijemo, ja navijam za zagrebački Dinamo. S druge strane, ukrajinski glagol пишатися (pyšatysja), ovaj sja na kraju je isto što i naša povratna zamjenica sebe ili se, znači ponositi se. Tako da smo 1:1;--):D
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Gaucho on February 8, 2005, 02:06
VANJA, sabes que significa en ruso "позориште / pozorište"? :о)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Марина on February 8, 2005, 02:34
Quote from: Gaucho
VANJA, sabes que significa en ruso "позориште / pozorište"? :о)

Очень остроумно! Значит: «неприятное зрелище». :P
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on February 8, 2005, 02:38
Quote from: Марина
Quote from: Gaucho
VANJA, sabes que significa en ruso "позориште / pozorište"? :о)

Очень остроумно! Значит: «неприятное зрелище». :P

Только здесь это не в тему. Здесь надо писать kazalište.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on February 8, 2005, 16:46
Dobro, neću više pisati na španjolskom jer se tema zove HRVATSKI JEZIK.
Nadam se da ćete čitati između redaka...


Danas sam gledao onu Anastasiju (na ruskom) i tako želim učiti iznova taj jezik, ali postoji problemčić, a to je da u ZG nema baš priručnika za učenje ruskoga. Postoji iz swahilija i sanskrta, ali iz ruskoga...baš i ne... Ne znam što bi to trebalo predstavljati, ali dobro...valjda oni znaju...

Vanja, imaš ti kaj ja učit? Kak si ti progovoril ruski? Uz ukrajinski il ovak sam od sebe?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on February 8, 2005, 19:11
Quote from: matko

Postoji iz swahilija i sanskrta, ali iz ruskoga...baš i ne... Ne znam što bi to trebalo predstavljati, ali dobro...valjda oni znaju...

U svijetu ima mnogo jezika za koje nema priručnika. Birate neku zanimljivu suvremenu knjigu (koju može pronaći u Internetu), gramatiku i rječnik pa čitate knjigu, razbirajući svaku riječ i svaku rečenicu. Poslije učite napamet. Ovako stvarni poligloti proučavaju jezike. :?:)
Ruska gramatika nije jako teška kao naprimjer bugarska.
Ako u vašem rječniku ne bude nekoje riječi možete prići do Internet portalu http://www.gramota.ru/ . Ima ondje niz rječnika (na žalost samo jednojezičnih) koje mogu biti jako korisni za učenje ruskog jezika uključujući rječnici za pravopis i izgovor.
Inače treba čekati dok Ivan ili njegovi kolegi rusisti budu napisali nove priručnike. :)

Добавлено спустя 1 час 29 минут 45 секунд:

 
Quote from: VANJA

Ili samo najljepši – gramatički je to u potpunosti ispravno, ali moglo bi se protumačiti kao da u te zemlje odlaze samo oni koji su najljepši vanjštinom, tj. vanjskim izgledom. Onda bi samo studentice išle na ekskurzije. Šalim se…  :mrgreen:

:o:o::skler::mrgreen::mrgreen::mrgreen:
Hvala, hvala za ovo dobro objašnjenje! Nešto je slično bilo jedanput kada sam pričao s jednim Srbinom u ICQ. On mi je rjekao nešto tako: “Dobro je kada je vreme vruce i devojke na ulicama idu gotovo neobucene”. Nisam mogao shvatiti čemu su morali biti obučene one djevojke? Razlog je bio u tomu što sam pomislio da je ova riječ pridjev od glagola "obučiti", već ona bila od glagola "obući". :D:D
Znam što ova se dva glagolskih pridjeva razlikuju naglaskom, već u Internetu to je jako teško razlikovati.

Quote from: VANJA

To je onakav tip upitne rečenica, koja bi u srpskom počela s Da li…Hrvatski standardni jezik ima tendenciju izbjegavanja oblikovanja rečenica s da li, ali određeni broj stanovništva koristi taj da li. Želim reći da to gramatički nije poželjno, ali u svakodnevnom razgovornom jeziku to može proći. Pri takvim upitnim rečenicama na početak se najčešće stavlja glagol + čestica li, pa dalje već kako rečenica ide.

O tom “da li” se već govorilo u ovoj temi, ali zašto ne može staviti neku drugu riječ osim glagola u početku rečenice, riječ koja ima logički naglasak? Prije sam shvatio da studenti filolozi dolaze u zemlju jezika kojeg uči, pa htio zapitati dolaze li svi od njih.

Quote from: VANJA

Odgovor na pitanje: Na ukrajinistici se svake godine organizira terenska nastava i ide se na ekskurziju u Ukrajinu. Na prvoj godini, svaki student ima pravo na desetodnevni put koji je velikim dijelom plaćen.

To je jako dobro. Osobito što je put velikim dijelom plaćen fakultetom i dobro organiziran.

Quote from: VANJA

Što se tiče drugih jezika, slavisti isto putuju svake godine. Znam da rusisti ne putuju baš svake godine, jer je Rusija jako daleko,

he he he he he :D :D :D
Mislim što ako nije Kijiv dalek to i Rusija nije otuda tako daleka, a od Harkiva je još bliža. Taj grad stoji gotovo uz rusku granicu.

Quote from: VANJA

To je jako lijepo od građana Petrograda iliti Sankt Petersburga.
Ako bude sreće i novaca, nadam se da ću ga jednom i uživo vidjeti.

Dođite, molim. U ovom gradu ima mnogo zanimljivih kulturnih, povijesnih i umjetničkih objekata, muzeja, dvoraca, kazališta, predgradskih parkova ... mislim da ima njih više nego u cijeloj Rusiji. :-)

Quote from: VANJA

Quote from: Amateur

Ovdje imam pitanje. Čitao sam što hrvatska je riječ samo "njezin", dok je riječ "njen" samo srpska, zar ne?

Čitao sam novinski članak u kojem je jedna hrvatska političarka tvrdila da je to tako, ali ja se s njom nikako ne mogu složiti. To su oba oblika koja su dopuštena u hrvatskom, s razlikom da se “njen”  smatra skraćenim oblikom za “njezin”. To su sada već nijanse u govoru, koje ovise od samog govornika.

Tako je i napisano u tim mojim “zastarelim priručnicima”. :-) Mislio sam tek što danas ima s tim više određenosti. A političke članke ja gotovo nikada ne čitam. :-)

Quote from: VANJA

Kada sam razgovarao s Kijevljanima koji govore dobro i ruski i ukrajinski, oni su mi rekli da je ukrajinski bliži hrvatskom, nego ruski. Meni je osobno ruski bliži mom kajkavskom narječju, ali kada tekst gledam napismeno. Ruski izgovor je potpuno drugačiji.

Mogu reći da poznavnje u djetinjstvu ukrajinskog jezika mi je dalje bilo jako korisno za shvatanje mnogih slavenskih riječi u poljskom, češkom, hrvatskom jezicima kojih nema u ruskom.
Skoro ništo ne znam o kajkavskom narječju osim što je ono blisko slovenskomu jeziku. Znam da slovenska gramatika isključujući dvojinu i glagolski supinum (infinitiv cilja...?) je jako bliska zapadnim slavenskim jezicima i uz to i istočnim. Još sam negdje čitao da samo se u ruskom jeziku i u hrvatskom čakavskom narječju više nego u ikojem drugom slavenskom jeziku čuva mjesto naglaska kao u praslavenskom. Ne znam koliko je to pravda, Rusi često griješaju s naglaskom, a i ja sam pak tek amater u tim stvarima... :-)
Teške osobitosti ruskog izgovora imaju, mislim, četiri: 1) meki suglasnici, također i na kraju riječi (kao i u ukrajinskom), 2) mobilan naglasak (kao npr. i u hrvatskom ili ukrajinskom), 3) vrlo jako reduciranje nenaglašenih slogova, tako da ne može shvatiti koje samoglasnike imaju, 4) samoglasnik «ы».
Quote from: VANJA

Evo ti jedna rečenica na ruskom: У Bac красный живот.(U Vas krasnyj život.) Svaki Hrvat koji ne zna ruski, mislio bi da mu je upućen kompliment, jer on ima krasan život, dok zapravo on ima crven trbuh.
Super su mi ti međuslavenski omonimi. Dok je u Zagrebu bio nogometni susret između Dinamo KYIV i Dinamo ZAGREB, sa sjeverne tribine velikim slovima je pisalo: DINAMO ZAGREB, PONOS HRVATSKE! A ponos, s naglaskom na drugom slogu,na ukrajinskom, a i na ruskom znači isto - proljev. Inače, da se razumijemo, ja navijam za zagrebački Dinamo. S druge strane, ukrajinski glagol пишатися (pyšatysja), ovaj sja na kraju je isto što i naša povratna zamjenica sebe ili se, znači ponositi se. Tako da smo 1:1;--):D

Međuslavenski omonimi su super ako ne bude došlo do nesporazuma ili pak do sukoba. Primjer je s ponosom i proljevom vrlo delikatan... nadam da se nećete ljutiti, ali dalje mislim da srpski ova riječ je «proliv», a taj proliv s naglaskom na drugom slogu na ruskom znači morski tjesnac. :-)
Primjer sa životom i trbuhom je klasičan, pa znate li što u ruskom jeziku znače ove riječi: «вред», «вредность», «вредный»? :-)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Sladkorček on February 8, 2005, 23:18
Quote
Međuslavenski omonimi su super

;--):mrgreen::lol: :_3_01
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on February 8, 2005, 23:55
Quote from: Sladkorcek
Quote
Međuslavenski omonimi su super

;--):mrgreen::lol: :_3_01

:o :D :)
Recite, molim još jednom, kako se zove u slovenskom taj supinum? ;--)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on February 9, 2005, 01:20
Kako zvuči taj supinum u slovenskom? Primjer molim lijepo!

Btw. Ivane, postoji li to i u hrvatskom?

Amater, ti vrlo dobro govoriš hrvatski (tj. pišeš, ne znam "hvataš" li tako i sva 4 naglaska u hrv.), ali ovo što vidimo je za stranca odlično. Radiš neke greške, ali se sve super razumije. Molodeś (ali za tebe) Znam da to znači samo za sebe, no takav poznavatelj ruskoga pak nisam. 8-)

Danas sam ga malo "učio" i taaaaaaak mi fali.....:(

V moem byvšem klassu, tol'ko moja podruga i ja izučali russkij, ali ona byla v Rossii kogda byla devočka, a ja nikogda...
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on February 9, 2005, 02:39
Quote from: matko


Vanja, imaš ti kaj ja učit? Kak si ti progovoril ruski? Uz ukrajinski il ovak sam od sebe?


Pogledaj po antikvarijatima, a zaleti se i na Hrelić :_1_17 jer tamo ljudi prodaju jeftino stare knjige, a stvarno u hrpi smeća može se naći super stvari. Raspitat ću se među prijateljima, pa ako se što nađe, javim ti. Što se tiče moga ruskog, meni jako puno pomaže znanje ukrajinskog, a i imao sam staroslavenski i na kroatistici i na ukrajinistici tako da sam tamo dobio osnovne karakteristike pojedinog slavenskog jezika, pa onda vučeš paralele. A ima i jedna web stranica gdje su ti svjetske bajke sve na ruskom (www.skazka.com.ru), pa sam čitao te bajke, koje su dobre jer su kratke i pisane su jasno i razumljivo i to ti je za početak izvrsno. Ja sam si kupio baš crveni rječnik englesko-ruski i rusko-engleski za 160kn u Algoritmu. Pa to je i jako prihvatljiva cijena kad usporediš šest puta veću cijenu novog rusko-hrvatskog rječnika :yes:

Quote from: Amateur

Svi li studenti filolozi dolaze u zemlje "svojih" jezika? Ili samo najljepši?


Da, u pravu ste. Ja sam Vas nenamjerno zbunio spojivši vaše dvije rečenice u jednu. Imate apsolutno pravo. Ili samo najbolji, može biti upitna rečenica sama za sebe. Ja sam Vam zapravo htio objasniti redoslijed riječi u prvoj rečenici, posebice to, da na početak rečenice treba doći glagol, a ne zamjenica. Priznajem da mi objašnjenje nije bilo skroz precizno. :oops:

Quote from: Amateur

Ne znam koliko je to pravda…


Riječ pravda u hrvatskom je užeg značenja nego li je to u ruskom. Kod nas postoje riječi istina i pravda (a koliko znam obje riječi također postoje i u ruskom). No često se ruska riječ pravda u hrvatskom prevodi kao istina. (Я знаю, что вы говорите правду – Znam, da govorite istinu), dok pravda u hrvatskom označava njemačku riječ Gerechtigkeit ili englesku riječ justice .  Baš dobrodošlo kad smo spominjali međuslavenske omonime, ovo je zapravo napola omonim. :lol:


Quote from: Amateur

... nadam da se nećete ljutiti, ali dalje mislim da srpski ova riječ je «proliv», a taj proliv s naglaskom na drugom slogu na ruskom znači morski tjesnac. :-)
Primjer sa životom i trbuhom je klasičan, pa znate li što u ruskom jeziku znače ove riječi: «вред», «вредность», «вредный»? :-)



Меня как хорвата не обижает то, что Гаучо написал сербское слово "позориште", а наоборот, очень меня веселит то, что вы написали, что это будет по-сербски, а что по-хорватски будет kazalіšte. Я думаю, что есть  два языка. Язык сербский и язык хорватский - а у меня ничего против сербского языка. Так, что вам не надо мне извиняться когда пишете о сербских примеров. :)

 
А što se tiče vaših primjera, nisam znao sve dok nisam pogledao u rječnik. Nije mi jasno kako se značenje može tako drastično promijeniti!:skler:

вред - šteta,
вредность – štetnost, škodljivost
вредный – štetan, škodljiv


Ja sam zapravo oduševljen omonimima, pa ako se tko dosjeti još nekih primjera, neka mi javi.

Quote from: matko

Btw. Ivane, postoji li to i u hrvatskom?

Amater, ti vrlo dobro govoriš hrvatski...


Da, slažem se da Amateur izvrsno, zapanjujuće govori hrvatski i još je samouk! МОЛОДЕЦ :mrgreen::mrgreen:

Supin u hrvatskom standardu ne postoji, ali postoji u kajkavskom.
Na primjer  - Odi spat. To je sigurno točno, jer nam je baš taj primjer navela profesorica na staroslavenskom.

Za supin je karakterističan nastavak -t, a ne infinitivni –ti. Amateur, jesam li upravu? Zapravo, ima li ikakve veze supin s ruskim infinitivima, kada znamo da upravo ruski glagoli u velikoj većini završavaju na –ть (спать, ездить, говорить)???? To nikada nisam do kraja shvatio?:oops::_1_17
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on February 9, 2005, 03:00
Ivane, koja si godina na kroatistici i kaj misliš di buš predaval? Kaj buš s ukrajinskim? Mislim....na škole moš lagano zaboravit (nažalost) :)

Ovo sa supinom te apsolutno ništa nisam shvatio. Kakve veze ima -t i infinitiv. U hrvatskom je to samo jedno od bezbrojnih kraćenja u govoru, ali valjda profesorica ima pravo.

Kako bi se na ruski reklo KAD JE ONA IMALA 6 GODINA? i konjugirajte mi glagol ŽIT' u prezentu i perfektu.

Gdje na Hreliću ima sajam knjiga? To još nikad nisam čuo, a kaj se tiče antikvarijata, vidiš, toga se uopće nisam sjetio. Pametni dečkić 8-)
a ja-->:o

hehehe, nisi mi rekao gdje točno živiš? Ako ti je bed, napiši mi te podatke na forumu FFZG-a na pm (nick mi je bambino). Jesi li ti ikada na tom forumu?

Nismo rekli Rusima za to. KOGA GOD ZANIMA KAKO TO HRVATI RADE NA FILOZOFSKOM FAKULTETU, POGLEDAJTE MALO NA: http://forum.ffzg.hr/
Imate raznorazne odjeljke pa ćete si već naći što vas zanima.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on February 9, 2005, 06:57
Quote from: matko
Kako zvuči taj supinum u slovenskom? Primjer molim lijepo!

eheh... evo... Supin (namjerni oblik)
Supin potpuno je nepoznat hrvatskim i srpskim narodnim govorima i srpskohrvatskom književnom jeziku. Tvori se tako da se infinitivu, ponajviše nesvršenih glagola, odbaci krajnje -i: glédat, spát, jést itd.
Supin stoji iza glagola kretanja: hodíti, hitéti »žuriti«, odíti, posláti, pošíljati, goníti »tjerati« itd.; ili iza glagola koji prouzročuju kretanje: poklícati »pozvati«, vabíti »pozivati, zvati«, ukazáti »narediti«, pustíti, braníti, márati, hotéti, môči, mórati, namerávati isl., a zamjenjuje namjerne rečenice: objekt, koji bi inače stajao u akuzativu, uz supin stoji u genitivu:
Drvárji so odšlì v gòzd drv (dr) sékat (»Drvosječe odoše u šumu, gdje će sjeći drva... ili: s namjerom da bi nasjekli drva«). Nikár ne hôdi po méstu zijal prodajat! Têčem k sosédu glédat, kaj se je zgodílo (têči têčem »trčati«, zgodíti se »dogoditi se, desiti se«). Žanjíce hité na njívo žét pšeníce. Prídi jést! Pójdi se grét (gréti se gréjem se »grijati se«)! Danas već u većini dijalekata, naročito onih iz kojih je nikao književni jezik, objekt stoji u akuzativu mjesto u genitivu, dakle: Drvárji so odšlì v () gòzd drvà sékat. Žanjíce hité na njívo žét pšeníco.
© Dr. Janko Jurančič. Slovenački jezik. Gramatika slovenačkog jezika za Hrvate i Srbe. — Državna založba Slovenije, Ljubljana, 1965.
Ne znam možda u citati ima koje greške... Znakovi akcenta pokazivaju kratke slogove uz ì ò isl., duge slogove s širokim »e o« uz ê ô, duge slogove s uskim »e o« odnosno s ostalim samoglasnicima uz é ó á í. Silazni ili uzlazni naglasak koje imaju samo dugi slogovi, nije označen. Ali bolje to Sladkorček može objasniti! :)

Quote from: matko

Amater, ti vrlo dobro govoriš hrvatski (tj. pišeš, ne znam "hvataš" li tako i sva 4 naglaska u hrv.), ali ovo što vidimo je za stranca odlično. Radiš neke greške, ali se sve super razumije.

Hvala lijepa za ove komplimente.:D
Usmene prakse ja nažalost nemam. Nemam ni bilo kakvog audiotečaja jednog od jezika s "glazbenim" ("muzykaljnym" tako se on zove ruski) naglaskom: hrvatskog, slovenskog, srpskog, litavskog, latvijskog, švedskog niti norveškog. Vjerojatno autori ne vjeruju da ove naglaske mogu biti proučene bez dobrog sugovornika.

Quote from: matko

Molodeś (ali za tebe) Znam da to znači samo za sebe, no takav poznavatelj ruskoga pak nisam. 8-)

Hvala još jednom. :)
Ali mislim da "molodec" se može reći drugomu, već kada to rečeš za sebe, izgleda kao si jedan takav mali razmetljivac. :)

Quote from: matko

V moem byvšem klassu, tol'ko moja podruga i ja izučali russkij, ali ona byla v Rossii kogda byla devočka, a ja nikogda...

Pa nemoj više govoriti da nisi dobar poznavatelj ruskoga! Osim dviju vrlo malih pogrešaka ova rečenica je apsolutno pravilna! Lokativ riječi "klass" je "v klasse", ali to nije velik problem jer u drugim slučajima može biti i lokativ s "-u" naprimjer "v lesu" (u šumi). U ruskom jeziku nema veznika "ali", u rečenici moralo biti "no". Ali pak u ukrajinskom ima veznik "ale" istog značenja!
Već cijela tvoja rečenica je izvrsna! Maladec! :D:D

Добавлено спустя 21 минуту 30 секунд:

 
Quote from: matko

Kako bi se na ruski reklo KAD JE ONA IMALA 6 GODINA? i konjugirajte mi glagol ŽIT' u prezentu i perfektu.

Izvolite. Prijevod zavisne rečenice: "когда ей было шесть лет" (kogdá jej býlo šestj ljet).
Glagol "жить" se konjugira ovako:
prezent:
я живу (žyvú) ____________________ мы живём (žyvjóm)
ты живёшь (žyvjóš) ________________ вы живёте (žyvjótje)
он, она, оно живёт (žyvjót) _________ они живут (žyvút)
perfekt:
жил (m.sg. žyl), жила (ž.sg. žylá), жило (sr.sg. žýlo), жили (m.,ž.,sr. pl. žýli)

Добавлено спустя 2 часа 9 минут 42 секунды:

 
Quote from: VANJA
(www.skazka.com.ru)

Lijep sajt. :)

Quote from: VANJA

Ja sam si kupio baš crveni rječnik englesko-ruski i rusko-engleski za 160kn u Algoritmu. Pa to je i jako prihvatljiva cijena kad usporediš šest puta veću cijenu novog rusko-hrvatskog rječnika :yes:

eh... sjetno je što slaveni moraju učiti jezike jedan drugog uz pomoć rječnika neslavenskog jezika. Tako se mogu biti propuštene neke važne nijanse. :( Već sve u svemu bolje je imati senicu u ruci nego ždral u nebu. (To je ruska poslovica. – "Лучше синица в руке, чем журавль в небе.") 8)

Quote from: VANJA

Ja sam Vas nenamjerno zbunio spojivši vaše dvije rečenice u jednu. Imate apsolutno pravo. Ili samo najbolji, može biti upitna rečenica sama za sebe. Ja sam Vam zapravo htio objasniti redoslijed riječi u prvoj rečenici, posebice to, da na početak rečenice treba doći glagol, a ne zamjenica. Priznajem da mi objašnjenje nije bilo skroz precizno. :oops:

Pa nemojte brinuti, ja sam sve to odlično razumio.

Quote from: VANJA

Quote from: Amateur

Ne znam koliko je to pravda…


Riječ pravda u hrvatskom je užeg značenja nego li je to u ruskom. Kod nas postoje riječi istina i pravda (a koliko znam obje riječi također postoje i u ruskom). No često se ruska riječ pravda u hrvatskom prevodi kao istina. (Я знаю, что вы говорите правду – Znam, da govorite istinu), dok pravda u hrvatskom označava njemačku riječ Gerechtigkeit ili englesku riječ justice .  Baš dobrodošlo kad smo spominjali međuslavenske omonime, ovo je zapravo napola omonim. :lol:

Ovo sam ja zapravo :skler: i  ](*,)  ](*,)  ](*,) ! To je tako elementarno, kao život! :D
Riječ "pravda" ima značenje "istina" u zapadnim i istočnim slavenskim jezicima. U ruski riječ "istina" je došla iz crkvenoslavenskog i znači samo Božju istinu ili neku drugu visoku istinu. Upoznao sam ovaj omonim još kad sam pokušavao savladati bugarski...

Quote from: VANJA

Меня как хорвата не обижает то, что Гаучо написал сербское слово "позориште", а наоборот, очень меня веселит то, что вы написали, что это будет по-сербски, а что по-хорватски будет kazalіšte. Я думаю, что есть  два языка. Язык сербский и язык хорватский - а у меня ничего против сербского языка. Так, что вам не надо мне извиняться когда пишете о сербских примеров. :)

А я думаю, что таких различий слишком мало, чтобы считать хорватский и сербский разными языками. Имеется очень много примеров, когда такие различия характеризуют тот или иной вариант языка в разных странах, но при этом эти варианты не считаются разными языками. Например, в английском языке в Британии "аптека" обозначается словом "pharmacy", а в США – "drug-store". В Британии слово "pavement" означает "тротуар" (по нему ходят люди), а в США – "мостовая" (по ней ездят машины) ит.д. Есть и фонетические, и грамматические различия между английским в США и в Британии.

Я думаю, мы никогда не изменим свои мнения по этому вопросу. Могу лишь сказать, что для меня изучение сербского означало одновременное освоение хорватского. Такого не происходит с разными языками. Раньше я начинал изучать болгарский. Это не привело к тому, что я автоматически стал понимать сербский или хорватский. Сейчас, когда я неплохо понимаю хорватский, это не значит, что я владею словенским. По-словенски я понимаю совсем мало, а говорить или писать вовсе не могу. (Понятно, что тот отрывок из книги я просто процитировал.)
В общем, с позиции иностранца, изучающего южнославянские языки, хорватский и сербский – это совсем не то, что болгарский или словенский. :)

И вкратце об исправлении ошибок, поскольку Вы меня об этом просили. "Так, что вам не надо мне извиняться когда пишете о сербских примеров." Во-первых, в первой части нужно было сказать "вам не надо передо мной извиняться" или совсем опустить местоимение "мне" и сказать "вам не надо извиняться". А во-вторых, предлог "о", как и в хорватском, управляет локативом (по-русски – предложным падежом). Я догадываюсь, что это довольно сложно, поскольку в хорватском литературном языке во множественном числе всегда совпадают датив, инструментал и локатив. В итоге, это предложение должно было выглядеть так: "Так что вам не надо [передо мной] извиняться, когда пишете о сербских примерах."

Quote from: VANJA

А što se tiče vaših primjera, nisam znao sve dok nisam pogledao u rječnik. Nije mi jasno kako se značenje može tako drastično promijeniti!:skler:

вред - šteta,
вредность – štetnost, škodljivost
вредный – štetan, škodljiv

Tako je! Pa meni nije jasna uporaba hrvatske riječi "vrijedan", "vrijednost". Mislim samo da ona nije apsolutan antonim svojemu ruskom omonimu.
vrijedan – ценный, достойный, трудолюбивый
vrijediti – стоить, цениться, годиться
vrijednost – стоимость, ценность, величина
...dok u ruskom jeziku antonim riječi "вред, вредный" je "польза, полезный" što znači "korist, koristan".
Mogu li Vas zamoliti za par primjera rečenica s riječju "vrijedan, vrijednost" ili "vrijediti"?

Quote from: VANJA

Da, slažem se da Amateur izvrsno, zapanjujuće govori hrvatski i još je samouk! МОЛОДЕЦ :mrgreen::mrgreen:

Nema tomu kraj! :mrgreen: Hvala za Vašu podršku mojem neznatnom znanju hrvatskog jezika, ali ono ne znači ništa pred tima uspjesima koje je dobio VANJA u ukrajinskom! Do vas moram plivati cijelu godinu i to protiv potoka planinske rijeke – kao se govore na Kavkazu. :mrgreen: :mrgreen: :mrgreen:

Quote from: VANJA

Za supin je karakterističan nastavak -t, a ne infinitivni –ti. Amateur, jesam li upravu? Zapravo, ima li ikakve veze supin s ruskim infinitivima, kada znamo da upravo ruski glagoli u velikoj većini završavaju na –ть (спать, ездить, говорить)???? To nikada nisam do kraja shvatio?:oops::_1_17

Ne, nema u ruskom nikakvog supina. Kada infinitivni nastavak je naglašen, to govorimo i pišemo "-ти", inače "-ть".
идти́ , везти́ , плести́  но сиде́ть, бежа́ть, лежа́ть
U narodnim pjesmama možemo naći uvijek "-ти", tj. "-ть" je novija kratica za "-ти".

U staroslavenskom je nastavak za infinitiv bio "-ти" dok za supin bio "-тъ".
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on February 9, 2005, 17:37
Quote from: matko

Ivane, koja si godina na kroatistici i kaj misliš di buš predaval? Kaj buš s ukrajinskim? Mislim....na škole moš lagano zaboravit (nažalost) :)
Gdje na Hreliću ima sajam knjiga? To još nikad nisam čuo, a kaj se tiče antikvarijata, vidiš, toga se uopće nisam sjetio.


Na hrvatskom sam parcijala četvrte.
Radit ću tamo gdje dobijem posao. :dunno: A što se tiče ukrajinskog, planiram se bavit prevoditeljstvom. Već imam neka iskustva. A čak i u nekoliko škola u Slavoniji postoji predmet ukrajinski jezik, tamo gdje živi ukrajinska nacionalna manjina.
Ma nema na Hreliću sajam knjiga, :mrgreen:  nego ljudi prodaju sve i svašta. Nedjeljom 7:30-9:00 ti je glavni sajam, gdje možeš nabaviti, znaš kako se kaže, od igle do lokomotive. Pa možda baš i naletiš na neke knjižice o ruskom, kojih je prije 30, 40 godina bilo jako puno. Makar, antikvarijat mi nekako bolje zvuči.
Quote from: matko

hehehe, nisi mi rekao gdje točno živiš? Ako ti je bed, napiši mi te podatke na forumu FFZG-a na pm


Vivo en la ciudad que tiene casi 800 años, donde el tercer santo croata nació, en la ciudad que es situada debajo de la montaña Kalnik, y donde estaba famoso Sabor sangriento. En la ciudad que era muy famosa y rica en 17. 18. siglo y ahora la ciudad no es famosa y no es rica. Y ahora, ti di a mí, donde vivo? :_1_17;--):D



Quote from: Amateur

eh... sjetno je što slaveni moraju učiti jezike jedan drugog uz pomoć rječnika neslavenskog jezika. Tako se mogu biti propuštene neke važne nijanse.  Već sve u svemu bolje je imati senicu u ruci nego ždral u nebu. (To je ruska poslovica. – "Лучше синица в руке, чем журавль в небе.")  "


Da…istina. Evo usporedbe radi - u hrvatskom je slična poslovica: Bolje vrabac u ruci, nego golub na grani. Čitajući ukrajinsku književnost shvatio sam da ždral tj. журавль u djelima istočnih Slavena ima posebno mjesto. Pa evo i još jedan primjer зозулька (kukavica u značenju ptice) u ukrajinskoj književnosti predstavlja tužnu majku, dakle nešto pozitivno, dok kukavica u hrvatskom ima negativno značenje i označava plašljivog čovjeka, čovjeka koji se uvijek nečega boji.:)
 
 
Quote from: Amateur

Я думаю, мы никогда не изменим свои мнения по этому вопросу.

Я совсем согласный с вами. :_3_01 :D:)
Я  понимаю по чему Вы думаете что это один язык. Но, когда бы вы жили один месяц в Загребе, а потом переехали в  Белград на один месяц, увидели бы что все же таки различие есть. Хорошо, не будем возвращаться на старых деликатных вопросов, продолжим дальше говорить о хорватском языке. А перед тем спасибо за исправление моих ошибок. Давайте так и будущему меня исправлять. :roll:
 
Quote from: Amateur

Mogu li Vas zamoliti za par primjera rečenica s riječju "vrijedan, vrijednost" ili "vrijediti"?


VRIJEDAN – u smislu marljiv, radišan (usporedite vrijedan – vredniji – najvredniji)
Luka je jako vrijedan dečko. On radi od jutra do mraka za svoju obitelj.
ali može i ovako.
Ma, ne slušaj Luku. On nije vrijedan tvoje pažnje.
VRIJEDNOST Na primjer na aukciji slika.
Vrijednost ove Picassove slike procjenjuje se na nekoliko milijuna dolara.
Ili  - Majka Tereza je pravi simbol duhovnih vrijednosti.
VRIJEDITI
Koliko vrijedi tvoj auto? Ma on ti više ništa ne vrijedi. Prestar je.
To pravilo još uvijek vrijedi u hrvatskom jeziku. A hoće li vrijediti u novom pravopisu, ne znam.

Bože moj…koje su to rečenice! Baš su mi smiješne, ali ništa mi drugo nije palo na pamet tako brzo.
:oops:
Quote from: Amateur

 Nema tomu kraj!  Hvala za Vašu podršku mojem neznatnom znanju hrvatskog jezika, ali ono ne znači ništa pred tima uspjesima koje je dobio VANJA u ukrajinskom! Do vas moram plivati cijelu godinu i to protiv potoka planinske rijeke – kao se govore na Kavkazu.    

Nije ista stvar kada jedan Vanja taj jezik studira i uči četiri godine, a kad netko progovori tako brzo sam od sebe.8)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Ripley on February 10, 2005, 00:54
matko, nije baš da nema knjiga po kojima možeš učiti ruski... u zadnje vrijeme čak ima i novija sputnik, al je dosta skupa, sjajni papir i to, školska knjiga izdaje. Ipak, meni je najbolji udžbenik dobar stari Menac - možeš ga naći u knjižnicama ffzga, a mislim da bi u fon knjižnici trebale biti i pripadajuće kazete.... doduše, ne znam jel to što vrijedi s obzirom na starost.

Ja nemam stalni pristup na internet, pa ne pratim sve vaše rasprave, al lipo vas je čitat :)
Još ćete i Amateura preobratiti 8-):D
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on February 10, 2005, 03:14
Krvavi sabor znam u Križevcima, ako je to to na što misliš... :dunno:
Za sveca, nemam pojma...a o bogatstvu grada...to što studiram ekonomiju, ne znači da znam kad je koji grad bio bogat, a kada ne :D

Amateru, hvala na pohvalama, ali ta SUPERKRATKA rečenica ne pokazuje moje znanje, već NEZNANJE, jer ako sam uspio u njoj imati 2 greške, pa što bi bilo s većim tekstom? :oops:

Hvala na ispravcima, padeži me jako muče jer mi zvuče čudno na ruskom (kao da sam krivo na hrvatskom rekao) pa ih baš ne pamtim, a ne znam kako da ih popamtim što brže i efikasnije. Danas sam učio komparaciju pridjeva i baš je čudna, pogotovo superlativ, ono ubacivanje eśi i aśi je baš cool. (iako znam da će mi trebati jedno stoljeće da to usavršim, ne odustajem) :D
Jako mi je teško učiti drugi slavenski jezik jer ga brkam s hrvatskim, a padeži mi zvuče turbo krivo. Tipa: S Petroj (s Petrom)...grrrrrozno!

Sada znam zašto Talijani tako fatalno loše pričaju španjolski i obrnuto...(samo trebam sebe pogledati) ...iako mi je izgovor ruskoga čist ok! 8-) (nisam umišljen...) :lol:

Kaj se tiče priručnikâ, da, otići ću u taj slavni antikvarijat i pokupovati 2-3 knjižice da se primim posla...napokon!
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on February 10, 2005, 11:17
Quote from: matko
Krvavi sabor znam u Križevcima, ako je to to na što misliš... !


:yes: I svetac ti je Sveti Marko Križevčanin. Ma viš da si pogodil. Ma da bi reč rekel...:mrgreen:
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Sladkorček on February 10, 2005, 14:03
Amateur, supinum se zove namenilnik ;--) V glavnem ste super razložili vse ostalo ;--):)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on February 11, 2005, 01:24
Quote from: VANJA

A čak i u nekoliko škola u Slavoniji postoji predmet ukrajinski jezik, tamo gdje živi ukrajinska nacionalna manjina.

Sigurno oni nisu rusini? :?

Quote from: VANJA

Pa evo i još jedan primjer зозулька (kukavica u značenju ptice) u ukrajinskoj književnosti predstavlja tužnu majku, dakle nešto pozitivno, dok kukavica u hrvatskom ima negativno značenje i označava plašljivog čovjeka, čovjeka koji se uvijek nečega boji.:)

U Rusiji čovjek koji se uvijek nečega boji se zove zec. A još je zec onaj tko putuje bez karte.
Kukavica je majka koja napušta svoju djecu. Još kad netko dolazi u šumu i onamo čuje kukavicu, on je pita: »Kukavico, kukavico, reci mi koliko godina još imam?« – pa broji koliko puta kukavica bude kukala.

Quote from: VANJA

Я  понимаю по чему Вы думаете что это один язык. Но, когда бы вы жили один месяц в Загребе, а потом переехали в  Белград на один месяц, увидели бы что все же таки различие есть.

Uvijek sam i ja govorio da ima razlika. :)
A netko je ovdje govorio da u Puli ima razlika od Zagreba. Zašto u Puli nema posebnog jezika? Možda ima? :)

Quote from: VANJA

Хорошо, не будем возвращаться на старых деликатных вопросов,

pa ona nas sama traže... :oops:

Quote from: VANJA

продолжим дальше говорить о хорватском языке.

To mi je vrlo zanimljivo. Mislim da od Vas ja mogu saznati mnogo stvari kojih još ne znam. :)

Quote from: VANJA

А перед тем спасибо за исправление моих ошибок. Давайте так и будущему меня исправлять. :roll:

Пожалуйста. Только исправлять почти нечего. Вы делаете успехи! :) Единственная неточность: надо было написать «в будущем», но это вполне могла быть просто опечатка.

Quote from: VANJA

To pravilo još uvijek vrijedi u hrvatskom jeziku. A hoće li vrijediti u novom pravopisu, ne znam.

Može li tu reći "postoji" umjesto "vrijedi"?
Može li reći "Taj lijek je vriedan (ili vrijedi) protiv one bolesti" ?

Quote from: VANJA

Bože moj…koje su to rečenice! Baš su mi smiješne, ali ništa mi drugo nije palo na pamet tako brzo.
:oops:

Super mi ste objasnili te riječi! Hvala Vam lijepa! Ja tako ne umijem tumačiti riječi.

Quote from: VANJA

Nije ista stvar kada jedan Vanja taj jezik studira i uči četiri godine, a kad netko progovori tako brzo sam od sebe.8)

Mislite da sam savladao hrvatski za vrijeme našeg poznanstva? :mrgreen:
Učio sam ga dva ili tri mjeseca prije deset godina zajedno s srpskim uz pomoć priručnika koji ima i tekst »Lenjin u Poronjinu«. :mrgreen: Lenjin nikada nije bio na području Jugoslavije koja tada JOŠ nije postojala, ali svaki je priručnik morao sadržati tekst o tim »velikom vođe«. :mrgreen::mrgreen: Jedno objašnjenje može biti u tomu što poljski Poronjin i Hrvatska u ono vrijeme bili u sastavu jedne države.
Poslije, za 5-6 godina, rijetko sam dolazio na jedan hrvatski i jedan srpski čat, gdje sam često šutio i gledao već nisam govorio. :)

Добавлено спустя 8 минут 9 секунд:

 
Quote from: Ripley
Ja nemam stalni pristup na internet, pa ne pratim sve vaše rasprave, al lipo vas je čitat :)
Još ćete i Amateura preobratiti 8-):D

:o:dunno::skler:8-)8):):D:D

Добавлено спустя 36 минут 47 секунд:

 
Quote from: matko

Amateru, hvala na pohvalama, ali ta SUPERKRATKA rečenica ne pokazuje moje znanje, već NEZNANJE, jer ako sam uspio u njoj imati 2 greške, pa što bi bilo s većim tekstom? :oops:

Ma, mladi Rusi osobito na Internetu rade 2-3 greške u svakoj riječi. Ta rečenica nije bila jako prosta.

Quote from: matko

Hvala na ispravcima, padeži me jako muče jer mi zvuče čudno na ruskom (kao da sam krivo na hrvatskom rekao) pa ih baš ne pamtim, a ne znam kako da ih popamtim što brže i efikasnije. Danas sam učio komparaciju pridjeva i baš je čudna, pogotovo superlativ, ono ubacivanje eśi i aśi je baš cool. (iako znam da će mi trebati jedno stoljeće da to usavršim, ne odustajem) :D
Jako mi je teško učiti drugi slavenski jezik jer ga brkam s hrvatskim, a padeži mi zvuče turbo krivo. Tipa: S Petroj (s Petrom)...grrrrrozno!

Superlativ na "-ейший, -айший" nije aktivno uporabljiv danas. Umjesto njega treba govoriti "самый" + pridjev u pozitivu.
O padežima nešto tako mogu pričati i ja. Prvo kad sam počeo učiti hrvatski, vrlo mi je bilo čudno reći naprimjer »ja idem s Natašom« jer odmah zamišljao da idem s nekim čudom muškog spola koji se zove Nataš. :) Mislim što je jako užasnije muško ime prodeklinirati kao žensko (evo ti "s Petroj"). :mrgreen:
U deklinaciji imenica ženskog roda između hrvatskoga i ruskog ima više razlika s "-e" i "-i": Gen.sg. i Nom.pl. руки ruke; Dat. i Lok. sg. руке ruci itd.
Ali sve ove vesele razlike tek snažnije oduševljavaju nas učiti jezike! :)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on February 11, 2005, 03:57
Superlativ na "-ейший, -айший" nije aktivno uporabljiv danas. Umjesto njega treba govoriti "самый" + pridjev u pozitivu.

Ma da...vidiš, to uopće nisam vidio u svom priručniku. Što nažalost uopće i nije priručnik već gramatika ruskoga jezika (Očerk grammatiki ruskoga jazyka). A možda i jesam, al kako latinicu još uvijek čitam 15 puta brže nego ćirilicu, ne bi bilo ni čudo da mi je omaklo nešto, npr. baš to! :oops:

U Puli nema posebnog jezika jer se ne razlikuje puno od književnog, ali zato postoje 3 narječja (o kojima si zasigurno već nešto čuo od nekoga: kajkavsko, štokavsko i čakavsko). Ne znam za vas, ali ja to ne bih nazivao narječjima (dijalektima), već jezicima koji se govore na području RH. No dobro... nisam ja taj koji će tu nešto poduzimati...

Taj lijek je vrijedan protiv one bolesti.
->Malo čudna rečenica za hrvatsko uho. Ljepše bi zvučalo: Taj lijek se još koristi protiv one bolesti.

Riječ=word, rečenica=sentence, slovo=letter

Ta rečenica nije bila jako prosta.
->prosto u hrvatskom znači (ponajviše) nešto loše (poput psovke ili nešto porno):lol:, a rjeđe kao jednostavno. Zato ti predlažem da ubuduće kažeš JEDNOSTAVNO. (jer, ponavljam, za Hrvate zvuči jako čudno)

Ja obožavam učiti jezike, a naročito one koje volim (npr. španjolski, portugalski i ruski). Nažalost, ruski uvijek ostavim za kraj jer nemam ništa pametno iz čega učiti, no @TANJA: pročitah tvoj mail, i da, bio bih ti vrlo zahvalan da mi pošalješ te tablice. Večeras se pokušah logirati na gmail no bezuspješno. Nema veze, nije mi teško napisati -matko- svaki puta prije postanja. :)
Uočio sam da te nema u zadnje vrijeme. Što je, počeli su ispiti?

E da, imam pitanje. Moja prijateljica dešperatno želi upisati španjolski, da je to došlo do te mjere da želi otići u Ljubljanu na fax. Bi li mi mogla objasniti uvjete, što mora/može uzeti uz to, ona nema pojma o slovenskom, pa bi li pohvatala sve što profesor kaže i bi li profesori imali razumjevanja za nju pošto je iz Zagreba itd...? Ako ti nije problem, raspitaj se na referadi. Ako ne, nema veze. Ja sam dao sve od sebe da joj nekako pomognem :_1_12 (čitajući lingvoforum) :mrgreen:

Besos a todos!


@Vanja: e, sad sam ponosan na sebe :mrgreen: (šala!!!) Čak sam i čuo za tog sveca, ali baš nisam neki fan
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Jeca on February 11, 2005, 11:53
Quote from: Amateur

Superlativ na "-ейший, -айший" nije aktivno uporabljiv danas. Umjesto njega treba govoriti "самый" + pridjev u pozitivu.

:o:o:o
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Марина on February 11, 2005, 14:27
Quote from: Jeca
Quote from: Amateur

Superlativ na "-ейший, -айший" nije aktivno uporabljiv danas. Umjesto njega treba govoriti "самый" + pridjev u pozitivu.

:o:o:o

Да, я тоже: :o:o:o
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on February 11, 2005, 16:14
evo mene matko :)

ma ne, ispiti su bili i prosli :D ali imam puno posla s seminarima :S
daj, probat cemo jos jedno s gmail-om ok?
a sad u vezi sa spanjolskim: tvoja prijateljica moze uz ta jezik uzeti bilo sto - povijest, muzikologiju, jezike itd. a to da nema pojma o slovenskom nije bas dobro jer ce joj trebati za prevodjenje. moram malo pitati svoje prijateljice, nekoliko ih studira spanjolski i kad saznam sve o programu, reci cu ti!
vise u mejlu!
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on February 12, 2005, 03:57
Quote from: matko
Superlativ na "-ейший, -айший" nije aktivno uporabljiv danas. Umjesto njega treba govoriti "самый" + pridjev u pozitivu.
Ma da...vidiš, to uopće nisam vidio u svom priručniku.

Mislim da sam ti malo zbunio, izvini. Htio sam reći da sintetički superlativ je tipičniji za književni jezik i ne može biti stvoren od svakog pridjeva. Također on može imati neku ekspresivnu nijansu. Prvo možeš učiti analitički superlativ s riječju "самый" i uporabljivati ga gotovo u svakoj prilici. Primjeri. »Высочайшей вершиной мира является гора Джомолунгма (Эверест)« (može biti u priručniku zemljopisa). »Самая высокая гора в мире – Эверест« (u neformalnoj priči). Što se tiče komparativa, sintetički je tipičniji, ali ne mogu se ne složiti što pravila njegovog stvaranja nisu jednostavna.

Quote from: matko

latinicu još uvijek čitam 15 puta brže nego ćirilicu

ja pak čitam ćirilicu brže nego latinicu... pa mislim 20–30% brže 8)

Quote from: matko

Taj lijek je vrijedan protiv one bolesti.
->Malo čudna rečenica za hrvatsko uho. Ljepše bi zvučalo: Taj lijek se još koristi protiv one bolesti.
Riječ=word, rečenica=sentence, slovo=letter
Ta rečenica nije bila jako prosta.
->prosto u hrvatskom znači (ponajviše) nešto loše (poput psovke ili nešto porno):lol:, a rjeđe kao jednostavno. Zato ti predlažem da ubuduće kažeš JEDNOSTAVNO. (jer, ponavljam, za Hrvate zvuči jako čudno)

Hvala za objašnjenja! Samo mi je malo čudno da značenje jednostavnosti ima riječ koja sama nije »jedno-stavna«. (Šalim se.) :)

Добавлено спустя 3 минуты 25 секунд:

 
Quote from: Марина
Quote from: Jeca
Quote from: Amateur

Superlativ na "-ейший, -айший" nije aktivno uporabljiv danas. Umjesto njega treba govoriti "самый" + pridjev u pozitivu.

:o:o:o

Да, я тоже: :o:o:o

Molim Vas, objasnite te stvari bolje nego ovo mogu ja! :(

Добавлено спустя 7 часов 57 минут 37 секунд:

 Ovo je nešto što Ivan već zna. Pa je meni bilo jako zbunljivo ali zanimljivo kada učah hrvatske mjesece a ukrajinske bjeh već znao. :D

siječanjсічень
veljača — лютий
ožujak — березень
travanj — квітень
svibanj — травень
lipanj — червень
srpanjлипень
kolovoz — серпень
rujan — вересень
listopad — жовтень
studeni — листопад
prosinac — грудень
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on February 12, 2005, 16:50
Quote from: Amateur

 
Quote from: VANJA

A čak i u nekoliko škola u Slavoniji postoji predmet ukrajinski jezik, tamo gdje živi ukrajinska nacionalna manjina.

Sigurno oni nisu rusini? :?


Ne. Postoji nacionalna manjina Rusina kojih je znatno više  i odvojena nacionalna manjina Ukrajinaca kojih je manje nego Rusina. Slučajno su baš moji susjedi Rusini tako da sam imao priliku čuti njihov rusinski jezik, više-manje sve ih razumijem uz pomoć ukrajinskog. Taj rusinski jezik jako me podsjeća na mješavinu poljskog, ukrajinskog i slovačkog. Na kraju, oni i vuku korijene s Karpata i dolaze sa tromeđe Ukrajine, Poljske i Slovačke.


Quote from: Amateur

Kukavica je majka koja napušta svoju djecu. Još kad netko dolazi u šumu i onamo čuje kukavicu, on je pita: »Kukavico, kukavico, reci mi koliko godina još imam?« – pa broji koliko puta kukavica bude kukala.


Ovo što ste spomenuli s brojenjem kukavičjeg pjeva, podsjetilo me na pticu ćuk, koja je noćna ptica i gotovo ju je nemoguće vidjeti, ali u narodu za nju kažu da nagovještava smrt (naravno, to se samo tako kaže, nije to općeprihvaćen način otkrivanja nečije smrti :mrgreen: ). Ćuk ima prepoznatljiv pjev, kao da fućka i to ponavlja svakih nekoliko sekundi. Mislim da je taj naš hrvatski ćuk na ruskom i ukrajinskom сплюшка :?. Često se može čuti u ljeti kada padne mrak.  


Quote from: Amateur

Quote from: VANJA

To pravilo još uvijek vrijedi u hrvatskom jeziku. A hoće li vrijediti u novom pravopisu, ne znam.

Može li tu reći "postoji" umjesto "vrijedi"?
Može li reći "Taj lijek je vriedan (ili vrijedi) protiv one bolesti" ?


U potpunosti možete zamijeniti glagol vrijedi s glagolom postoji - Ovo pravilo postoji u hrvatskom jeziku.

Što se tiče druge rečenice, već vas je i Matko upozorio da ne može proći u hrvatskom. Ja mislim da bi tu najčešće Hrvati rekli:
 Taj lijek ti najbolje lijeći tu bolest.  ili
 Sirup od sljeza će ti najbolje izliječiti kašalj.  :)

Quote from: Amateur

Učio sam ga dva ili tri mjeseca prije deset godina zajedno s srpskim uz pomoć priručnika koji ima i tekst »Lenjin u Poronjinu«. :mrgreen: Lenjin nikada nije bio na području Jugoslavije koja tada JOŠ nije postojala, ali svaki je priručnik morao sadržati tekst o tim »velikom vođe«. :mrgreen::mrgreen: Jedno objašnjenje može biti u tomu što poljski Poronjin i Hrvatska u ono vrijeme bili u sastavu jedne države.
Poslije, za 5-6 godina, rijetko sam dolazio na jedan hrvatski i jedan srpski čat, gdje sam često šutio i gledao već nisam govorio. :)



o tim »velikom vođe« - o tom velikom vođi
E…ovdje su dvije stilske pogreške, gramatički je sve u redu. Prilog rijetko bi možda bilo bolje zamijeniti s «ponekad» ili frazom s vremena na vrijeme.
Već sam prije primijetio da Vas buni veznik već.

Evo Vam par primjera s veznikom već.
Dečki iz ulice nakon kartanja nisu pošli u školu, već ravno svojim kućama.
Davor je bio onaj tip lovca koji nije nikada ništa ubio, već je samo koji put zapucao u zrak.:oops:

A vaša rečenica bi trebala izgledati ovako:
Poslije, kroz 5-6 godina, ponekad bih dolazio na jedan hrvatski i jedan srpski chat, gdje sam često šutio i gledao. Nisam govorio ili nisam sudjelovao.  

Pa jasno je meni da Vi niste u nazad 10 dana progovorili hrvatski i srpski, ali je bit svega da ste vi sami učili…a to baš i ne polazi svakom od ruke…:yes:

Quote from: Amateur

Prvo kad sam počeo učiti hrvatski, vrlo mi je bilo čudno reći naprimjer »ja idem s Natašom« jer odmah zamišljao da idem s nekim čudom muškog spola koji se zove Nataš. :) Mislim što je jako užasnije muško ime prodeklinirati kao žensko (evo ti "s Petroj"). :mrgreen:


Meni je bilo jako teško savladati glagole kretanja: ездить, ехать, идти и ходить (їздити, їхати, іти, ходити по-українському) Četiri glagola za nešto što Hrvat kaže u tri slova - ići. Jednom sam na samom početku učenja trebao napisati zadaću s rečenicama koje sadržavaju ta četiri glagola. I jedna od njih je bila Я іду трамваєм до факультету щоранку. (Ja idu tramvajem do fakuljtetu ščoranku), a tada mi je profesor objasnio kako bi se to doslovno prevelo na hrvatski: Kolega, Vi ste upravo rekli da svakog jutra pješice odlazite na fakultet oponašajući tramvaj.:oops::):D:lol::_3_01
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Ripley on February 12, 2005, 21:23
Quote
Uvijek sam i ja govorio da ima razlika.  
A netko je ovdje govorio da u Puli ima razlika od Zagreba. Zašto u Puli nema posebnog jezika? Možda ima?


Standard, jako umjetna i meni osobno nemila pojava zajednička je Puli i Zagrebu, a ne Puli i Beogradu.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on February 13, 2005, 15:31
Jooooj da, ti glagoli kretanja u ruskom....muče me i mislim da će me mučiti još duuuugo :oops:

Jesi siguran Ivane da je to u hrvatskom sve IĆI? A ne spada tu još i doći? Mislim...ne znam, zato i pitah.

@Amateur: Oni aoristi koje si uporabio gore, čekaj da ti ih pokažem: Ovo je nešto što Ivan već zna. Pa je meni bilo jako zbunljivo ali zanimljivo kada učah hrvatske mjesece a ukrajinske bjeh već znao.

Nisu baš točno bili napisani. Prvenstveno, kaže se UČIH, a od biti: BIJAH. No...nemoj ih previše koristiti. Dobro ih je "baciti" tu i tamo, ali baš 2 u istoj rečenici....zvuči prestandardno što rijetko tko kaže tako brzo i za redom. Inače je sve OK8-)  BRAVO!
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Lucidar on February 13, 2005, 20:31
Quote from: matko
@Amateur: Oni aoristi koje si uporabio gore, čekaj da ti ih pokažem: Ovo je nešto što Ivan već zna. Pa je meni bilo jako zbunljivo ali zanimljivo kada učah hrvatske mjesece a ukrajinske bjeh već znao.

Nisu baš točno bili napisani. Prvenstveno, kaže se UČIH, a od biti: BIJAH. No...nemoj ih previše koristiti. Dobro ih je "baciti" tu i tamo, ali baš 2 u istoj rečenici....zvuči prestandardno što rijetko tko kaže tako brzo i za redom. Inače je sve OK8-)  BRAVO!


Kao prvo, nisu aoristi, nego imperfekti.  Kao drugo, može se reći i bjeh i bijah. Kao treće, iako nisu učestali, pogotovo ne u Zagrebu, ne znači da ih je loše upotrebljavati. Postoje organski govori koji imperfekt koriste ravnopravno s perfektom.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Ripley on February 14, 2005, 00:06
Quote from: matko
Jooooj da, ti glagoli kretanja u ruskom....muče me i mislim da će me mučiti još duuuugo :oops:

Jesi siguran Ivane da je to u hrvatskom sve IĆI? A ne spada tu još i doći? Mislim...ne znam, zato i pitah.



ma kakav doći... 4 glagola za nama istu stvar... i meni je to bilo jedna od najtežih stvari u ruskome. A onda svakom glagolu dodaj još bezbroj prefiksa, užas!

ali, kod slavenskih je jezika u stvari teže savladati ono što jest zajedničko, ako nije potpuno isto. Ti glagoli kretanja, nakon duže vježbe, kad zaista shvatiš takav način razmišljanja, postanu prihvatljivi :)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Ivanka on February 14, 2005, 13:08
Moj je najveci problem naglasak. Naime kad se mijenja zbog padeža ili konjugacije. Ima li bar nekog sustava u onom kretanju? Naravno da mislim na višesložne riječe.:dunno:
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Korektor on February 15, 2005, 15:09
Quote from: matko
Ivane, hvala na komplimentu. Moram te obavijestiti da je meni Ekonomija bila 2. izbor, a FF glavni, ali kako hispanistika prima njih 30 (SAMO!), a prijavi ih se za to preko 2500, nisam upao. Iako vrlo nepravedno (radi više stvari, državno natjecanje, putovanje u Madrid), mogu bez ikakvih premišljanja reći da ga govorim bolje od nekih apsolvenata, ali što'š. Nije na meni da odlučujem.


Ovdje se ne može reći "radi", već "zbog" - u pitanju je uzrok.

Uporedi primjer:
 Idem u bolnicu zbog bolesti radi liječenja.

Овдје се не може рећи "ради", већ "због" - у питању је узрок.
Упореди пример:
 Идем у болницу због болести ради лијечења.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on February 16, 2005, 01:52
Quote from: Ivanka
Moj je najveci problem naglasak. Naime kad se mijenja zbog padeža ili konjugacije. Ima li bar nekog sustava u onom kretanju? Naravno da mislim na višesložne riječe.:dunno:


Ivanka, ne znam kako bih ti pomogao. Naglasni sustav u hrvatskom jeziku, kao što i sama znaš, vrlo je složen. Ali htio bih ti reći da s njim nemaju poteškoće samo stranci, već i mnogi izvorni govornici, jer se naglasni sustavi u mnogim hrvatskim govorima itekako razlikuju od književnog, standardnog  govora. Pretpostavljam da ti je teško odrediti mjesto naglaska. Opet se ja vraćam na svoj ukrajinski, uz pomoć kojeg sam shvatio da nema druge nego dobro slušati izvornog govornika kako izgovara i kako naglašava riječi. Naime, u ukrajinskom je karakterističan izgovor tog «g» iz pluća, koji mi je dugo stvarao poteškoće, sve dok nisam nakon godinu dana shvatio da ga normalno izgovorim dok kažem česti uzvik u hrvatskom – AHA! Ne znam što bih ti rekao, osim da smatram da se naglasci najbolje savladavaju slušanjem izvornog govornika. :dunno: :)

A ovo su ti osnovna pravila određivanja vrste naglaska u hrvatskom:

Sva četiri različita naglaska mogu se naći samo na prvome naglašenome slogu.

Na drugome slogu, tzv. unutrašnjem slogu, mogu se naći samo uzlazni naglasci.
 
Zadnji slog ne može biti naglašen. (naravno postoje iznimke: monokl, bicikl)

Добавлено спустя 2 минуты 18 секунд:

 
Quote from: Korektor
Quote from: matko
Ivane, hvala na komplimentu. Moram te obavijestiti da je meni Ekonomija bila 2. izbor, a FF glavni, ali kako hispanistika prima njih 30 (SAMO!), a prijavi ih se za to preko 2500, nisam upao. Iako vrlo nepravedno (radi više stvari, državno natjecanje, putovanje u Madrid), mogu bez ikakvih premišljanja reći da ga govorim bolje od nekih apsolvenata, ali što'š. Nije na meni da odlučujem.


Ovdje se ne može reći "radi", već "zbog" - u pitanju je uzrok.

Uporedi primjer:
 Idem u bolnicu zbog bolesti radi liječenja.

Овдје се не може рећи "ради", већ "због" - у питању је узрок.
Упореди пример:
 Идем у болницу због болести ради лијечења.


Tu si potpuno u pravu, ali htio bih reći da se u svakodnevnom govoru ta greška često radi, štoviše, rade se i puno drastičnije stilske pogreške. No, Matko ne studira jezik, već Ekonomiju, tako da mu se to ne može uzeti za zlo.

 упореди - usporedi
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on February 16, 2005, 05:49
Quote from: VANJA
Mislim da je taj naš hrvatski ćuk na ruskom i ukrajinskom сплюшка :?.

Ne znam... može li biti «сплюшка», a može biti i «сыч»... Upravo slabo znam zoologiju. :?

Quote from: VANJA
Već sam prije primijetio da Vas buni veznik već.

On me buni zajedno s drugim veznicima «pa» i «ali». A još ima prilog «već». :o

Quote from: VANJA
Meni je bilo jako teško savladati glagole kretanja: ездить, ехать, идти и ходить (їздити, їхати, іти, ходити по-українському) Četiri glagola za nešto što Hrvat kaže u tri slova - ići.

eee, ma treba razlikovati kuda ideš: je l' daleko i moraš ići na vozu, u autu ili vlaku, ili nije daleko i možeš ići pješice. Drugo, hoćeš li reći da samo se «baviš» iđenjem ili vožnjom, ideš nekuda regularno ili ideš ovog trenutka u neko konkretno mjesto. :) Mislim da nešto tako ima i u hrvatskom: plivati vs. ploviti.... ili se varam?

Quote from: VANJA
Я іду трамваєм до факультету щоранку... a tada mi je profesor objasnio kako bi se to doslovno prevelo na hrvatski: Kolega, Vi ste upravo rekli da svakog jutra pješice odlazite na fakultet oponašajući tramvaj.:oops::):D:lol::_3_01

eh... samo si jednu točicu zaboravio... («їду») :)

Добавлено спустя 5 минут 35 секунд:

 
Quote from: Ripley
Standard, jako umjetna i meni osobno nemila pojava ...

Odavno sam osjećao da neko tako kaže... Može li biti standard koji ne bude umjetan za sve hrvatske govore? (Ja samo pitam Vaše mnjenje.)

Добавлено спустя 15 минут 50 секунд:

 
Quote from: Lucidar
Quote from: matko
@Amateur: Oni aoristi koje si uporabio gore, Nisu baš točno bili napisani.

Kao prvo, nisu aoristi, nego imperfekti.  Kao drugo, može se reći i bjeh i bijah. Kao treće, iako nisu učestali, pogotovo ne u Zagrebu, ne znači da ih je loše upotrebljavati. Postoje organski govori koji imperfekt koriste ravnopravno s perfektom.

Samo sam tamo gore pošalio... :) Htio sam reći nešto ovakvo: «One hrvatske riječi su mi bile zbunljive ali zanimljive u ono isto vrijeme kad ih učah (i ja sam bio tomu svjedok jer sam to sȃm radio), a one ukrajinske riječi već i prije onog vremena bjeh znao». :)
Naravno znam da u današnjem hrvatskom jeziku se prije svega koristi perfekt. :)

Добавлено спустя 25 минут 49 секунд:

 
Quote from: Ivanka
Moj je najveci problem naglasak. Naime kad se mijenja zbog padeža ili konjugacije. Ima li bar nekog sustava u onom kretanju? Naravno da mislim na višesložne riječe.:dunno:

Ima, ali nije sto po sto, i nećeš toga naći u priručnicima. Potraži neku višestraničnu gramatiku, ondje može biti dobro razložena metatonija u temama za svaki padež, glagolski oblik ili za nesvršene pridjeve. Inače pretpostavljam da ima niz znanstvenih djela hrvatskih jezikoslovaca upućenih prozodiji.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Lucidar on February 16, 2005, 15:28
Quote from: VANJA
A ovo su ti osnovna pravila određivanja vrste naglaska u hrvatskom:

Sva četiri različita naglaska mogu se naći samo na prvome naglašenome slogu.

Na drugome slogu, tzv. unutrašnjem slogu, mogu se naći samo uzlazni naglasci.
 
Zadnji slog ne može biti naglašen. (naravno postoje iznimke: monokl, bicikl)


Monolk i bicikl su trosložne riječi: mo-no-kl, tako da naglasak nije zadnjem slogu.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Ivanka on February 16, 2005, 16:15
Super! Nije to pitanje gdje je naglasak u infinitivu ili nominativu (to bih jednostavno mogla pogledati u rječniku), nego gdje će se naći kad će se riječ promjeniti - po padežu, broju, konjugacije. Na primjer:
postojati - postoji - postojanje - postojanja i tomu slično.
Nemam pojma hoće li ovdje naglasak promjeniti mjesto. Naročito u imenici.
Ako postoje knjige s naglascima, već bih sve shvatila sama, inaće nema šansu:(
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on February 16, 2005, 17:32
Quote from: Ivanka
Super! Nije to pitanje gdje je naglasak u infinitivu ili nominativu (to bih jednostavno mogla pogledati u rječniku), nego gdje će se naći kad će se riječ promjeniti - po padežu, broju, konjugacije.

Nisu oni rječnici dobri koji ne davaju cijelu informaciju o riječima. Ali oni dvojezički su uvijek slabi s naglascima.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on February 19, 2005, 02:42
Trebali biste kupiti jednojezični hrvatski rječnik, npr. Anićev. U njemu imate promjene naglaska kroz deklinacije i konjugacije. Ivanka, u ovim riječima koje si nabrojala ima promjena (ali ne drastičnih) Ima puno boljih primjera...
p`ostojati (infinitiv)
póstojeći (pridjev)
p`ostojânje


Lucidare, ako misliš sad "trčati" iza nas i ispravljati nas, onda stvarno nisi normalan. Ajde da si ispravio strance koji uče, ali ispravljati izvorne govornike baš i nije kulturno, naročito u nekim stvarima koje 99% ljudi griješe, a i prosječnom uhu ne stvaraju polemike. Svejedno...

A naglasak na zadnjem slogu imamo u riječima stranog porijekla, iako postoje i standardizirane varijante (pohrvaćene) poput bifé ili sakó itd...
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on February 19, 2005, 14:00
Quote from: Lucidar
Quote from: VANJA
A ovo su ti osnovna pravila određivanja vrste naglaska u hrvatskom:

Sva četiri različita naglaska mogu se naći samo na prvome naglašenome slogu.

Na drugome slogu, tzv. unutrašnjem slogu, mogu se naći samo uzlazni naglasci.
 
Zadnji slog ne može biti naglašen. (naravno postoje iznimke: monokl, bicikl)


Monolk i bicikl su trosložne riječi: mo-no-kl, tako da naglasak nije zadnjem slogu.


Lucidare, u pravu si. U «sivoj» gramatici hrvatskoga jezika pronašao sam ovu rečenicu:

«Osim vokalskih samoglasnika slogotvorni su i sonantski samoglasnici [ŗ] [ļ] [ņ], alofoni fonema /ŗ/  /l/,/n/ …itd.»

Ivanka, oprosti, ako sam te još dodatno zbunio u naglascima, koji su i sami po sebi dosta zbunjujući. :(

Ali, u svoju obranu ću reći da sam ja kao osnovnoškolac učio da se slogovi dijele prema osnovnih pet samoglasnika a,e,i,o,u + slogotvorno r i onda dođeš na faks i uvjeravaju te da to nije tako…:) Nisam skroz siguran, stoga neću tvrditi da je to tako, ali mislim da se po pitanju podijele riječi na slogove jezikoslovci nisu skroz do kraja dogovorili, pa ima i nekih koji zagovaraju ovu osnovnoškolsku podjelu.  

U svakom slučaju, hvala na ispravci…sad barem znam za ubuduće.
:D
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Коректор on February 19, 2005, 15:42
Quote from: matko
Trebali biste kupiti jednojezični hrvatski rječnik, npr. Anićev. U njemu imate promjene naglaska kroz deklinacije i konjugacije. Ivanka, u ovim riječima koje si nabrojala ima promjena (ali ne drastičnih) Ima puno boljih primjera...
p`ostojati (infinitiv)
póstojeći (pridjev)
p`ostojânje

Lucidare, ako misliš sad "trčati" iza nas i ispravljati nas, onda stvarno nisi normalan. Ajde da si ispravio strance koji uče, ali ispravljati izvorne govornike baš i nije kulturno, naročito u nekim stvarima koje 99% ljudi griješe, a i prosječnom uhu ne stvaraju polemike. Svejedno...

A naglasak na zadnjem slogu imamo u riječima stranog porijekla, iako postoje i standardizirane varijante (pohrvaćene) poput bifé ili sakó itd...



Užas! Sramota!
U književnome jeziku akcenat je na drugome slogu u svim navedenim riječima, dakle: postòjati, postòjeći, postòjanje. Međutim, kao dubleti se mogu prihvatiti i ti gornji, što baš i nije u skladu sa tradicionalnim prozodijskim pravilima srpsko(-)hrvatskoga jezika, te u književnome jeziku nije preporučljivo.

Riječi "bicikl" i "monokl" su, kao što neko reče, trosložne riječi i one nose književni akcenat na prvome slogu, dijalekatski je na drugome.

Riječi "bife" i "sako" se ne smiju naglasiti na posljednjem slogu, isto kao što se ne smije naglasiti posljednji slog u reči "prevarant". Treba "prevàrant".


Glagoli "usporediti" i "uporediti" su oba književna, s tim što prednost treba dati DRUGOME, jer je istorijski opravdaniji i šire je rasprostranjen od prvoga.

Поздрав!
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on February 19, 2005, 23:50
Ja sam samo citirao stričeka Anića s naglascima odozgo
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Lucidar on February 20, 2005, 18:32
Quote from: Коректор
Užas! Sramota!
U književnome jeziku akcenat je na drugome slogu u svim navedenim riječima, dakle: postòjati, postòjeći, postòjanje.


Možda u srpskom, ali u hrvatskom je póstojati, póstojēći, póstojānje.

Quote
Riječi "bicikl" i "monokl" su, kao što neko reče, trosložne riječi i one nose književni akcenat na prvome slogu, dijalekatski je na drugome.


Molim? Hoćeš reći da ti kažeš b`icikl i m`onokl?

Quote
Riječi "bife" i "sako" se ne smiju naglasiti na posljednjem slogu, isto kao što se ne smije naglasiti posljednji slog u reči "prevarant". Treba "prevàrant".


S ovime se slažem.

Quote
Glagoli "usporediti" i "uporediti" su oba književna, s tim što prednost treba dati DRUGOME, jer je istorijski opravdaniji i šire je rasprostranjen od prvoga.


Tako je u srpskom, ali u hrvatskom se kaže usporediti.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on February 22, 2005, 17:40
U hrvatskom je onako kako napisah!

Jedino ako je Anić Srbin, a u to ne ulazim...
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on February 22, 2005, 18:44
matko. nije to letjelo na tebe nego na korektora 8)
i ja sam malo tako tako :o pogledala kad sam procitala tu njegovu poruku, ali ispravljati nisam htjela - nije meni hrvatski materni, evo, nasli su se drugi junaci :D
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on February 23, 2005, 00:26
A pak možda Dr. Anić griješi?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on February 27, 2005, 14:55
Quote from: Коректор

Užas! Sramota!
U književnome jeziku akcenat je na drugome slogu u svim navedenim riječima, dakle: postòjati, postòjeći, postòjanje. Međutim, kao dubleti se mogu prihvatiti i ti gornji, što baš i nije u skladu sa tradicionalnim prozodijskim pravilima srpsko(-)hrvatskoga jezika, te u književnome jeziku nije preporučljivo.

Glagoli "usporediti" i "uporediti" su oba književna, s tim što prednost treba dati DRUGOME, jer je istorijski opravdaniji i šire je rasprostranjen od prvoga.


Korektore, i sam znaš moje mišljenje što se tiče termina književni srpsko-hrvatski jezik tako da se tu ne želim zadržavati. Svaki književni jezik treba biti reguliran gramatikom i pravopisom, pa me zanima koja gramatika i pravopis reguliraju taj književni jezik o kojem ti govoriš? Navedi mi autora i naziv djela.
   

Quote from: Amateur
A pak možda Dr. Anić griješi?


Ne. U Hrvatskoj se apsolutno nitko ne dvoumi što se tiče naglaska konkretno tih navedenih primjera...
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on February 27, 2005, 17:35
Quote from: VANJA
Korektore, i sam znaš moje mišljenje što se tiče termina književni srpsko-hrvatski jezik tako da se tu ne želim zadržavati. Svaki književni jezik treba biti reguliran gramatikom i pravopisom, pa me zanima koja gramatika i pravopis reguliraju taj književni jezik o kojem ti govoriš? Navedi mi autora i naziv djela.

Ne. Često se isti jezik u dviju ili više zemalja regulira različitom državnom standardnom gramatikom i pravopisom, kao npr. engleski ili španjolski. Vodi se čak društvena borba za britanski »sulphur« protiv američkog »sulfur«. Što ja ću kazati dalje, Ivan već zna. Razlika od engelskog ima jedna: nestašica međusobno prihvatljivog naziva ovog jezika za sve govornike ili potpuna neprihvatljivost pojma da jedinstveni jezik postoji iako u nekoliko inačicama. Ovaj stav je politički, etnokulturni, etnopsihološki, ali nije upravo jezikoslovni.

Quote from: VANJA
Ne. U Hrvatskoj se apsolutno nitko ne dvoumi što se tiče naglaska konkretno tih navedenih primjera...

Zar ne?!
Quote from: matko
p`ostojati (infinitiv)
póstojeći (pridjev)
p`ostojânje

Kod Matka su naglašeni slogovi kratki (osim glagolskog pridjeva).
Quote from: Lucidar
u hrvatskom je póstojati, póstojēći, póstojānje

Kod Lucidara su svi oni dugi.

U mojem rječniku, tiskanom u Zagrebu 1960.g., uopće nema riječi s dugom prefiksom »pó-«. U njegovom predgovoru se piše: »Nijesu unesene dublete naglasaka, ali pri izboru između dviju mogućnosti u granicama štokavskog književnog sistema odabran je akcenat uobičajen u jugozapadnoj jezičnoj oblasti. Za osnovu rječniku uzet je naš južni izgovor (ije za jat, ć za št, h a ne v, j i t. d.).«
Inače, riječ ide baš o hrvatskom jeziku a ne o srpskome.
Od srpskih riječi se upućuje prema hrvatskim, npr. preduzeti vidi poduzeti.
Naglasci: »čòvjek, žèna, knjȉžēvnōst«, a nisu »čȍvjek, žȅna, knjižévnōst«. Ali »postòjati«!

Možda se jezik tako brzo mijenja?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on February 27, 2005, 23:03
Quote from: Amateur
Quote from: VANJA
Korektore, i sam znaš moje mišljenje što se tiče termina književni srpsko-hrvatski jezik tako da se tu ne želim zadržavati. Svaki književni jezik treba biti reguliran gramatikom i pravopisom, pa me zanima koja gramatika i pravopis reguliraju taj književni jezik o kojem ti govoriš? Navedi mi autora i naziv djela.

Ne. Često se isti jezik u dviju ili više zemalja regulira različitom državnom standardnom gramatikom i pravopisom, kao npr. engleski ili španjolski. Vodi se čak društvena borba za britanski »sulphur« protiv američkog »sulfur«. Što ja ću kazati dalje, Ivan već zna. Razlika od engelskog ima jedna: nestašica međusobno prihvatljivog naziva ovog jezika za sve govornike ili potpuna neprihvatljivost pojma da jedinstveni jezik postoji iako u nekoliko inačicama. Ovaj stav je politički, etnokulturni, etnopsihološki, ali nije upravo jezikoslovni.

Quote from: VANJA
Ne. U Hrvatskoj se apsolutno nitko ne dvoumi što se tiče naglaska konkretno tih navedenih primjera...

Zar ne?!
Quote from: matko
p`ostojati (infinitiv)
póstojeći (pridjev)
p`ostojânje

Kod Matka su naglašeni slogovi kratki (osim glagolskog pridjeva).
Quote from: Lucidar
u hrvatskom je póstojati, póstojēći, póstojānje

Kod Lucidara su svi oni dugi.

U mojem rječniku, tiskanom u Zagrebu 1960.g., uopće nema riječi s dugom prefiksom »pó-«. U njegovom predgovoru se piše: »Nijesu unesene dublete naglasaka, ali pri izboru između dviju mogućnosti u granicama štokavskog književnog sistema odabran je akcenat uobičajen u jugozapadnoj jezičnoj oblasti. Za osnovu rječniku uzet je naš južni izgovor (ije za jat, ć za št, h a ne v, j i t. d.).«
Inače, riječ ide baš o hrvatskom jeziku a ne o srpskome.
Od srpskih riječi se upućuje prema hrvatskim, npr. preduzeti vidi poduzeti.
Naglasci: »čòvjek, žèna, knjȉžēvnōst«, a nisu »čȍvjek, žȅna, knjižévnōst«. Ali »postòjati«!

Možda se jezik tako brzo mijenja?


Amateur, već smo i ranije došli do zaključka da se slažemo u puno stvari, ali da se po pitanju hrvatskog i srpskog jezika nikada nećemo složiti i ja dalje stojim iza toga i vjeruj mi nisam osamljen u tom svom stavu. :) Kada sam napisao da se u Hrvatskoj nitko ne dvoumi oko naglaska navedenih riječi, ponajprije sam mislio na jezikoslovce koji rade na pravopisu. Jezična norma je (uglavnom) zadana i svidjelo se to meni ili ne, ja sam je dužan poštivati na mjestima gdje se to od mene traži. U Matkovom slučaju radi se o grešci u pisanju (tipfeleru), jer se on baš pozivao na Vladimira Anića koji za dane primjere naveo naglaske kakve je napisao Lucidar (provjereno u rječniku).
Što se tiče dugouzlaznog pó-, istina je da ih ima jako malo, ali ih ima.

pónoć, póseban

Iza 1991. jezik se dosta promijenio. Dok to netko naziva masovnim «čišćenjem» ne bi li se jezik što više odvojio od srpskog, ja smatram da se jezik samo vraća svojim korijenima koji su za vrijeme Jugoslavije bili potiskivani političkom mišlju o jedinstvenom hrvatsko-srpskom ili srpsko-hrvatskom.

No hard feelings…:)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on February 28, 2005, 02:58
Quote from: VANJA
Kada sam napisao da se u Hrvatskoj nitko ne dvoumi oko naglaska navedenih riječi, ponajprije sam mislio na jezikoslovce koji rade na pravopisu. Jezična norma je (uglavnom) zadana i svidjelo se to meni ili ne, ja sam je dužan poštivati na mjestima gdje se to od mene traži. U Matkovom slučaju radi se o grešci u pisanju (tipfeleru), jer se on baš pozivao na Vladimira Anića koji za dane primjere naveo naglaske kakve je napisao Lucidar (provjereno u rječniku).

No to mi je prijatno čuti da V. Anić nije osamljen u svojim naglascima ako se ti s njim slažeš! Ni to nije tipfeler! :)
Ja sam navikao uvijek pregledavati svaku stvar preko nekoliko izvora.

Quote from: VANJA
Što se tiče dugouzlaznog pó-, istina je da ih ima jako malo, ali ih ima.

pónoć, póseban

U tim primjerama »pó-« nije prefiks, bar u riječi »ponoć« <-- »polnoć«.

Quote from: VANJA
Iza 1991. jezik se dosta promijenio. Dok to netko naziva masovnim «čišćenjem» ne bi li se jezik što više odvojio od srpskog, ja smatram da se jezik samo vraća svojim korijenima koji su za vrijeme Jugoslavije bili potiskivani političkom mišlju o jedinstvenom hrvatsko-srpskom ili srpsko-hrvatskom.

Jojoj... Zbog politike Jugoslavije Hrvati su u SRH govorili i pisali »hleb« umjesto »kruh«? :) Ti si sam u jednoj prošloj poruci rekao da u Hrvatskoj uvijek se govorilo hrvatski dok u Srbiji srpski, što se tiče nacionalnih osobitosti. Uglavnom oba ova jezička standarda su jedinstveni jezik dok imaju za svoju osnovu jedinstveni dijalekt. Ja sam pak očekivao naći mnogo više razlika danas u Internetu znajući o tom čišćenju iliti povratku svojim korijenima... Mislio sam i o mogućnosti dodatka hrvatskom standardu neke kajkavske osobitosti ili nešto tako. Ali ti ovdje pišeš na današnjem standardu onako kako je napisano u mojim knjigama i rječnicima od vremena prije 1991. Samo nam je Matko dao puno primjera zagrebačkog gradskog govora. Stvarno ja sam ga samo napola razumijevao. :)

Pa ja sam već pretpostavio na ovom forumu da za tri-pet decenija hrvatski i srpski, a možda još nekoji standardi mogu se odvojiti tako daleko što ću čak ja jasno uvidjeti da budu postojali noviji različiti jezici... a možda i ne! :)

A osim toga, stil govora je bio ovisan manje od nacionalne pripadnosti, pa više od mjesta boravka govornika — sve to prije krvavih sukoba i prinudnih raseljavanja... Nisam se htio prisjećati ovo prije... Upravo ovo smatram za vrlo delikatno pitanje zbog pameti o žrtvama, a ne jezik...
No joj... Kao si mi jednom rekao: mi smo »braća Slaveni« — «крутой» narod! :oops::oops::oops::oops::oops: :(:( :x  :_1_22

Ivane, ako smo se s tobom već davno složili da jesu i budu naši stavovi različiti, ovo pišem također i za sve druge čitaoce foruma. A s tobom htio bih i dalje pričati o tome što nama je obojici zanimljivo. :)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on February 28, 2005, 12:46
Quote from: Amateur

Quote from: VANJA
Što se tiče dugouzlaznog pó-, istina je da ih ima jako malo, ali ih ima.

pónoć, póseban

U tim primjerama »pó-« nije prefiks, bar u riječi »ponoć« <-- »polnoć«.


Pa naravno da to nisu prefiksi. Na brzinu sam tražio u rječniku, ne bi li pronašao primjer s dugouzlaznim po, i skroz sam zaboravio da tražim  prefiks po-. Greška…greška!!!!! Ajme sramote…ispričavam se. :oops: :skler:

Čuj, pitanje jezika se na ovom forumu povlači na temi srpskohrvatski jezik, a ima i zasebna tema posvećena srpskom jeziku, tako da ovdje otvarati opet to pitanje nije vrijedno. Bolje da razgovaramo na hrvatskom o nekim vedrijim temama i dati priliku svima onima koji to žele da pišu i uče hrvatski. Ovo mi se čini kao super način da pitaš izvornog govornika nešto što ne razumiješ ili što ne postoji u knjigama (ti jezik nisi naučio sve dok nisi kadar opsovati jednu psovku na tom jeziku :mrgreen: )…a pričama o srpskohrvatskom otići ćemo skroz u krivom smjeru … :_1_17:(
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on February 28, 2005, 18:51
Quote from: VANJA
(ti jezik nisi naučio sve dok nisi kadar opsovati jednu psovku na tom jeziku :mrgreen: )

Psovaka sam baš na nekom hrvatskom chatu (mislim o nečemu tipa monitor.hr) čuo dosta. Više nisam ih nigdje čuo, ni u životu. Već je i u ovoj temi na 14. stranici Lucidar naveo par primjera ("Jebem ti krvava jaja" i sl.) a na 15. Ripley predložila nešto svoje ("idi u kurac" i sl.). Osim toga Ripley i matko su se složili da "jebi ga" i "zajebavati se" već nisu prave psovke. Brrr... Zadnjih 10-15 godina kod nas također može čuti u tramvaju ili na ulici kako se djeca i mladi glasno psuju... Prije su samo pijanice psovali na ulicama.
Quote from: VANJA
…a pričama o srpskohrvatskom otići ćemo skroz u krivom smjeru … :_1_17:(

Prvo, na ovoj temi nisam ni jednog puta spomenuo termin "srpskohrvatski".
Drugo, to je objektivna stvarnost što moram koristiti rječnike jugoslavenskih odnosno sovjetskih vremena bez ikakvih upomena što je hrvatsko, a što je srpsko.
Treće, jezik se mijenja i bez političkog uticaja.
Četvrte, možda će u krivom smjeru otići samo jedan od nas? :mrgreen:
Do riječi, kako na Zagrebačkom sveučilištu ide s proučavanjem teorijskih jezikoslovnih predmeta, universalnih jezičnih zakona?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Surfer on March 2, 2005, 08:23
Quote from: Internet
U hrvatskom nacionalnom pokretu da se "da" progna uključili su svi kanali televizije, sve novine. Te je "da" zamijenjeno sa "kako". Ovo sam vidio na titlu jednog stranog filma: "Došao sam kako bih ti rekao kako te volim". To veli glumac glumici! Babić i kamarila su ranije Srbe zbog abundantije veznika "da" zvali "dakavci". Pa su redovno dodavali: "Tko daka taj kaka!" Stvar su ti vrli Hrvati riješili tako što sad manje "dakaju", no više "kakaju". Tako im se kakanje od dakanja vratilo kakanjem od kakanja.

:lol: :mrgreen: :_1_23 :_1_12 :P
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on March 5, 2005, 08:49
Quote from: Surfer
Quote from: Internet
"Došao sam kako bih ti rekao kako te volim".

:lol: :mrgreen: :_1_23 :_1_12 :P

Može zamijeniti i ovako: “Došao sam što bih ti rekao što te volim”. Zar je loše? :D
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Коректор on March 12, 2005, 23:47
Quote from: VANJA

Korektore, i sam znaš moje mišljenje što se tiče termina književni srpsko-hrvatski jezik tako da se tu ne želim zadržavati. Svaki književni jezik treba biti reguliran gramatikom i pravopisom, pa me zanima koja gramatika i pravopis reguliraju taj književni jezik o kojem ti govoriš? Navedi mi autora i naziv djela.


- Речник савременог српскохрватског књижевног језика с језичким саветником, израдио Милош С. Московљевић, Београд, 1966(1), 1990(2), 2000(3).

U predgovoru piše: "Овај речник треба да послужи сваком као руководство за правилну употребу ... речи с правилним књижевним наглашавањем."

Kritika: "Одмах треба истàћи да је Милош Московљевић био добар познавалац српскохрватског акценатског система... Неће бити неочекивано ако се покоје акценатско решење код њега не нађе потврђено [...] у савременој језичкој пракси... Московљевићеви захтеви полазе, истина, од ортоепских и прозодијских законитости и система српскохрватскога језика,..." Dr Drago Ćupić i dr Egon Fekete

- Речник српскохрватскога књижевног језика, Матица српска и Матица хрватска;
U njemu se primeri "postojati" (itd) daju kao dubleti s kratkouzlaznim akcentom na prvom slogu, itd. Oblik "póstojati" je tzv. kanovački izgovor, prvobitno karakterističan za Vojvodinu i Beograd a potom prenet i u BiH, Hrvatsku, i ne smatra se pravilnim.
Tako se ne smatra pravilnim ni "póprsje" (dužina na r), već samo "pòprsje (s dužinom na r). Šta kaže Anić?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Коректор on March 12, 2005, 23:58
Quote from: VANJA

Korektore, i sam znaš moje mišljenje što se tiče termina književni srpsko-hrvatski jezik tako da se tu ne želim zadržavati.


Postoji razlika između "srpskohrvatski" i "srpsko-hrvatski". Razmisli.

Jezik koji se zasniva na štokavskom narečju ekavskoga i ijekavskoga izgovora je, po mome mišljenju, samo srpski.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on March 13, 2005, 01:52
Quote from: Коректор
Jezik koji se zasniva na štokavskom narečju ekavskoga i ijekavskoga izgovora je, po mome mišljenju, samo srpski.

Naravno, ne. Jer njim, kao materinjim jezikom, ne govore samo Srbi.

Добавлено спустя 14 минут 32 секунды:

Quote from: Коректор
Kritika: "Одмах треба истàћи да је Милош Московљевић био добар познавалац српскохрватског акценатског система... Неће бити неочекивано ако се покоје акценатско решење код њега не нађе потврђено [...] у савременој језичкој пракси... Московљевићеви захтеви полазе, истина, од ортоепских и прозодијских законитости и система српскохрватскога језика,..."

Kako izgovara većina današnjih [obrazovanih] govornika, to i je ortoepija. Možda Moskovljevićevi zahtevi polaze od povijesnoprozodijskih?

Sve u svemu, hercegovačka “ortoepija” nije bitna za današnji jezik u 3 zasebnih država, 2 od kojih su [kon]federacije.

Quote from: Коректор

- Речник српскохрватскога књижевног језика, Матица српска и Матица хрватска;
U njemu se primeri "postojati" (itd) daju kao dubleti s kratkouzlaznim akcentom na prvom slogu, itd. Oblik "póstojati" je tzv. kanovački izgovor, prvobitno karakterističan za Vojvodinu i Beograd a potom prenet i u BiH, Hrvatsku, i ne smatra se pravilnim.

U mojem Moskovljevićevom dvojezičnom rječniku ovaj glagol ima akcent na drugom slogu.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Drunkie on March 16, 2005, 20:06
Veoma je zanimljivo sve ovo o čemu tu se priča... Eto, ja možda imam nešto praktičnije pitanje.
Planiram da ovog leta dođem kod vas na more. Ja malo govorim ovaj jezik – kako god hoćete ga da zovete – ali govorim ekavsku varijantu. Nije to zbog nekih razloga da imam neku preferenciju za Srba versus Hrvata, ali više mi se sviđa ekavica (možda zato što Ukrajinac sam, a mi uvek ekamo). Pretpostavljam da će to se odmah čuti da nisam Srbin ili Hrvat, a jesam stranac. Ali, evo, the question: Da li će mi ekavica biti problem u Hrvatskoj? Ili možda moram da se na najbrži način naučim kao se govori "mlijeko"?
A možda i pitam neku glupost ustvari i na vašim odmaralištima sasvim nema veze da li neko govori ovako ili onako.
(Molim, samo nemojte mi ponavljati još jednom ovu priču da više ne postoji srpskohrvatski jezik, a čak i nikad nije postojao, itd.)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on March 16, 2005, 22:41
Quote from: Drunkie
Veoma je zanimljivo sve ovo o čemu tu se priča... Eto, ja možda imam nešto praktičnije pitanje.
Planiram da ovog leta dođem kod vas na more. Ja malo govorim ovaj jezik – kako god hoćete ga da zovete – ali govorim ekavsku varijantu. Nije to zbog nekih razloga da imam neku preferenciju za Srba versus Hrvata, ali više mi se sviđa ekavica (možda zato što Ukrajinac sam, a mi uvek ekamo). Pretpostavljam da će to se odmah čuti da nisam Srbin ili Hrvat, a jesam stranac. Ali, evo, the question: Da li će mi ekavica biti problem u Hrvatskoj? Ili možda moram da se na najbrži način naučim kao se govori "mlijeko"?
A možda i pitam neku glupost ustvari i na vašim odmaralištima sasvim nema veze da li neko govori ovako ili onako.
(Molim, samo nemojte mi ponavljati još jednom ovu priču da više ne postoji srpskohrvatski jezik, a čak i nikad nije postojao, itd.)


Дозволь мені друже тут тебе виправити, бо українці тобто українська мова ніколи не була екавською а ікавською, бо на місці ята в українській мови завжди „і” - якщо не рахуємо дуже мало випадків (дитина), а „е” ніколи. Але ж зрозуміло мені, що ти говориш про мову російську яка є eкавською, бо припускаю  що ти як киян, вперше заговорив саме цією мовою. :dunno:

Iako, kad si već to i spomenuo, Rusi ili bolje reći govornici ruskog jezika, taj svoj e čitaju kao je, dok se e u srpskom čita kao vaše «э», tako da ruski ekavizam ima više sličnosti s hrvatskim izgovorom, nego li sa srpskim. I još nešto, ekavizam nije samo srpska karakteristika. Ja sam kajkavac, Hrvat, koji isto govorim i mleko i dete, ali pritom ne govorim srpski već kajkavski dijalekt, jer kajkavсi također na mjestu jata imaju e.

Dobro došao ti nama na Jadran. :mrgreen: Na našem moru ti je sve puno Mađara, Čeha, Talijana, Nijemaca, Austrijanaca koji ne znaju nijedne riječi na hrvatskom, pa se izvrsno snalaze, a tebi kao Slavenu, neće biti nimalo teško. Namjerno sam izuzeo Slovence, jer starije generacije znaju jezik još iz prošlih vremena.  Ako znaš ukrajinski onda će ti biti još i lakše, jer su Dalmatinci u velikom broju ikavci kao i tvoji sunarodnjaci koji znaju svoj materinji jezik. (time ne želim nikoga uvrijediti, nego postoji mnogo Ukrajinaca koji ne znaju ukrajinski).
Hoće li te razumjeti? Apsolutno! A kako će reagirati, ne znam. Ovisi na koga naletiš. To ti je kao da dođeš u Lavov  (Львів) і cijelo se vrijeme sporazumijevaš na ruskom. Svi će te razumjeti, a kako će reagirati, ovisi o pojedincu. No ne mislim pritom, da će te fizički napasti, toga se ne boj. :mrgreen:

Još bih htio nešto reći vezano uz tvoju posljednju rečenicu. Ovu hrvatsku temu je Ripley upravo otvorila za one koji se ne slažu s onime što je napisano na temi SRPSKOHRVATSKI JEZIK i SRPSKI JEZIK, a ovo se baš pretvara u to. Meni nije ni kraju pameti da ja odgovaram nekom Srbinu na njegovoj temi o postojanju razlike, jer dobro znam što misle Srbi, i time neću apsolutno ništa postići, jer ja njegovo mišljenje neću promijeniti, kao ni on moje, a ova hrvatska tema se pretvara u diskusiju koja se vodila djelomično i na temi srpskohrvatski jezik, pa zapravo se na dvije teme razglaba o istoj stvari.
:(
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Drunkie on March 17, 2005, 00:27
Звісно, українська не є й не може бути "єкавською" чи "екавською". Я справді мав на увазі вимову, тобто те, що ти й сам цілком правильно відзначив, що в українській мові "е" є набагато більш поширеним, ніж "є". "Є" більш характерно для російскої мови, ніж для української.
Stvarno, u Kijevu većina ljudi u svakodnevnom životu govore ruski, ali govore ukrajinski isto dobro kao i ruski. Kad se obratiš nekome na ukrajinskom, uvek odgovoriće ti na ukrajinskom. Ali to je posebna priča :)
Inače, mnogo ti zahvaljujem na dobrodošlicu na Jadran Ako je situacija sa ekavicom u Dalmaciji slična sa situacijom sa Ruskim jezikom u Lavovi, neće mi biti problem, jer poznajem u Lavovi ljudi, koji uvek koriste samo Ruski. Možda nije njima tako komforno kao ukrajinskim govornicima, ali OK je. Vidiću kako mi će ići ikavica... Naravno mi će biti lakše da govorim "rika" nego "rijeka" :)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on March 17, 2005, 00:48
Quote from: VANJA
Дозволь мені друже тут тебе виправити, бо українці тобто українська мова ніколи не була екавською а ікавською, бо на місці ята в українській мови завжди „і” - якщо не рахуємо дуже мало випадків (дитина), а „е” ніколи. Але ж зрозуміло мені, що ти говориш про мову російську яка є eкавською, бо припускаю  що ти як киян, вперше заговорив саме цією мовою. :dunno:

Iako, kad si već to i spomenuo, Rusi ili bolje reći govornici ruskog jezika, taj svoj e čitaju kao je, dok se e u srpskom čita kao vaše «э», tako da ruski ekavizam ima više sličnosti s hrvatskim izgovorom, nego li sa srpskim. I još nešto, ekavizam nije samo srpska karakteristika. Ja sam kajkavac, Hrvat, koji isto govorim i mleko i dete, ali pritom ne govorim srpski već kajkavski dijalekt, jer kajkavсi također na mjestu jata imaju e.

Dobro došao ti nama na Jadran. :mrgreen: Na našem moru ti je sve puno Mađara, Čeha, Talijana, Nijemaca, Austrijanaca koji ne znaju nijedne riječi na hrvatskom, pa se izvrsno snalaze, a tebi kao Slavenu, neće biti nimalo teško. Namjerno sam izuzeo Slovence, jer starije generacije znaju jezik još iz prošlih vremena.  Ako znaš ukrajinski onda će ti biti još i lakše, jer su Dalmatinci u velikom broju ikavci kao i tvoji sunarodnjaci koji znaju svoj materinji jezik. (time ne želim nikoga uvrijediti, nego postoji mnogo Ukrajinaca koji ne znaju ukrajinski).
Hoće li te razumjeti? Apsolutno! A kako će reagirati, ne znam. Ovisi na koga naletiš. To ti je kao da dođeš u Lavov  (Львів) і cijelo se vrijeme sporazumijevaš na ruskom. Svi će te razumjeti, a kako će reagirati, ovisi o pojedincu. No ne mislim pritom, da će te fizički napasti, toga se ne boj. :mrgreen: :(

Ruski jezik je jekavski jer se "jat" još u XVIII stoljeću vrlo dobro razlikovao od "e". "Jat" se izgovarao kao jako zatvoreni zvuk "e" ili pak dvoglasnik "ie". Prethodni njemu suglasnici su bili meki. "E" se izgovarao otvoreno (kao što je Lomonosov napisao "debelo") i prethodni njemu suglasnici su bili fonetski pola meki, a fonološki tvrdi. Zatim u ruskom jeziku pola meki suglasnici su se počeli izgovarati meko, a zbog toga je i "e" postao zatvoreniji, što je uzrokovalo odbijanje razlike između "jata" i "e". I tek poslije svega toga mi smo dobili reformu pravopisa, kada se umjesto "jata" počelo pisati slovo "e". Nikakve veze sa Srbima. :)
Tako i ukrajinski nije takav ikavski kao neki hrvatski govori, već jikavski jer pred slovom "i" suglasnici su meki. :)
Što se tiče poruke Drunkie, mislim da on pričao o tome što pred slovom "e" u ukrajinskom jeziku suglasnici su tvrdi kao u ekavskim govorima hrvatskog jezika, bez veze s "jatom".
Još htio bih dodati da postoje dosta mnogo Kijevljana koji prvo progovaraju ukrajinski kao njihov materinji jezik. :) U osnovi standardnoga književnoga ukrajinskog jezika leže podnjiprovski govori, a ne zapadni. U svakom slučaju, ja sam češće čuo u Kijevu ukrajinski jezik nego ruski. Iako sam čitao u medijima da zadnjih 15 godina (poslije! raspada SSSR) ruski je u Ukrajini pojačao svoj položaj, to mi ne ide u glavu jer jedinstveni službeni jezik u ukrajinskoj državi je ukrajinski.
Ni u Lavovu nije me nitko nikada napao zbog mojega ruskog, ni čak u Ruskoj ulici. :)
Vanja, osobitosti kajkavskog narječja hrvatskoga jezika su se vrlo slabo izloženi u knjigama koje sam koristio. Mnogo se piše o čakavskom: da ima svoj tonski sustav, neke razlike u suglasnicima (npr. "j" umjesto "lj"), da ima ikavski i ekavski izgovor, pa mnogobrojne razlike od standardnog u rječniku itd.
Što se tiče kajkavskog, nisam mogao upoznati ništa o njegovom rječniku, ni o tonskom sustavu. Samo znam da ima ekavski izgovor i u gramatici je sličan slovenskomu. Molim te, Vanja, ako budeš imao vremena, napiši par riječi o svojem materinjim narječju i njihovim razlikama od standardnog hrvatskoga!

P.S. Vanja, zašto se tako davno ne javljaš? :)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on March 17, 2005, 16:04
Zdravstvujte, evo i mene na "kroatistici"! Znam da sam jako falio, ne morate to ni napisati...čitam vam iz tih nostalgičnih postova...8-):D

Kaj se tiče Jadrana, prošlo ljeto su u apartmanu poerd moga bili Ukrajinci 2 tjedna i dosta sam se družio s njima (prosječna četveročlana obitelj). Bilo im je super, kako oni rekoše i rekli su da će zasigurno doći i ovo ljeto ako skupe dovoljno novaca. Sporazumijevali su se čak i bolje od nekih Slovenaca koji ljetuju u Istri stoljećima....tako da vas nema kaj biti strah, a na to kako će ljudi reagirati....kaj mislite da bu neka baba s placa skužila da dotični priča ukrajinski, a ne češki?! :dunno:

Vozdra
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on March 19, 2005, 18:53
Kad sam ja zajedno sa studentima ukrajinistike bio u Kijevu, dobio sam dojam da se Kijevljani srame govoriti ukrajinski, jer bi se to moglo protumačiti kao da dolaze s nekih ruralnih područja, jer «pravi Kijevljanin – građanin» должен говорить только по-русски. Nama studentima je to toliko teško palo da smo skroz bili deprimirani, jer smo došli do zaključka da toliko ulažemo truda ne bi li naučili jezik koji kako izgleda ni pripadnici njegovog vlastitog naroda ne žele govoriti. Meni teško pada :( što u srcu Ukrajine, u drevnom gradu Kijevu odjekuje ruski koji je prekrasan jezik, ali i ukrajinski jezik nimalo ne zaostaje za ruskim koji bi mu trebao ustupiti svoje sadašnje mjesto. U Lavovu smo prisustvovali koncertu Ševčenku u čast, gdje su umirovljeni učitelji plakali od radosti kad su čuli da Hrvati uče njihov jezik i kulturu. U Kijevu se sve cijelo vrijeme baziralo na ruskom, za razliku od Lavova u kojem je više dolazio do izražaja ukrajinski duh, makar Kijev mi je super grad, kao i Ukrajina na kraju krajeva.  

Amateur, napisao sam ti karakteristike kajkavskog, ali htio bih ti baš pronaći neki tekst na kajkavskom, pa da vidiš iz prve ruke kako to izgleda. Mnogo hrvatskih pisaca i pjesnika je pisalo i na ovom narječju, između ostalog i Miroslav Krleža. Malo sam u strci ovih dana, jer imam studentskih obaveza, pa se zato i ne javljam, no izvoli:

Kajkavsko narječje
Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica), jedno od triju narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i štokavsko. Naziv potječe od upitne zamjenice kaj. Kajkavsko narječje obuhvaća sjeverozapadni dio hrvatskoga jezičnog prostora (Zagreb, Križevci, Koprivnica + Podravina do Virovitice, Varaždin, Čakovec i Međimurje, Krapina i Zagorje) i dio Gorskog kotara. Zanimljiv je na primjer grad Karlovac i Ozalj gdje je tzv. Ozaljski KRUG - mjesto gdje se sastaju sva tri hrvatska narječja. Izvan granica Republike Hrvatske kajkavskih govora ima u Mađarskoj (kod Nežiderskog jezera, u Pomurju i Podravini) te u Rumunjskoj. Nekad je obuhvaćao puno veći teritorij, ali Turci su učinili svoje, tjerajući narod, otjerali su s njim i kajkavski jezik.
PROSTIRANJE U PROŠLOSTI
U Slavoniji je kajkavština najviše izgubila na prostoru. Na zapadu je problem razgraničenja bliskosrodnih idioma (sličnost sa slovenskim). Na sjeveru granica s mađarskim jezikom. Smatra se prijelaznim jezikom između današnjeg hrvatskog i slovenskog standardnog jezika.  Zanimljivost je da su dijalektološka proučavanja kajkavštine započela potkraj 19. stoljeća, a prvu monografiju napisao je na ruskom jeziku ukrajinski jezikoslovac A. M. Lukjanenko (Kajkavskoe narječie, Kijev, 1905). O kajkavskom kao o formiranoj jezičnoj dijatopiskoj jedinici može se govoriti od 10 st. Za jat se pretpostavlja zatvoreno e. Izostanak r' (рь) → u kajkavskom je ili otvrdnuo ili se rastavio na rj, u položaju ispred vokala (e,a). U velikoj većini govora w prešlo u v, koje se počelo ponašati kao opstruent (postaje zvučni parnjak bezvučnom f (krv – krf). Ukidanje opreke po zvučnosti na kraju riječi, prijelaz zvučnih konsonanata u bezvučne. (hod – hot, vrag – vrak).  Prijelaz skupine  tm u km – kmica (tmina, tama). Za jezik je tipična kajkavska proteza inicijalnog u koje postaje vu. (vulica, vuha, vujti - ući, vuglec - ugao)

MORFOLOGIJA
Gubitak: dvojine, smanjenje broja tipova deklinacija, gubitak vokativa, komparativni sufiks –(e)š, jedan futur s glagolom biti
Čuvanje: supin, posebni oblici za dativ, lokativ, instrumental u množini.
DVOJINA (dual)-nema je u kajkavskom, bitna osobina za odvajanje od slovenskog jezika. Nominativ u službi vokativa. (Bože, Isuse – ostaci)
PRIDJEVI – kajkavski čuva kategoriju određenog i neodređenog vida
KOMPARACIJA – u komparativu je sufiks – eš. (črneši)
ZAMJENICE: različiti oblici: kaj, kuj, kej, ke  
GLAGOLI u kajkavskom poznaju ove kategorije:
INFINITIV, SUPIN – supin je dopuna glagolima kretanja: idem spat, idem ribe lovit
GLAGOLSKA VREMENA: u svim govorima postoji PERFEKT videl sem, u nekim govorima PLUSKVAMPERFEKT bil sem videl. AORIST i IMPERFEKT su nestali. FUTUR- svršeni prezent glag. biti + pridjev radni: došel bum/bom.
IMPERATIV –stari imperativ s jotiranim d – ječte, povečte, ječ. (jedite, recite, jedi)
KONDICIONAL: SADAŠNJI (bi+ pridjev radni) bi delal i PROŠLI(rjeđi) – bil bi delal
GLAGOLSKI PRILOG: sedečki,  GLAG.PRIDJEV TRPNI: pospan, zbit, vmorjen, pečen
SINTAKSA
RED RIJEČI-mjesto klitika u kajkavskom slobodnije nego u drugim našim narječjima
PADEŽI: razlika padeža cilja i padeža mjesta. ETIČKI DATIV – malo si počinem.
INFINITIV- upotreba proširenija nego u ostalim narječjima – za + inf. voda za piti
PREZENT – može izricati budućnost – mam dojdem (odmah ću doći)
Prezent, futur i kondicional niječu se sa NE, a perfekt i pluskvamperfekt sa ne + biti.
Martin ne došel denes na posel. – Martin neće doći danas na posao.
Martin ni došel denes na posel. –  Martin nije došao danas na posao.
Kontrakcije i skraćivanje: koji? – ki?, vidiš – viš,  
 
Nekadašnji jer (ь) i jor (ъ) su prešli u jedan glas, takozvani šva, koji je dao u kajkavskom E dok je u štokavskom on dao A.
Nema sibilarizacija, jotacija, palatalizacija,
noga - na noge, a ne na nozi
ruka - na ruke, a ne na ruci
smetje - a ne smeće
mogu, hoću - morem (rotacizam) i hočem – gubitak nastavka u u 1.l.j.
 
Čuvaju se «stari» slavenski nastavci, posebno u množini (za nas Hrvate oni su stari, jer ih u standardu već dugo nema).
Slavenski genitiv – Kupil si je novega auta. Genitiv, umjesto akuzativa – Kupio si je novi auto.
 
Prijedlozi z umijesto s/sa, v umjesto u. Kajkavci vole govoriti u umanjenicama - sinek, bratec, trsek mi se v goricah smrzel, i to se riječi tvore s sufiksom -ec i -ek (kruhek, mlekeco, pesek (psić), pajcek(praščić), picek(pile)), dok štokavci više koriste uvećanice.
Glagolska vremena.
PROŠLO - sem delal, sem se učil, sem okapal,
SADAŠNJE - delam, učim se, okapam
BUDUĆE - Bum delal, bum se učil, bum okapal.
 
JA BUM
TI BUŠ
ON BU
MI BUMO
VI BUTE
ONI BUJU
 
Zamjena L sa O koja je u štokavskom, se ne primjenjuje. ANGEL a ne anđeo, htio - štel, vrnul sem se - vratio sam se, i to l izgovaramo tvrdo, a ne meko kao Slovenci.
Nazalni samoglasnik on (Q) je u štokavskom dao U, u nekim kajkavskim govorima isto tako, ali u podravskim kajkavskim govorima - Podravina od ĐURĐEVCA - LUDBREGA- MEĐIMURJE izgovaraju ga kao i Slovenci kao O.
RUKA - ROKA, RUŽA - ROŽA, MUŽ - MOŽ

En (Ę) je dao E. PET, PETEK (petak).
Leksik obiluje germanizmima (šrafciger - odvijač, cug - vlak, vura - sat, cajger - kazaljka, špek – slanina), jer je područje na kojem se govori kajkavski dugo bilo pod Austrougarskom, a nađe se i hungarizama (varoš - grad, pajdaš - prijatelj, pandur - stražar, marva - stoka, Beč - Відень, Вена) iako se te riječi javljaju i u štokavskom.
 
tko – gdo, kad – gda, ničega – ničesa, jučer – včera, sutra – zutra, danas – denes, noćas – snočka, protuletje (pramaletje) – proljeće, ljeto – leto, jesen, zima.

Naravno, u današnje vrijeme ovisno o mjestu življenja, govori se mješavina kajkavskog i standardnog jezika. Na primjer koristi se KAJ, kajkavsko izricanje glagolskih vremena, ali ne i množinski nastavci –am, -ah, -ami, posebice kod mlađe populacije, dok stariji ljudi, pogotovo na selima, govore pravu gore opisanu kajkavicu.  
 
Ovo je jedna stara međimurska pjesma na kajkavskom, mislim da bi ti sve trebalo biti jasno:

Komu majka, komu, beli kolač pečeš?
Tebi, sinek, tebi, ki vu vojnu pojdeš.  
Ki vu vojnu pojdeš, natrag doma dojdeš.

Komu, otec, komu zlatne škude brojiš?
Tebi, sinek, tebi, ki vu vojnu pojdeš.  
Ki vu vojnu pojdeš, sobom nesil bodeš.

Komu sestra, komu, beli listek pišeš?
Tebi, bratec, tebi, ki vu vojnu pojdeš.  
Ki vu vojnu pojdeš, natrag doma dojdeš.

Komu draga, komu, sive soze roniš?
Tebi, dragi, tebi, ki vu vojnu pojdeš.  
Ki vu vojnu pojdeš, nigdar doma dojdeš.

škude – stari kovani novac
listek – pismo
nigdar - nikad
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Lucidar on March 20, 2005, 16:05
Se je te liepe, kej Vanja piše, ali kajkafaki je jake heterogeni dijalekt. Sake sele drugač govori.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on March 22, 2005, 16:37
Joooooooj, prekrasno si to napisal, oduševljen sam!!!! Obožžžžavam kajkavski, iako ga ne znam...:(

Znate kaj dečki, napokon sam našao onu babu kaj psuje na telefon (pazi! na kajkavskom) pa bi je bogli vrnuti na internet, sam ja ne znam kak. Imam je na CD, al nemam pržilicu...pa jel se to može?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on March 26, 2005, 22:16
Prvo, molim oproštenje za zakašnjenje jer mi server foruma automatski nije poručio na e-mail da ste mi dali odgovore. ;--)

Quote from: VANJA
Kad sam ja zajedno sa studentima ukrajinistike bio u Kijevu, dobio sam dojam da se Kijevljani srame govoriti ukrajinski, jer bi se to moglo protumačiti kao da dolaze s nekih ruralnih područja, jer «pravi Kijevljanin – građanin» должен говорить только по-русски. Nama studentima je to toliko teško palo da smo skroz bili deprimirani, jer smo došli do zaključka da toliko ulažemo truda ne bi li naučili jezik koji kako izgleda ni pripadnici njegovog vlastitog naroda ne žele govoriti. Meni teško pada :( što u srcu Ukrajine, u drevnom gradu Kijevu odjekuje ruski koji je prekrasan jezik, ali i ukrajinski jezik nimalo ne zaostaje za ruskim koji bi mu trebao ustupiti svoje sadašnje mjesto. U Lavovu smo prisustvovali koncertu Ševčenku u čast, gdje su umirovljeni učitelji plakali od radosti kad su čuli da Hrvati uče njihov jezik i kulturu. U Kijevu se sve cijelo vrijeme baziralo na ruskom, za razliku od Lavova u kojem je više dolazio do izražaja ukrajinski duh, makar Kijev mi je super grad, kao i Ukrajina na kraju krajeva.


Ne vjerujem svojim očima! Nikada nije bila sramota govoriti ukrajinski u Kijevu! Pa i ruski tamo uvijek dobro govorio. Jer Kijev – je otac gradova ruskih! (To je poslovica.) :)
Pa eto ti još jedan jezik XX. stoljeća koji je u potpunom zaboravu. To je jidiš. I samo Babij Jar je tomu tužna napomena... :(
Uopće o ovom drevnom gradu živeli su mnogo naroda u raznim doba... čak i Mađari, dok nisu uspjeli naći svoju novu panonsku otadžbinu, čim i otcjepiti južne Slavene od zapadnih.

Vratiti ću se ukrajinskomu. Ukrajinske pjesme su uvijek bili super-hitovi u cijelom Sovjetskom Savezu. Često se moglo ih čuti i na radio i u TV-predavanjima. Meni je najbolji pjevac Oleksandr Solovjanenko – ukrajinski slavuj – s pjesmom:

“Ніч яка місячна, зоряна, ясная – видно, хоч голки збирай!
Вийди ж, коханая, працею зморена, хоч на хвилиночку в гай!

Сядемо вкупочці тут під калиною, і над панами я пан.
Глянь, моя рибонько, – срібною хвилею стелеться в полі туман!

Ти ж не лякайся, що ніженьки босії вмочиш в холодну росу!
Я тебе, вірную, аж до хатиноньки сам на руках однесу!

Ти ж не лякайся, що змерзнеш, лебідонько, – тихо, ні вітру, ні хмар.
Я пригорну тебе до свого серденька, а воно палке, мов жар!” :)

Upravo, ukrajinski je najmelodičniji jezik poslije italijanskog! (O Bože, što će kazati Matko??!!) :)

Dragi Vanja! Nikada nemoj žaliti što si izabrao učiti ukrajinski! Ovaj tvoj izbor je lijep, smion pa će ti dati mnogo nezaboravnih otkrića u poznavanju cijeloj slavistici! :)


Quote from: VANJA
Amateur, napisao sam ti karakteristike kajkavskog, ali htio bih ti baš pronaći neki tekst na kajkavskom, pa da vidiš iz prve ruke kako to izgleda. Mnogo hrvatskih pisaca i pjesnika je pisalo i na ovom narječju, između ostalog i Miroslav Krleža. Malo sam u strci ovih dana, jer imam studentskih obaveza, pa se zato i ne javljam, no izvoli:
Kajkavsko narječje...

Vanja, hvala tebi lijepa na ovom obujamnom ispričivanju o kajkavici. Nisam nigdje prije čuo toliko informacija o njoj. Mislim, da ovo ti je bio primjetan trud, a ti nemaš mnogo vremena zbog svojih zadataka na fakultetu. Za to ti zahvaljujem još jednom! :)
Imam u priručnicima nekoliko odlomaka iz Miroslava Krleži, ali su oni na štokavskom i oni tekstovi imaju toliko mnogo aorista i imperfekata!.. Do poznanstva s ovim forumom, a osobito s Matkom, mislio sam da kod Hrvata ona jednostavna prošla vremena su nestala.
Što se kajkavskog tiče, pamtim kako je Matko pričao da kajkavsko “mleko” jako se odlikuje od štokavskog ekavskog. Možda je uzrok ovoga u razlici prozodijskih osobitosti u ovim dvaju narječjima?

Milo mi je bilo saznati kako u kajkavskom ima u široj uporabi sufiksi umanjivanja, kao što to je i u ukrajinskom, manje u ruskom: više u ženskom i dječom govoru; za ruske dečke i muškarce ovo je malo smiješno. Česti su i u zapadnim slavenskim jezicima, najviše u češkom.

Ohohoh,... na kraju krajeva... Kako si učio standardni hrvatski tako što si se uspjeo upasti na fakultet? Nije li ovo nešto kao proučavanje drugog jezika, kao što kod nekojih italijanaca? Je li velika razlika u rječniku?
Može moja su pitanja glupava, ali u Rusiji na više od 10 tisuća km u svim gradovima od Murmanska do Vladivostoka, od granice s Norveškom i Finskom do granici s Kinom, Korejom i SAD, se govori isti ruski jezik bez ikakvih drastičnih razlika, isključujući samo neka ruralna područja, gdje se može naći nekakve vrlo stare dijalekatske osobine u govoru starih ljudi. Mladići odlaze iz sela jer je razina života tamo vrlo niska. :(

I još jedno pitanje: što je Međimurje? Jel' ovo grad? A još sam čuo Međumurje. To je bila greška?

Добавлено спустя 11 минут 13 секунд:

 
Quote from: Lucidar
Se je te liepe, kej Vanja piše, ali kajkafaki je jake heterogeni dijalekt. Sake sele drugač govori.

“Sve je to lijepo, što Vanja piše, ali kajkavski je jako heterogeni dijalekt. Svako selo drugačije govori.” — ? :)

Добавлено спустя 7 минут 6 секунд:

 
Quote from: matko
Joooooooj, prekrasno si to napisal, oduševljen sam!!!! Obožžžžavam kajkavski, iako ga ne znam...:(

Znate kaj dečki, napokon sam našao onu babu kaj psuje na telefon (pazi! na kajkavskom) pa bi je bogli vrnuti na internet, sam ja ne znam kak. Imam je na CD, al nemam pržilicu...pa jel se to može?

Matko, a koji je govor tvoj materinji? Nego standardni jezik? :)
Priznam, da je dobro ako razumijem polovinu iz tvojih poruka. :dunno:
Molim te, samo ne ljuti se! :(

eh,.. samo registrovani forumaši mogu slati fajlove ovdje.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on March 27, 2005, 01:13
Quote from: Amateur

Pa eto ti još jedan jezik XX. stoljeća koji je u potpunom zaboravu. To je jidiš. I samo Babij Jar je tomu tužna napomena... .


Misliš li na BABIN JAR? Bio sam tamo i upravo na tom mjestu sam čuo nevjerojatnu priču o nogometnoj utakmici kijevskog Dinama s njemačkim sastavom kada su ih Ukrajinci u tadašnjem okupiranom Kijevu pobijedili, a Nijemci poraženi i ljuti naredili strijeljanje nekolicine nogometaša. Taj Babin Jar je bio kobno mjesto za mnogo ljudi.

Quote from: Amateur

Upravo, ukrajinski je najmelodičniji jezik poslije italijanskog! (O Bože, što će kazati Matko??!!) .

 
Vidiš, upravo nam taj podatak često govori Rajisa Ivanjivna i drago mi je što sam tu informaciju čuo i iz drugog izvora, jer sam priznajem bio malo skeptičan prema tome. Ali ja mislim ovako. Prvo slažem se da je jezik zaista milozvučan i melodičan, ali mislim da se nikako ne smije određivati koji je jezik milozvučniji od kojeg. Ja kad čujem mađarski, ma…ne mogu ga nikako prihvatiti, jednostavno mi se ne sviđa i točka, ali vjerujem da je reakcija  kod Mađara slična kad čuju hrvatski jezik, tako da je sve to relativno. Meni se recimo francuski ne sviđa, dok je ponajprije zahvaljujući američkim filmovima, on proglašen jezikom ljubavi i tako dalje. Mislim da je svakom čovjeku njegov materinji jezik najljepši. No dobro…

Mala ispravka. Italija, ali stanovnici su Talijani, koji govore talijanski.

Quote from: Amateur

Dragi Vanja! Nikada nemoj žaliti što si izabrao učiti ukrajinski! Ovaj tvoj izbor je lijep, smion pa će ti dati mnogo nezaboravnih otkrića u poznavanju cijeloj slavistici!  .


Ma ja nisam ni u jednom trenutku požalio.

Quote from: Amateur

Ohohoh,... na kraju krajeva... Kako si učio standardni hrvatski tako što si se uspjeo upasti na fakultet? Nije li ovo nešto kao proučavanje drugog jezika, kao što kod nekojih italijanaca? Je li velika razlika u rječniku?


Normalno, sa šest i pol godina sam došao u prvi razred (primili me u pionire :mrgreen: ) i u školi sam učio pravi književni jezik, bez ikakvih problema, a o kajkavskom sam počeo razmišljati na način kao što sam ti ga opisao tek kada sam na fakultetu položio ispit iz staroslavenskog. Imao sam jednog odličnog profesora. Što se tiče razlike u rječniku, pa ima dosta drugačijih riječi, ali sve ovisi od područja do područja. Na Bednji, to je sama granica sa Slovenijom, govori se takva mješavina kajkavskog i slovenskog da ja ne razumijem niti riječi.

Quote from: Amateur

Može moja su pitanja glupava, ali u Rusiji na više od 10 tisuća km u svim gradovima od Murmanska do Vladivostoka, od granice s Norveškom i Finskom do granici s Kinom, Korejom i SAD, se govori isti ruski jezik I još jedno pitanje: što je Međimurje? Jel' ovo grad? A još sam čuo Međumurje. To je bila greška? .


Nisu tvoja pitanja uopće glupa, nego to je tako. Meni je pak nezamislivo da u Rusiji nema tako jako izraženih dijalekata. Lucidar je pravilno rekao da je kajkavski jako heterogeni dijalekt. Prijatelj mi je jednom rekao da su u Sloveniji i u Makedoniji dijalekti još izraženiji.  Moj kajkavski govor se ne razlikuje tako drastično da ga štokavac ne bi mogao razumijeti, slična je i zagrebačka kajkavica koja je meni jako draga. Ako si ikada u mogućnosti pogledaj hrvatski film Tko pjeva zlo ne misli, u kojem glavni lik (Franjo Šafranek) govori na zagrebačkom kajkavskom koji na žalost iz dana u dan nestaje. Zakon film! (крутой фильм) Međimurje je jedna mala regija u Hrvatskoj. Riječ se sastoji  od dvije riječi med – između i Mura – ime rijeke koja izvire u Austriji, a teče kroz Hrvatsku. Međimurje - područje oko rijeke Mure. Ti si možda čuo za Međugorje, a to je pak svetište u Hercegovini.:dunno:
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on March 27, 2005, 03:05
Ma daj Amateure, ti se šališ!!! Nemoj mi reći da ne razumiješ moje postove?! Baš si me iznenadio s time. Uglavnom (95%) postova je napisano na književnom jeziku, a tu i tamo ubacim koji kaj i neku zagrebačku riječ. Inače kad si već pitao, moj materinji jezik je hrvatski jer to je što si pitao, ali znam da si mislio na dijalekt. Roditelji su mi iz Siska, grad koji je jako blizu Zagreba, a toliko se u narječju razlikuje od zagrebačkoga. Oni pričaju književno (relativno), a moja braća i ja zagrebački jer ipak smo se tu rodili.

Kad se mene pita, ja "zagrebački" nikad ne bih prozvao kajkavskim narječjem. OK, bih, ali onaj prije pedesetak godina. Danas, taj zagrebački je skoro izumro, a zamijenio ga je neki urbani, moderan govor s puno anglizama, bolje rečeno amerikanizama, germanizama (to nije ništa novo) i u novije vrijeme hispanizama (utjecaj meksičkih sapunicâ), no što se tiče gramatike" na 100 "Zagrepčanaca" svaki 40. će particip prošli završiti na neki umekšani -L, npr. Bił sam tam umjesto bio sam tamo, mleko/deca svaki 60., bum,buš,bu...svaki 7., Č/Ć nitko ne razlikuje u govoru, za razliku od istočnih Slavonaca ili Dalmatinaca itd...

Naravno, ne moram niti napomenuti da je ova statistika proizišla iz moje glave, ali je više-manje točna (imam dosta poznanstava pa prema tome zaključih dotične podatke)

Vanja, sejval sam si ono o kajkavskom, zakon je... :D Bum si ja to malo proučil detaljnije jedan dan, zakej ne?!
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on March 27, 2005, 10:11
Bok svima!

Vanja, Babin Jar (ukr.) ili Babij Jar (rus.) je bio kobno mjesto za mnogo ljudi, pa osobito jevrejskih. Konvejer ubistava.
Osim onoga što se dešavalo u vrijeme fašističkoj okupaciji, godine 1961. tamo se desila tehnička katastrofa s velikim brojem ljudskih žrtava, o kojoj i dosada nije točno poznato.

Vanja, melodičnost jezika je algebarska funkcija, koja broji koliko u tekstovima na ovom jeziku ima otvorenih slogova, koliko ima zatvorenih, pa koji je ostatak (razlika) između samoglasnikā i suglasnikā, zvučnih i bezvučnih.

Što se tiče milozvučnosti, kako je mi žao što u ovom pitanju mi s Tobom imamo različite ukuse! Ali o ukusima nemojmo raspravljati!
Naravno, hrvatski mi je jako milozvučan, osobito zbog njegovih jasnih zvuka i tonskih naglasaka, ali također mnogo mi sviđa francuski, talijanski, poljski, japanski, o bogovi! — pa i mađarski! Prošlog tjedna sam imao mnogo uživanja tokom dviju večeri koje su dalo u Petrogradu Budimpeštsko operetno kazalište! Obožžžavam glazbu Imrea Kalmana, osobito kada još pjevaju mađarski! :D:)
Tako je loše što su 1989.—1991. gg. bile prekinute gotovo sve kulturne veze sa bivšim socijalističkim i mnogim drugim zemljama! :x

Do riječi, u jednom petrogradskom parku negdje u aleji gradova pobratima i dosad leži jedan djelič zagrebačkog zemljišta. :)
Pa budućnost cijelog ovog parka nije još jasno određena... :(
Imamo još ulicu “Загребский бульвар” u jednom od novijih općina grada.

Materinji jezik to je drugačija stvar. Ovo je nešto rodno, ovo je dio mene i moje pameti, ovo je moj prvi i najviši prozor u svijet i nešto slično... Pa ne mogu priznati da ruski je tako milozvučan fonetski.

Vanja, također zahvaljujem Tebi na odgovore na moja pitanja o Hrvatskoj, njezinom zemljopisu i njenim dijalektama!

A u Rusiji ja sam usmeno pričao s ljudima iz Murmanska (1 500 km prema sjeveru od Petrograda, na obali Barenceva mora) i iz Vladivostoka (istočnije istočne granice Kine, na obali Japanskog mora), iako nisam nikad sâm tamo putovao! Nikakve razlike od mojega govora! :-)
Ali sve ovo je istina samo kada se tiče gradova i ako isključimo razliku u izgovoru suglasnika ‘г’. Na ruralnom području, osobito uz granice s drugim jezičkim zajednicama ima više govora, ali tendencija je takva da bi ih i dalje smanjivalo. Područje tako zvanog sjeverovelikoruskog narječja se također smanjuje, prvo na račun gradova.

Matko, uglavnom razumijem naravno tvoje postove. Ali kada ubacivaš tu i tamo neku žargonsku riječ, možda zagrebačku a možda riječ iz tvog socijalnog žargona (mladeškog), ja ne razumijem ništa jer takve riječi imaju glavnu ulogu u rečenici. :-)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Drunkie on March 27, 2005, 14:52
Ja živim blizu Babinog Jara… Skoro svaki vikend prolazim uz njega… Pričaju da ovaj Jar je mesto gde su sahranjeni više od 150 hiljada ubitih fašistima ljudi, uglavnom kijevski Jevreji, ali i ukrajinski nacionalisti, cigani, savetski zarobljenici itd. Užasno.
Savetska vlast je pokušavala da se zaboravi ono što se tamo desilo... a zatim je negirala da su Jevreji bili posebna cilj egzekucija tokom fašističke okupacije. 1961. godine tadašnja vlast je pokušala da na ovom mestu napravi veštačko jezero, ali nasip nije izdržao pritisak vode, zbog čega voda i blato su potekli nizbrdo i srušili značajni broj kuća u Kurenivci, koja se nalazi donje od Jara (Куренівська трагедія 1961 року)…

Već davno nije sramotno govoriti ukrajinski u Kijevu, ponosi se time da govori ukrajinski! Pitanje je da još nisu svi spremni da počnu govoriti, ali to se menja… nešto polako, ali menja se.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on March 28, 2005, 11:45
uglavnom kijevski Jevreji.[/quote]

Verovao ti ili ne, ali ovdje treba ih nazivati "Židovi."
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Drunkie on March 28, 2005, 13:37
Pa neka budu Židovi... Mada ja sam navikao da smatram "Žid" kao ponižavajuću reč.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on March 28, 2005, 15:39
Zato što za Ruse riječ "Židovi" se smatra ponižavajuća, točnije antisemistička, umjesto ove hrvatske riječi, ja sam gore napisao srpsku riječ "Jevreji", zahvaljujući ljubaznosti Ivana kako je tolerantan srpskomu jeziku.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on March 28, 2005, 23:25
Amateur, moraš shvatiti jednu stvar. Po 100. put se vraćamo na istu temu, ali kad se mora, mora se!

Morate shvatiti da smo mi, više-manje, upravo izašli iz rata sa Srbima i baš nam nije drago kad ih uzdižete do neba, jer ipak, stara Rusija je uvijek preferirala Srbe zbog vjere, a ne nas budući da smo katolici. No ipak, imajte razumijevanja.

A što se tiče tvog hrvatskog ili srpskog, pazi malo kako pišeš. Vidim da vrlo dobro sada znaš razlike između hrvatskog i srpskog pa se onda i odluči koji ćeš ubuduće pisati po forumu. Malo mi je čudno da ti je 90% postova natipkano na hrvatskom i onda kao iz neba pa u rebra ubaciš "Jevreji" ili (ovo sam izmislio, ali znam da si nešto slično napisao) "preferisati" ili preferirati (posljednje je hrvatski) itd itd...

Znam da ti nemam nikakvih prava govoriti koji budeš od dotična dva koristio, no kad se odlučiš onda se i drži jednoga i njega piši/govori. Ok? 8-)
Jedino ti se oprašta ako ne znaš koju od tih riječi pa se zabuniš, to ćemo ti progledati kroz prste. :D

Nemoj se ljutiti, dobro?

Usput, nikad nisam uspio saznati otkud si ti zapravo, koliko imaš godina, što si studirao i čime se baviš ako se smije znati, naravno...
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on March 29, 2005, 00:38
Quote from: matko
Amateur, moraš shvatiti jednu stvar. Po 100. put se vraćamo na istu temu, ali kad se mora, mora se!

Morate shvatiti da smo mi, više-manje, upravo izašli iz rata sa Srbima i baš nam nije drago kad ih uzdižete do neba, jer ipak, stara Rusija je uvijek preferirala Srbe zbog vjere, a ne nas budući da smo katolici. No ipak, imajte razumijevanja.

A što se tiče tvog hrvatskog ili srpskog, pazi malo kako pišeš. Vidim da vrlo dobro sada znaš razlike između hrvatskog i srpskog pa se onda i odluči koji ćeš ubuduće pisati po forumu. Malo mi je čudno da ti je 90% postova natipkano na hrvatskom i onda kao iz neba pa u rebra ubaciš "Jevreji" ili (ovo sam izmislio, ali znam da si nešto slično napisao) "preferisati" ili preferirati (posljednje je hrvatski) itd itd...

Znam da ti nemam nikakvih prava govoriti koji budeš od dotična dva koristio, no kad se odlučiš onda se i drži jednoga i njega piši/govori. Ok? 8-)
Jedino ti se oprašta ako ne znaš koju od tih riječi pa se zabuniš, to ćemo ti progledati kroz prste. :D

Nemoj se ljutiti, dobro?

Usput, nikad nisam uspio saznati otkud si ti zapravo, koliko imaš godina, što si studirao i čime se baviš ako se smije znati, naravno...


Ma, Matko krivo si shvatio! Ni u jednom trenutku se nije ovdje išlo o veličanju Srba ili srpskog jezika. Radi se o tome da je riječ “žid” uistinu užasno uvredljiva u istočnoslavenskim jezicima, a njezina hrvatska varijanta Židov, kao što i sam znaš, u hrvatskom jeziku je potpuno neutralna i ne izaziva nikakve loše konotacije. Jevrej je srpska riječ, ali ne samo srpska. Koliko je meni poznato u svim istočnoslavenskim jezicima Židovi se nazivaju Jevreji, tako da su svi forumaši koji su pisali o Jevrejima, namjerno koristili tu riječ, jer u njihovim jezicima “Žid” nije riječ koja se koristi u malo ozbiljnijem dijalogu. Ista stvar ti je i sa našim izrazom Cigan i  Rom. Kod nas je Cigan pogrdno, a u ukrajinskom i ruskom neutralno. Ispravite me ukoliko sam pogriješio. A što se tiče preferisati ili preferirati ne možeš očekivati od stranca da tako lako uoči grešku, tim više što se radi o ljudima koji iz hobija proučavaju naš materinji jezik i to je jako teško u hrvatskom jeziku primijetiti kad se samo refleks jata mijenja u istoj riječi ovisno o padežu i naglasku…to nije lako, pa ih trebaš ispraviti, a ne kritizirati!
Nemoj se ljutiti! Ok?;--)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on March 29, 2005, 07:47
Quote from: Amateur
Zato što za Ruse riječ "Židovi" se smatra ponižavajuća, točnije antisemistička, umjesto ove hrvatske riječi, ja sam gore napisao srpsku riječ "Jevreji", zahvaljujući ljubaznosti Ivana kako je tolerantan srpskomu jeziku.


Jednako mislimo.  ;)  
Ali braća Polacy alternativa nemaju...
Uostalom, ja sam licemjer.  Kakvo ti je "verovao" kad jeste "vjerovao"?...

Добавлено спустя 9 минут 21 секунду:

 
Quote from: VANJA
Ista stvar ti je i sa našim izrazom Cigan i  Rom. Kod nas je Cigan pogrdno, a u ukrajinskom i ruskom neutralno. Ispravite me ukoliko sam pogriješio.
Nemoj se ljutiti! Ok?;--)


Nikoliko nisi pogrešio.  Tojest, vrlo si točno određio stvari.  A o greškama...pa šta je ovo sa novim pravopisom?!

Добавлено спустя 4 часа 4 минуты 28 секунд:

 Hoću pomoliti o nečim.  Ovaj sam tekst (http://wikisource.org/wiki/In_Croatian:_Stvarnost_Najva%C5%BEnijeg_Kontrakta_za_Govedinu%22) započeo prevoditi sa engleskog.  Hrvatski, kako uostalom će biti vrlo jasno, nije mi maternji.  Ako hoćete, pročitajte tekst (ili, točnije, njegov početak) i rećite mi šta o njemu mislite...
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on March 29, 2005, 21:11
Quote from: matko
Amateur, moraš shvatiti jednu stvar. Po 100. put se vraćamo na istu temu, ali kad se mora, mora se!

Morate shvatiti da smo mi, više-manje, upravo izašli iz rata sa Srbima i baš nam nije drago kad ih uzdižete do neba, jer ipak, stara Rusija je uvijek preferirala Srbe zbog vjere, a ne nas budući da smo katolici. No ipak, imajte razumijevanja.

A što se tiče tvog hrvatskog ili srpskog, pazi malo kako pišeš. Vidim da vrlo dobro sada znaš razlike između hrvatskog i srpskog pa se onda i odluči koji ćeš ubuduće pisati po forumu. Malo mi je čudno da ti je 90% postova natipkano na hrvatskom i onda kao iz neba pa u rebra ubaciš "Jevreji" ili (ovo sam izmislio, ali znam da si nešto slično napisao) "preferisati" ili preferirati (posljednje je hrvatski) itd itd...

Znam da ti nemam nikakvih prava govoriti koji budeš od dotična dva koristio, no kad se odlučiš onda se i drži jednoga i njega piši/govori. Ok? 8-)
Jedino ti se oprašta ako ne znaš koju od tih riječi pa se zabuniš, to ćemo ti progledati kroz prste. :D

Nemoj se ljutiti, dobro?


Ojojoj, kako je grozno!! :x

Matko, prvo, nemoj mi reći bilo što o “staroj Rusiji”!
“Stara Rusija”, a inače, carska vlada je činila pritisak na “staru Austro-Ugarsku”, “staru Tursku” itd. To je bila jedna vrsta geopolitičkih igrica koje su dovele do kraja navedenih država, pa do dvaju svjetskih ratova s desecima i stotinama milijuna žrtava!
Drugo, ne mogu ovdje ne prisjetiti da je imalo vojnika Hrvata koji su ratovali na teritoriji Rusiji protiv ne samo naše vojske a i protiv mirnih Rusa, Ukrajinaca i td. Neki su od onih Hrvata, kao i pripadnika nekih drugih narodnosti, iz austro-ugarske vojske poslije krenuli u redove Crvene Armije i opet ubijali te iste Ruse, Ukrajince i druge naše ljude. Izvanredan od onih internacionalista-sadista je bio Dalmatinac Dundić (poznati kao Toma, Ivan, Oleko), čiji grob se nalazi (ako se još nalazi) u središtu grada Rivnoga (Ukrajina), u gradskom parku. Njegovo ime, kao što i ime još jednog, pa mađarskog internacionaliste-sadiste Bele Kuna, su nosile ili čak dosada nose ulice naših gradova. One ličnosti su bile junaci za sovjetsku povijest. Čak i danas u Petrogradu ima ulica “Oleko Dundić”, koja siječe “Zagrebskij Buljvar”, što mi izgleda ironično, a i tužno.

Što se tiče katolika u “staroj Rusiji”, bilo ih dosta, čak i državnih službenika. Znaš li ti, Matko, da mnogo petrogradskih spomenika arhitekture su podigli katolici iz Italije, Francuske itd.? Da su one zgrade ne samo carski ili plemićki dvorci, a i pravoslavne crkve i sabore! Najpoznatiji od onih, koji je “vizit-karta” našeg grada, je (naravno, pravoslavni) Sabor Svetog Isaakija Dalmatskoga (visine 101,5 metara), čiji je arhitekta, katolik, francuz Auguste Montferrand je radio na njom 40 godina! Još jedna njegova tvorevina, pa također “vizit-karta” Petrograda, je Aleksandrovski Stub (koji nema temelja, a visine je 47,5 metara!) koji se nalazi pred glavnom carskom rezidencijom — Zimnjim Dvorcom, današnjim svjetski poznatom umjetničkom muzejom “Ermitaž”. Glavni arhitekta Zimnjeg Dvorca je bio Talijanac Bartolomeo Rastrelli koji je započeo podizanje također lijepog Smoljnog Sabora, ali nije doživio, pa Sabor (93,7 m) je dovršio ruski arhitekta Vasilij Stasov.
Osim onih, moram prisjetiti još drugih velikih umjetnika-katolika između kojih su Domenico Tresini (prvi glavni državni arhitekta nove prestonice “stare Rusije”), Carlo Rossi, Antonio Rinaldi, Giacomo Quarenghi i dr. kojih Talijanci i Francuzi ne poznavaju u svojim domovinama dok ne poznaju Petrograda jer ti su radili samo u Rusiji. Bile su između njih i obiteljske dinastije. A koliko su svjetski poznatih učenjaka i biznismena radili u Petrogradu i cijeloj “staroj Rusiji”! Javim samo velikog Švicarca Leonharda Eulera (osnivača niza suvremenih razdjela matematike, fizike i td.) i Švedsku obitelj Nobel (koja govori sama za sebe), mada oni nisu bili katolici, već protestanti, mislim.

Matko, tvoj stav izgleda kao što hoćeš pričati samo s čovjekom, koji voli Hrvate i hrvatski jezik i mrzi Srbe i njihov jezik. Ovo se vidi iz tvojeg zahtjeva kako bih se odlučio i držao samo jednoga, inače hrvatskoga jezika. Pa kako to je teško zbog njihove bliskosti, a još zbog toga, o čim sam već pričao na temi srpskohrvatskoj! Nemam i ne mogu naći u Rusiji suvremenih priručnika ni rječnika ni hrvatskoga ni čak srpskoga i uopće bilo kojeg jezika, osim možda engleskog, njemačkog i sl. I to, nisam uvjeren da oni ti budu suvremeni. Ti si primjetio da ja više-manje znam razlike između hrvatskog i srpskog, i ja nastojim te jezike ne miješati. Pa sve ono ja sam proučio i nikako nisam mogao proučiti drukčije, nego uz pomoć priručnikā i rječnikā jugoslavensko-sovjetskih vremena, prije svega 1960-ih godina. Ponekad čitam neke tekstove na Internetu.... i govorim s Vama ovdje na forumu. To je sve.

Pa ti moram još javiti o teškoj sudbini slavenske filologije u SSSR. U stalinsko doba, krajem 1930. godina, bili su fizički likvidirani mnogo jezikoslovaca slavenskih (i ne samo tih) jezika. Poslije drugog svjetskog rata, slavistika se počela od nule. Pod prijetnjom smrti bio je vračen iz Beograda profesor Ilja Iljič Tolstoj (potomok našeg velikog pisca Ljva Tolstoga), koji je tamo bježao poslije boljševičke revolucije, također od smrti. Ali je brzo, 1948. g. nastalo užasno pogoršanje jugoslavensko-sovjetskih državnih odnosa. O nikojem radu na južnoslavistici nije moglo biti ni riječi sve do kraja 1950-ih godina!

U stvari dvo(tro)jezični rječnik I.I. Tolstoga, izdanja 1970.!!! godine je osnovni izvor hrvatskoga i srpskog jezika za mene. Pa on nema oznaka, je li riječ hrvatska, srpska ili će proći u svim krajevima! Možeš li mi vjerovati da ovaj problem rešavaju uz dvojezični rječnik, zajedničkog izdanja 1988. g. moskovskog “Ruskog jezika” i novosadske “Matice srpske”?! Iako i onamo nema jezičkih oznaka! Treći moj pomoćnik je hrvatskosrpsko-francuski rječnik izdanja 1960. g. zagrebačkog “NIPa”, a i tamo nema onih oznaka, pa i ja francuski znam mnogo gore, nego hrvatski. Sve ovisi o redu prevedenih riječi i o upućivanju od jedne riječi prema drugoj. A naravno, bitna je promjena današnjih jezika ne samo zbog odvajanja hrvatskoga, srpskog i još bosanskog i sl., a uopće su se u cijelom svijetu jezici jako promijenili!

Dakle, možeš li mi ti, Matko, oprostiti, ako u 90 po sto slučajeva pišem ovdje hrvatski, a onda kao iz neba pa u rebra ubacim nešto pogrešno?! Ili ćeš tražiti čovjeka u inozemstvu koji bi htio naučiti samo hrvatski jezik i u glavu bi mu ne išao srpski? Ako ne, takve će međujezičke pogreške biti neminovni! Neće li biti bolje kada jednostavno malo pomogneš svim tim, oduševljenim tvojim materinjim jezikom?

Što se tiče hrvatskih riječi, prefiksa i nastavaka, mislim da ni u snu neću reknuti jedan hrvatski glagol s nastavkom “-isati”, samo “-irati”! :)
Suradnik, suvremen, sugovornik, studentica, tvornica, kazalište, odvjetnik, zrak, zračka luka, zrakomlat, munjovoz, munjovozar... Obožavam munjovoze! Mada izgleda da Ivan svakog jutra ide na fakultet tramvajem. Ali kada je jutro kišovito ili snjegovito, tramvaji čine zakon munje! :D

Razlog moje konkretne uporabe riječi “jevrejskih” umjesto “židovskih” ti je vrlo jasno Ivan objasnio. Teško je meni, Rusu, bivšem sovjetskomu čovjeku, čiji je djed poginuo u ratu protiv Hitlerovskog fašizma, pisati ili reći riječ, koju kod nas smatraju kao antisemističku. Znam, da za Hrvate ona je neutralna, ali sam to uradio podsvjesno. A zatim sam se još pokusio ovo objasniti...

A ozbiljno, Rusija, inače ruski ljudi nisu nikada preferirali nijedan narod na štetu drugog, osobito slavenskog. Uvrijedlivo je tako kazati! Ono, što se desilo u čarobnoj i nedostižnoj (kako su je smatrali sovjetski ljudi) Jugoslaviji, za mene je bilo jako iznenadno,... kao što srpom po jajima! (to je ruska uzrječica). :oops:
Ja smatram da danas RF vodi nezavisnu i odvojenu, pa prijateljsku politiku prema svakoj državi na području SFRJ. Naravno, možeš se i tu sa mnom ne složiti, politika je priča za sebe.

Ali vjera uopće nije bila bitna 20. stoljeća u odnosima naših zemalja. Mogu biti atakovan nekim, ali smatram da pravoslavlje niti druga vjera nije bitna u svakodnevnom životu prosječnog Rusa, pa starih poganskih običaja imamo dosta. Niz njih je čak posvetila Ruska pravoslavna crkva kako su postali kršćanskim praznicima. Pa ja nisam ni vjerske nauke stručnjak, smatram da je mnogoboštvo izvorno za Europu: Grčka, Rim, prve slavenske države, a jednoboštvo (judaizam, pa kršćanstvo, pa islam) je došlo iz pustinjske i tim dosadne Azije, bez ikakvih vodenih, šumskih niti kućnih duhova... :)

Ovdje, naravno, malo šalim. Nisam ja tvorac svijeta ni njegove povijesti. Smatram sebe da sam tolerantan prema svim religijama, osim pozivajućih na klanje mirnih ljudi. Smatram sve religije kao što su jako važan i bitan dio života pojedinih ljudi, pa i cijele svjetske kulture.

Heh, zbog ovih mojih riječi mogu mi prokleti čak i Srbi! :)

Matko, hoću Ti kazati određeno: zanimljiv mi je i hrvatski, i srpski jezik, pa i neki drugi još. Jako mi je boljela duša u vrijeme ratova u Jugoslaviji, koje nisam nikad vidio pa neću nikada ni ugledati! Ali sve pak imam nadu ugledati jednom lijepu vašu Domovinu Hrvatsku, Srbiju gdje  cvijeću nema kraj, pa također Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju, Crnu Goru iliti Montenegro, Makedoniju i još mnogo-mnogo zemalja u svijetu, u Europi uglavnom, ako bude mi sreće. :)

Quote from: matko
Usput, nikad nisam uspio saznati otkud si ti zapravo, koliko imaš godina, što si studirao i čime se baviš ako se smije znati, naravno...

Otkud sam, to se uvijek s lijevoj strani mojih postova piše. Studirao sam pomalo ponešto svačega, time se ponekad i bavim. 8)
A uopće, za lične upite postoje lične poruke, ali se moraš zaregistrirati kako bi s njima djelovao.

Добавлено спустя 18 минут 51 секунду:

Quote from: VANJA
Ma, Matko krivo si shvatio! Ni u jednom trenutku se nije ovdje išlo o veličanju Srba ili srpskog jezika. Radi se o tome da je riječ “žid” uistinu užasno uvredljiva u istočnoslavenskim jezicima, a njezina hrvatska varijanta Židov, kao što i sam znaš, u hrvatskom jeziku je potpuno neutralna i ne izaziva nikakve loše konotacije. Jevrej je srpska riječ, ali ne samo srpska. Koliko je meni poznato u svim istočnoslavenskim jezicima Židovi se nazivaju Jevreji, tako da su svi forumaši koji su pisali o Jevrejima, namjerno koristili tu riječ, jer u njihovim jezicima “Žid” nije riječ koja se koristi u malo ozbiljnijem dijalogu. Ista stvar ti je i sa našim izrazom Cigan i  Rom. Kod nas je Cigan pogrdno, a u ukrajinskom i ruskom neutralno. Ispravite me ukoliko sam pogriješio. A što se tiče preferisati ili preferirati ne možeš očekivati od stranca da tako lako uoči grešku, tim više što se radi o ljudima koji iz hobija proučavaju naš materinji jezik i to je jako teško u hrvatskom jeziku primijetiti kad se samo refleks jata mijenja u istoj riječi ovisno o padežu i naglasku…to nije lako, pa ih trebaš ispraviti, a ne kritizirati!
Nemoj se ljutiti! Ok?;--)

Ivane, hvala Tebi lijepa za potpuno ispravno razloženje Drunkieva i mojega stava! :)
Do riječi, prababa moje bake je bila taborska Romkinja, kako se ruski zove “таборная цыганка”. :D
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on March 30, 2005, 04:34
Bar drago mi je, что не еси антисемит!  ;)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on March 30, 2005, 05:37
Quote from: GayleSaver
Bar drago mi je, что не еси антисемит!  ;)

A tamo gdje boraviš, to je problem?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on March 30, 2005, 06:10
Quote from: Amateur
Quote from: GayleSaver
Bar drago mi je, что не еси антисемит!  ;)

A tamo gdje boraviš, to je problem?


Vuci šetaju, kao što su zaista ovce.  Ne, naravno se ne može govoriti za antisemitizam u Americi.  Ovdje mi, razumje se, pretpočitamo Demokratsko stanje razgledanja svih pitanja, te rasprave o Izraelu i Židovima, i kako da najbolje budu j--ani...

Oprosti moju izrazitost...ali ponekad teško je vjerovati da je toliko duboko zabijen Amerikancima i drugim stanovnicima Zapada u glavu ovaj san o demokratiji, onakoj kakva jest.  Dešavalo se ovdje na Internetu da vidim kako najbolji ljudi, kad kritišu Izrael, prosto ne hoće priznati mogućnost da ih ma tko vara.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Drunkie on March 30, 2005, 11:06
Matko, sve si pogrešno shvatio. Niko ne diže Srba do neba.
Prvo, ja nisam Rus iako često govorim Ruski. Drugo, nisu svi Ukrajinci pravoslavci, imamo i dosta katolika u zapadnom delu zemlje, i muslimana u južnom delu. Uopšte, kod nas se ne smatra da su jezik i religija tako važni za nacionalni ili građanski identitet. Važno je da čovek je pravi patriota svoje zemlje, a koji mu je jezik ili bog je drugostepeno. Treće, Ukrajina je u pogledu Rusije nešto slično šta je Hrvatska u pogledu Srbije. Mnogo Rusa nikako ne mogu da shvate da postoji posebna Ukrajinska država, nacija, pa čak i jezik (mada ima mnoooogo više razlika između ukrajinskoga i ruskoga nego između hrvatskoga i srpskoga). Zato mislim da dobro razumem zašto tako ozbiljni ste na ovaj račun.
Razlog da ja govorim i pišem srpski ovde nije da ja volim Srbe više nego Hrvate ili Bošnjake. Razlog je isti kao što Amateur je već napisao – teško, čak i nemoguće je u Ukrajini ili Rusiji naći rečnik ili udžbenik za Hrvatski, nego samo Srpskohrvatski ili Srpski! Ja uglavnom koristim isti rečnik I. Tolstoga, kao što i Amateur. Dalje, postoji nekoliko informativnih i zanimljivih srpskih sajtova, kao sajt televizije B92, koji često čitam, a sličnih hrvatskih sajtova još nisam ni našao. Pa naravno mi će jezik biti Srpski! Možda vi mi hoćete da kažete koji su najbolji hrvatski sajtovi?
Pa, ako se tako ljutiš da neko ovde ne govori Hrvatski, neće mi biti teško da prekinem.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver-again on March 30, 2005, 17:56
Quote from: Drunkie
Stvarno, u Kijevu većina ljudi u svakodnevnom životu govore ruski, ali govore ukrajinski isto dobro kao i ruski. Kad se obratiš nekome na ukrajinskom, uvek odgovoriće ti na ukrajinskom. Ali to je posebna priča :)


Mada nije to tako, naprimer, u Belorusiji.  Jednom na Radio Svabodnaja Jevropa cuh, kako reporterka uporito pita na beloruskom, a subjekat na ulici Minska uporito, bas i ne manje tako, odgovara na ruskom.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on March 30, 2005, 18:56
Quote from: GayleSaver-again
Mada nije to tako, naprimer, u Belorusiji.  Jednom na Radio Svabodnaja Jevropa cuh, kako reporterka uporito pita na beloruskom, a subjekat na ulici Minska uporito, bas i ne manje tako, odgovara na ruskom.

Još u prošlim vremenima putovao sam u Bjelorusiji nekoliko puta. Bjeloruski jezik mi je izgledao kao, sada bih rekao, neka virtualna stvarnost. Svugdje je imalo knjiga, novina, časopisa na bjeloruskom, bjeloruski je govorilo radio, pa nijednog živog razgovora na ulicama nikada nisam čuo! Ni u istočnom Gomelju, ni u zapadnom Brestu. Već devedesetih godina sam gledao na televiziji program posvećeni bjeloruskim narodnim pjesmama. Vodić programa se nalazio u jednom bjeloruskom selu kod kuće svog sugovornika koji je dobar poznavalac i skupljač bjeloruskog folklora. Pa taj seljak je također pričao samo na ruskom!
Bjeloruski jezik i njegovo današnje stanje je zasebna tema na ovom forumu, i ima tamo mnogo vrućih diskutiranja, pa do sporazumu još nije došlo i put do njega nije očigledan. Ima 2 osnovne točke nesporazuma: 1) kojeg iz 3 postojećih pisma koristiti; 2) vječne prepirke je li ta ili ona riječ ista bjeloruska ili ne.
Uopće u Bjelorusiji ima jako malo izvornih govornika. Dakle, situacija u ovoj državi je apsolutno drukčija nego u Ukrajini.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on March 31, 2005, 00:41
Isuse Bože... :oops::oops::oops::oops::(:(:(:dunno:

Toliko ste me krivo shvatili, ili sam pak ja nešto krivo napisao, ali ste otišli u totalno drugom smjeru. Ja se duuuuuuuboko ispričavam ako sam ikoga povrijedio, to mi nije bila namjera.
Mene stvarno ne smeta kad netko priča srpski ili ako je Srbin. Imam prijatelje koji su Srbi i ljetuju sa mnom već par godinâ tako da ste se u tome prevarili. Nisam mrzitelj Srba niti njihova jezika.

Ja sam samo mislio i ciljao na Amateura koji je do sada uglavnom pisao hrvatski i onda tu i tamo ubacivao srpske riječi za razliku od ostalih kod kojih se jasno vidjelo kada govore srpski a kada hrvatski. I ponavljam, nimalo me ne smeta ako izaberete ijedan od dva dotična. Naprotiv, baš mi je drago kada pišete na tim jezicima jer vidim da vas interesiraju, a kad znate jedan, SKORO savršeno znate i drugi (uz malo bolje poznavanje, naravno).

Dakle, 3. put, amateure, sorry, ali sam ja nešto krivo napisao ili ti krivo shvatio.
A ono s religijama, imamo isto stajalište. Meni je također bitno da netko ima bilo kakvu religiju. Nema bolje ili lošije! Ali sam 100% siguran (jer tako izučavasmo) da je Rusija u davnijoj prošlosti bila privrženija Srbima radi pravoslavlja nego nama Katolicima, a ne ovo što si ti počeo opisivati da u Rusiji/Ukrajini ima puno skulptura, znamenitosti koje su napravili zapadnoeuropski Katolici.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on March 31, 2005, 02:16
Matko, kako što ti pišeš, tako to u tom istom smjeru drugi čitaju i shvataju. :x

Ne ide mi na pamet, što u stvari znači tvoja izjava kako bi “Rusija u davnijoj prošlosti bila privrženija Srbima radi pravoslavlja” nego vama Katolicima? Što ovdje znači “Rusija”? Ruski seljaci, koji uopće zemljopisa nisu znali? Intelektualci, učenjaci i umjetnici? Ruska vlada? Možda car lično? I koju štetu su netko od onih naneli Hrvatima? Ničega ne razumijem! :dunno:;--)

Zbog toga sam probao ispričati kako nisu u Rusiji nikada bilo problemā s Katolicima. Mnogo su, jako mnogo od onih dobrodošli kod nas, mnogo njih su pronašli u Rusiji svoju novu Domovinu. I poslovali su na blago njoj s radošću. Petrograd je grad mnogo religija, imamo i pravoslavne naravno, pa također katoličke sabore, pa protestantske, jednu jermensku, dvije sinagoge, jednu lijepu džamiju i čak jedan budistički hram, najsjeverniji u svijetu!:_1_12

Što se tiče vanjske politike, to najbitnija pojava je u njoj bila konflikt interesā između velikih državā koji je vrijeme od vremena dovodio do krvavih ratova. To je istina. :(

Ma, Matko, reci mi točno, u čime ti je Rusija uvrijedila u to vrijeme? A najglavnije, reci mi, molim, kako danas razlika između pravoslavne (uglavnom, a još sam gore kazao sve vjerske utjecaje na nju) kulture Rusije i katoličke kulture Hrvatske vrijeđa ili šteti Tebe? :dunno::dunno:

Što se tiče odluke o jeziku. Ja sam nekoliko puta već rekao da se pokušavam pričati ovdje hrvatski. Ali proučavam ga kroz srpski, i nemam drukčijeg puta to činiti! Pa ti mi ne slušaš ili nećeš čuti. :oops::x:x

Razumije se, jasno je kada Ivan, Ripley ili pak Ti govoriš samo hrvatski jer ste Hrvati, a na primjer, Drunkie govori srpski zbog toga što ne može pronaći ničega o hrvatskome. Ja pak nisam stručnjak ni u hrvatskome, ni u srpskom jeziku, čak nisam jezikoslovac uopće. Ali trudim se kako tek mogu pisati hrvatski ispravno. I sam jako zahvalan Ivanu na njegovoj pomoći meni u ovome i na njegovim ispravkama!!! :D8)

A što se tiče Tebe, Matko, izgledaš kako bi stalno ciljao na bez krivice krivog Amateura u nišan svog super topa kako bi se ovako obračunao s njim te sa “starom Rusijom”. :x
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: matko on March 31, 2005, 02:52
Evo opet ti sa time....pa kaj sam ti ja napravio da? Nas dvoje se očito ne razumijemo.

1. VJERE/RELIGIJE: Meni osobno ništa Rusija nije učinila :D, također nije ni Hrvatskoj, ali je zato Srbiji uvijek pomagala u konfliktima sa Zapadom jer je ona uvijek bila u nekim nesuglasicama s npr. Austrougarskom te je tada Rusija stala na stranu Srba, a ne Hrvata (za razliku od Austrije koja je štitila nas, a ne njih itd...). Sve u svemu, moja draga mi profesorica iz povijesti je rekla kako je to UGLAVNOM zato što je Rusija većinskim dijelom pravoslavna država poput Srbije i to je to. Ne znam što sam ja maloprije gore krivo rekao da se ti ljutiš ili pravdaš?!

2. HRVATSKI: ja bih ti također mogao pomoći, ali mi je malo neugodno ti ići "iza" tebe i ispravljati te. Ali ako to očekuješ od nas, izvornih govornika, u redu. Tvoj hrvatski je skoro besprijekoran u nekim stvarima koje stranci uglavnom rade. Greške su minimalne, tipa padež koji tu i tamo te brkanje neodređenih zamjenica (ovo će ti Ivan bolje objasniti jer zna ukrajinski pa bude ti rekao kako se to kaže na ukr., a ja ti mogu dati primjer: ništa/ničega) Napisao si: Ničega ne razumijem, a treba NIŠTA ne razumijem. Što nije i na ruskom isto: ničego ne ponimaju? ili si ti taj ničego pomiješao s hrvatskim ničega, a to nije isto. NIŠTA=NIČEGO

Quote

ispravak:
Najbitnija pojava u njoj je bila konflikt interesa između velikih država koje je s vremena na vrijeme dovodilo do krvavih ratova.

Primijetih da stavljaš zanaglasne dužine na genitive množinâ koje se mogu bilježiti sa circumflexom (ovo što ja stavljam) ili s crticom (što ti stavljaš). To možeš, a i ne moraš obilježavati. Nitko to neće napisati, npr. u pismu ili školskom sastavku. To se stavlja na TV-u ili novinama, ali samo onda kada je taj dotični G.pl.=N.sg. npr. množina nije isto što i množinâ. (Siguran sam da uočavaš razliku) pa tamo gdje je isto, stavi crticu, ali tamo gdje se vidi razlika, je nepotrebna, npr. problemâ s Katolicima jer je N.sg problem. Razumiješ stari?

Vot, to je to.....jesmo li sad prešli preko nesporazuma? Vse horošo?8-)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on March 31, 2005, 04:18
Quote from: matko
Evo opet ti sa time....pa kaj sam ti ja napravio da? Nas dvoje se očito ne razumijemo.

1. VJERE/RELIGIJE: Meni osobno ništa Rusija nije učinila :D, također nije ni Hrvatskoj, ali je zato Srbiji uvijek pomagala u konfliktima sa Zapadom jer je ona uvijek bila u nekim nesuglasicama s npr. Austrougarskom te je tada Rusija stala na stranu Srba, a ne Hrvata (za razliku od Austrije koja je štitila nas, a ne njih itd...). Sve u svemu, moja draga mi profesorica iz povijesti je rekla kako je to UGLAVNOM zato što je Rusija većinskim dijelom pravoslavna država poput Srbije i to je to. Ne znam što sam ja maloprije gore krivo rekao da se ti ljutiš ili pravdaš?!

Rusija je Srbiji uvijek pomagala u konfliktima s Turskom. Kada Rusija se pokusila pomoći Srbiji u konfliktu s Austrougarskom, to je također bilo zbog geopolitike jer Austrougarska imperija je bila najglavniji konkurent Ruskoj imperiji. Dakle, Rusija je, kao država, rijetko, a ne uvijek pomagala Srbiji, inače samo kada je imalo odgovarajućeg političkog slučaja. Pa i srpska vlada ponekad je preferirala ući u savez sa Zapadom protiv Rusije.
Osim toga, povijest zna činjenice, kada Rusija je pomagala Austrijancima i Talijancima protiv Francuskoj, u vrijeme kada Francuska je bila skoro za sve u Europi glavni neprijatelj. Tim povodom, dobro je poznat prelaz vojske Suvorova kroz Alpe 1799.
A još bilo je, kada Rusija u sastavu Sovjetskog Saveza oslobađala cijelu Europu od fašističkih varvara, ne gledajući tko kojoj vjeri pripada. (A poslije čega i Kinu s Korejom od Japanaca.)

Sada pak Rusija je uglavnom poslijekomunistička i više nikakva. :dunno:

Quote from: matko
2. HRVATSKI: ja bih ti također mogao pomoći, ali mi je malo neugodno ti ići "iza" tebe i ispravljati te.

Razumije se, da nemaš takve obaveze.

Quote from: matko
Ali ako to očekuješ od nas, izvornih govornika, u redu. Tvoj hrvatski je skoro besprijekoran u nekim stvarima koje stranci uglavnom rade. Greške su minimalne, tipa padež koji tu i tamo te brkanje neodređenih zamjenica (ovo će ti Ivan bolje objasniti jer zna ukrajinski pa bude ti rekao kako se to kaže na ukr., a ja ti mogu dati primjer: ništa/ničega) Napisao si: Ničega ne razumijem, a treba NIŠTA ne razumijem. Što nije i na ruskom isto: ničego ne ponimaju? ili si ti taj ničego pomiješao s hrvatskim ničega, a to nije isto. NIŠTA=NIČEGO

Hvala ti, Matko, na pomoći! Za mene proučavanje hrvatskoga je hobi, pa nigdje više se ne sastajem s njegovima izvornim govornicima. Ako budeš ugledao neku srpsku riječ u mojoj poruci koja je pogrešna u hrvatskom tekstu, molim Te, ne ljuti se, a ako hoćeš, ispravi je! Nema mi nikakvog puta saznati jednu hrvatsku riječ pravo, bez posredništva srpskog jezika (tj. nekojega zastarjeloga srpskohrvatskog ili hrvatskosrpskog rječnika) ili hrvatskog izvornog govornika. Trećego mi nije dato!

Quote from: matko

ispravak:
Najbitnija pojava u njoj je bila konflikt interesa između velikih država koje je s vremena na vrijeme dovodilo do krvavih ratova.

Hvala Tebi na ovaj ispravak, osobito frazeološki, ali ja opet nisam u potpunosti shvatio neke padeže. Napisao bih ponovo ovako: Najbitnija pojava u njoj je bila konflikt interesā (ne jednog, a svih, zar nije muški rod?) između velikih država (bez crtice jer ima pridjev) koji (konflikt) je s vremena na vrijeme (za ovaj izraz, hvala!) dovodio (konflikt) do krvavih ratova.

Quote from: matko
Primijetih da stavljaš zanaglasne dužine na genitive množinâ koje se mogu bilježiti sa circumflexom (ovo što ja stavljam) ili s crticom (što ti stavljaš). To možeš, a i ne moraš obilježavati. Nitko to neće napisati, npr. u pismu ili školskom sastavku. To se stavlja na TV-u ili novinama, ali samo onda kada je taj dotični G.pl.=N.sg. npr. množina nije isto što i množinâ. (Siguran sam da uočavaš razliku) pa tamo gdje je isto, stavi crticu, ali tamo gdje se vidi razlika, je nepotrebna, npr. problemâ s Katolicima jer je N.sg problem. Razumiješ stari?

Mislio sam da je bitno kada G.pl. je isti što i G.sg. u muškoj deklinaciji, a G.pl. je isti što i N.sg. u ženskoj. Na primjer, “problemā” znači nije bilo mnogo “problemā”, a “problema” znači nije bilo nekojeg jednog problema. I ovu crticu samo pišem kada nema pridjeva koji bi mogao odrediti je li ono jednina ili množina. Na primjer, bez crtice: nije bilo velikog problema ili nije bilo velikih problema. Ispričavam se, ako sam pogrešio.

Quote from: matko
Vot, to je to.....jesmo li sad prešli preko nesporazuma? Vse horošo?8-)

Nadam se, da... ;--)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on March 31, 2005, 08:20
Očito je meni, a može i da grešim, da ima kod Hrvata prirodno upoređivanje Rusije sa Srbijom.  Nije ni pogrešno, bar ne potpuno.  Tek prije dvu sedmica dvojica su Bosanskih Srba uputovala iz Moskve u Briselj...a odakle su se tamo obrela, pitamo?  Ali, matko, važna pitanja se neće nikad rješati gledajući u leđa.  Niti ovako niti onako Rusija nije prljavija od drugih njene snage vlada.  Ne možes tvrditi da tu, u našem svijetu, pravoslavlje, ili prvi svjetski rat, ili čak cvijeće zastava imaju prvu ulogu.  Nikako.  Prvu ulogu imaju stari družbe i dugovi.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on March 31, 2005, 23:50
Quote from: Amateur

Što se tiče milozvučnosti, kako je mi žao što u ovom pitanju mi s Tobom imamo različite ukuse! Ali o ukusima nemojmo raspravljati!
Naravno, hrvatski mi je jako milozvučan, osobito zbog njegovih jasnih zvuka i tonskih naglasaka, ali također mnogo mi sviđa francuski, talijanski, poljski, japanski, o bogovi! — pa i mađarski! Prošlog tjedna sam imao mnogo uživanja tokom dviju večeri koje su dalo u Petrogradu Budimpeštsko operetno kazalište! Obožžžavam glazbu Imrea Kalmana, osobito kada još pjevaju mađarski!    


Prvo da ispravimo greške. U hrvatskom (a mislim i u svim južnoslavenskim jezicima) ova se konstrukcija «Mi s tobom» ne koristi. Ona zvuči jako smiješno, jer u davna vremena tako su govorili kraljevi i carevi tj. visoko plemstvo koji su htjeli naglasiti da su iznad svojih podanika. Npr. Mi, Bela IV dodjeljujemo Zagrebu status slobodnog kraljevskog grada. Iako je Bela «jedan» on se izražava u množini, kako bi pokazao da je kralj! No, meni je jasno zašto si ti to napisao!  Мы с тобой najnormalnije zvuči u ruskom, a koristi se i u ukrajinskom (ми з тобою). Mene je osobno ta konstrukcija jako dugo zbunjivala. Danas je shvaćam, ali još uvijek ne koristim. Bojim se da se krivo ne izrazim.:oops:

Možda sam se ja malo prenaglio kada sam rekao da mi francuski nije lijep. Evo ovako, kada bih trebao birati između mađarskog i francuskog, izabrao bih francuski, a između francuskog i ruskog, izabrao bih ruski!    

Quote from: Amateur
Do riječi, u jednom petrogradskom parku negdje u aleji gradova pobratima i dosad leži jedan djelič zagrebačkog zemljišta.  
Pa budućnost cijelog ovog parka nije još jasno određena...  
Imamo još ulicu “Загребский бульвар” u jednom od novijih općina grada.


Ova fraza “do riječi” također ne postoji u hrvatskom. Tu si ti mudro kroatizirao ukrajinsku frazu «до речі» (к стати по-русски). Ovako, gledao sam i u ruski i u ukrajinski rječnik, ali nisam našao prijevod. Ja bih to preveo kao frazu «kad smo kod toga» i baš tako je koriste i Hrvati. To je moj slobodan prijevod koji nije potvrđen u nekom rječniku. Baš mi je drago da imate «Zagrebački trg» u Petrogradu. Znam da u Zagrebu postoji «Ukrajinska ulica» i prilaz, meni omiljenog, Jurija Gagarina.  Valentina Tereškova, koliko je meni poznato, nema ulicu u Zagrebu. :D

Zemljište je imovinski pojam - ділянка землі (ukr.)  - участок земли (rus.). Npr. Grad Zagreb je kupio zemljište na kojem će izgraditi nova teniska igrališta.

A tvoja rečenica bi trebala izgledati ovako:
Kad smo kod toga, u jednom petrogradskom parku negdje u aleji gradova pobratima i danas leži jedan djelić zagrebačkog tla. (ili zemlje)

Quote from: Drunkie
Već davno nije sramotno govoriti ukrajinski u Kijevu, ponosi se time da govori ukrajinski! Pitanje je da još nisu svi spremni da počnu govoriti, ali to se menja… nešto polako, ali menja se. .


Nitko sretniji od mene! Evo što mene totalno fascinira! Kad sam bio u Kijevu, upoznao sam nekoliko studenata srpskog, prave Ukrajince. S nama bi uvijek razgovarali na ukrajinskom, a međusobno čas na ruskom, čas na ukrajinskom. Meni je to pravi fenomen. Ja recimo doma s obitelji govorim kajkavski, ali kada na fakultetu razgovaram s nekim Dalmatincem ili Slavoncem, automatski se (evo vam jedan kajkavizam njemačkog porijekla) «prešaltam» tj. prebacim na književni jezik. Tako da mi je to bilo neobično.

Смольный собор Воскресения Христова - Ova crkva me jako podsjeća na crkvu Svetog Andrija u Kijevu na Andrijevskom dolu, gotovo sam siguran da ju je gradio isti arhitekt, a i umjesto Neve, nedaleko Andrija teče Dnjepar, pa je ugođaj gotovo jednak.

SABOR je ime hrvatskog parlamenta, a kod nas se собор prevodi kao crkva ili katedrala - ako je neka glavna, stolna crkva.  

Quote from: Drunkie
Pa, ako se tako ljutiš da neko ovde ne govori Hrvatski, neće mi biti teško da prekinem. .


Ні товаришу, залишися з нами. Якщо виникне проблема, пиши українською.

Amateur, još sam ti ranije obećao spell-check za hrvatski, (компьютерная правописная проверка текста хорватского языка), ali sada mi je palo na um da ga stavim ovdje na forum, da ga mogu koristiti svi koji to žele. Ne znam može li se ovdje staviti tako veliki program (1,40 MB) kao attach. To je spell-check samo za Windowse XP. A oni koji imaju druge Windowse mogu taj program skinuti (скачать) s ove adrese www.zjzmpop.co.yu
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Drunkie on April 1, 2005, 00:52
U centralnom delu Ukrajine ima mnogo ljudi kojim Ukrajinski je maternji jezik, ali prosto nisu tako navikli da njega uvek koriste... uglavnom, istina je, zbog toga da Ukrajinski se u savetsko vreme često smatrao kao "seoski" jezik. Naprimer, mojoj ženi je maternji jezik Ukrajinski, roditelji uvek govore samo Ukrajinski, ali tako je navikla da uvek priča Ruski u školi, na fakultetu itd, da mi i kod kuće pričamo Ruski... Mada, naša varijanta Ruskoga se bi smatrala veoma čudna u Rusiji, jer ubacujemo Ukrajinsku reč ili rečenicu every now and then :) Obrnuto, meni je maternji jezik Ruski (u pravu si, Ivane) ali na poslu često moram da govorim i pišem Ukrajinski i često ja znam nešto da kažem na Ukrajinskom ili Engleskom, ali ne znam kako se to kaže na Ruskom.
Sada Ukrajinski je postao kao jezik intelektualaca i zvaničnika. Normalno je postalo da se čuje u kafanama kao mnogo mladih ljudi pričaju Ukrajinski - studenti, novinari, slikari. Kad imali smo revoluciju, svi smo pričali Ukrajinski :)

U Kijevu ima bioskopa koji se zove "Zagreb", on se nalazi u jugozapadnom delu grada, blizu tehničkih fakulteta kijevskog sveučilišta (sada, mislim da Hrvati koriste neku drugu reč umesto "bioskop"... ali ne mogu je da se prisetim). Kad smo kod toga :D, Ivane, ima finog sajta za kijevsku povest, geografiju itd - http://wek.kiev.ua/ Siguran sam da sve ćeš razumeti tamo jer je ti Ukrajinski sjajan :D
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on April 1, 2005, 00:56
http://www.google.com/search?hl=en&lr=&safe=off&q=%22%D0%BD%D0%B8%D0%B5+%D1%81+%D1%82%D0%B5%D0%B1%22

Sigurno sljed ruskog uticaja.

Добавлено спустя 3 минуты 33 секунды:

 Vanja, кстати, koliko je moguce upotrebiti rijec "dosele" u savremenom jeziku?  U jednom zboru Bunjevacke proze ja sam je nasao obiljno.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on April 1, 2005, 02:07
Drunkie, Дякую друже, мені ця сторінка уже знайома. На щастя, на Інтернеті існує дуже багато цікавих сторінок українською мовою про Україну взагалі, а й є хороша українська версія Вікіпедії! A što se tiče bioskopa, ne razbijaj glavu. Hrvati će reći isto kao i Ukrajinci, samo s naglaskom na prvom slogu – kino.  :D

GayleSaver, Pogledao sam u Anićev rječnik hrvatskoga jezika i on daje ovako:

dòsele – dosad, dosada u engleskom značenju «till now». Ovo mi je prvi puta da sam čuo za tu riječ. I Anić navodi da je riječ arhaična, ali očigledno da riječ još uvijek živi među Bunjevcima, kada si primijetio da se tako često koristi. Ja nikako ne bih koristio ovu riječ u suvremenom jeziku. :?

Odgovara li Anićevo značenje tvojem shvaćanju?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on April 1, 2005, 09:46
Izvini, ne sam odmjetio da antologija ide cak ot Antunovica.  Mozda "dosele" je postojala cesce u Backoj 19 stoljecja nego u drugim dijelima srpskih i hrvatskih zemalja, ali ne znam kako danas.  U svakom slucaju, "dosele", "odsele", "dokle", i "dotle" ocigledno su rijeci od istog izvora.   U ruskom jeziku, mozda blagodareci staroslavenskom jeziku, "dosele" slobodno se moglo upotrebiti u visokom stilu cak prije nekih petdeset godina.

Hvala opet.

Zapoceo sam razumjeti kako da koristim "ovako", "onako", "tako"; "ovoliko", "onoliko", "toliko"; i njima slicne.  Cini mi se da ima vrlo tonke sjenke znacaja ovdje, a to u jeziku neka volimo, jer to ga cini interesnijim.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on April 1, 2005, 21:22
Quote from: VANJA
Prvo da ispravimo greške. U hrvatskom (a mislim i u svim južnoslavenskim jezicima) ova se konstrukcija «Mi s tobom» ne koristi. Ona zvuči jako smiješno, jer u davna vremena tako su govorili kraljevi i carevi tj. visoko plemstvo koji su htjeli naglasiti da su iznad svojih podanika. Npr. Mi, Bela IV dodjeljujemo Zagrebu status slobodnog kraljevskog grada. Iako je Bela «jedan» on se izražava u množini, kako bi pokazao da je kralj! No, meni je jasno zašto si ti to napisao!  Мы с тобой najnormalnije zvuči u ruskom, a koristi se i u ukrajinskom (ми з тобою). Mene je osobno ta konstrukcija jako dugo zbunjivala. Danas je shvaćam, ali još uvijek ne koristim. Bojim se da se krivo ne izrazim.:oops:

“Ты да я, да мы с тобой!” — ovakva smiješna uzrječica ima u ruskom, a znači samo “ti i ja”. U svakodnevnom razgovoru je najuobičajenije kazati “мы с тобой” u značenju “ti i ja”. Također i u drugim odgovarajućim slučajevima. “Мы с Иваном были в кино” znači “Ivan i ja smo bili u kinu.” Obrnuto, “Иван и я были в кино” zvuči mi kao u sudskom saslušanju. ;--)
Razumije se, i ruski car je o sebi govorio u službenim izjavama “Мы, Николай Второй...”, ali danas ono nema nikojih konotacija!
Ivane, gore si napisao “Danas je shvaćam”, pa zašto ne “shvatam”?

Quote from: VANJA
Quote from: Amateur
Do riječi, u jednom petrogradskom parku negdje u aleji gradova pobratima i dosad leži jedan djelič zagrebačkog zemljišta.  
Pa budućnost cijelog ovog parka nije još jasno određena...  
Imamo još ulicu “Загребский бульвар” u jednom od novijih općina grada.

Ova fraza “do riječi” također ne postoji u hrvatskom. Tu si ti mudro kroatizirao ukrajinsku frazu «до речі» (к стати по-русски). Ovako, gledao sam i u ruski i u ukrajinski rječnik, ali nisam našao prijevod. Ja bih to preveo kao frazu «kad smo kod toga» i baš tako je koriste i Hrvati. To je moj slobodan prijevod koji nije potvrđen u nekom rječniku. Baš mi je drago da imate «Zagrebački trg» u Petrogradu. Znam da u Zagrebu postoji «Ukrajinska ulica» i prilaz, meni omiljenog, Jurija Gagarina.  Valentina Tereškova, koliko je meni poznato, nema ulicu u Zagrebu. :D

Zemljište je imovinski pojam - ділянка землі (ukr.)  - участок земли (rus.). Npr. Grad Zagreb je kupio zemljište na kojem će izgraditi nova teniska igrališta.

A tvoja rečenica bi trebala izgledati ovako:
Kad smo kod toga, u jednom petrogradskom parku negdje u aleji gradova pobratima i danas leži jedan djelić zagrebačkog tla. (ili zemlje)

Hvala Tebi na ispravcima. Pa nisam ni pomislio da ova fraza može biti takva zbunljiva! Ali si i ti malo pogriješio kada si je raspravljao. U navedenoj Tobom gore ukrajinskoj frazi “до речі” omonim “річ” u hrvatskom ima značenje “stvar”. Ruski baš ovo se može kazati “кстати”, ali ima i sinonimičan izraz “к слову”, “к слову сказать”. Zasada vidiš razlog moje nesvjesne greške jer ruska riječ “слово” hrvatski znači “riječ”?! :oops:;--)
Što se tiče prijevoda, moj rusko-srpskohrvatski rječnik daje “uzgred budi rečeno”, pa ne znam, može li ovaj izraz proći u hrvatskome.

“Загребский бульвар” to nije “trg” (mislim, kao što je Bulevar u Beogradu). “Trg” se prijevodi na ruski “площадь” (kao što je u ukrajinskom “площа” ili “майдан” — ovo iz turskog) ili “рынок, базар”. Pa “Загребский бульвар” nije ni klasičan “бульвар”! Klasičan ruski “бульвар” to je vrsta ulice usred koje rastu drveća i žbunje između kojih može se šetati, a auta idu u suprotnim smjerima s različitih strana od onih. Pa “Загребский бульвар” se nalazi u jednoj novijej općini Petrograda i u stvari tamo ima velik pojas zelenila, jednu stranu kojeg i čini “Загребский бульвар”, a druga strana predstavlja dio još jedne ulice — “Бухарестская улица”. U onoj općini uopće većina ulica nose imena gradova bivših socijalističkih zemalja.
Klasične pak bulevare možeš pronaći u Moskvi, gdje oni čine “Bulevarski krug” (“Бульварное кольцо”) koji baš nije ni krug... tj. nije krug u potpunosti. Hehe, ovo je Rusija! :mrgreen:
Mislim da naši bulevari vuču svoje porjeklo od onih pariskih.

Još sam se sad sjećao kako sam prije 20 godina, kada sam ljetovao u Jalti (Krim, Ukrajina), plovio u Crnom moru na malom brodu kojeg je ime bilo “Rijeka” jer je u tom gradu on i bio podignut.

A danas najpoznatije spomene o Hrvatskoj nama čine lekovi visoke kvalitete zagrebačkog poduzeća “Pliva”. :)

Pa što je prilaz?

Quote from: VANJA
Quote from: Drunkie
Već davno nije sramotno govoriti ukrajinski u Kijevu, ponosi se time da govori ukrajinski! Pitanje je da još nisu svi spremni da počnu govoriti, ali to se menja… nešto polako, ali menja se. .

Nitko sretniji od mene! Evo što mene totalno fascinira! Kad sam bio u Kijevu, upoznao sam nekoliko studenata srpskog, prave Ukrajince. S nama bi uvijek razgovarali na ukrajinskom, a međusobno čas na ruskom, čas na ukrajinskom. Meni je to pravi fenomen. Ja recimo doma s obitelji govorim kajkavski, ali kada na fakultetu razgovaram s nekim Dalmatincem ili Slavoncem, automatski se (evo vam jedan kajkavizam njemačkog porijekla) «prešaltam» tj. prebacim na književni jezik. Tako da mi je to bilo neobično.

Još jednom hoću ponoviti da sam živio još u Sovjetskoj Ukrajini i nisam tamo osjećao da je sramotno govoriti ukrajinski! Osobito u Kijevu! Čudno mi je slušati zadnjih 5 godina što sam na Internetu, da Ukrajinci smatraju svoj jezik kao jedan selski dijalekt! :x:dunno:
A time Ukrajincima koji još znaju lijepo govoriti ruski, samo zahvaljujem!  ::applause:: :)

Hm, Vanjo, takvo “prešaltanje” jako mi liči kako bi Ti govorio na dvama različitim jezicima. :oops:
Znao sam jednu kolegicu, koja se automatski prebacivala s ruskog na gruzijski i izgovarala na njih obojici apsolutno ispravno. Obično Gruzijke i Gruzijci imaju jako primjetan akcent.

Quote from: VANJA
Смольный собор Воскресения Христова - Ova crkva me jako podsjeća na crkvu Svetog Andrija u Kijevu na Andrijevskom dolu, gotovo sam siguran da ju je gradio isti arhitekt, a i umjesto Neve, nedaleko Andrija teče Dnjepar, pa je ugođaj gotovo jednak.

U pravu si. Njezin je arhitekt također Bartolomeo Francesco Rastrelli.
U Petrogradu trg ispred ove crkve “Smoljnyj Sobor” nosi ime njezinog arhitekta. Na žalost, zadnjih par godina ova lijepa crkva je zavijena u skele i čeka novca za njezinu obnovu. :(

Quote from: VANJA
SABOR je ime hrvatskog parlamenta, a kod nas se собор prevodi kao crkva ili katedrala - ako je neka glavna, stolna crkva.

Hvala Ti na ispravku. Eto ti još do međuslavenskih omonima! :)

Quote from: VANJA
Amateur, još sam ti ranije obećao spell-check za hrvatski, (компьютерная правописная проверка текста хорватского языка), ali sada mi je palo na um da ga stavim ovdje na forum, da ga mogu koristiti svi koji to žele. Ne znam može li se ovdje staviti tako veliki program (1,40 MB) kao attach. To je spell-check samo za Windowse XP. A oni koji imaju druge Windowse mogu taj program skinuti (скачать) s ove adrese www.zjzmpop.co.yu

Mislim da možeš ovdje staviti attache samo manje od 512 KB. Pa možeš zamoliti administratora foruma za veći attach. Mislim da on neće biti protiv kada ide o jezičkom alatu. Jednostavno napiši mu privatnu poruku.

Добавлено спустя 10 минут 24 секунды:

 P.S. Takve arhaične riječi kao “доселе, доколе” itd. može i danas čuti u neformalnoj priči, pa uz neki ironičan ili šaljiv smisao. Ali takva uporaba arhaičnih riječi je uobičajena u mnogim jezicima.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on April 2, 2005, 01:18
Amateur, U srpskom će biti shvataš, a u hrvatskom jeziku provest će se jotacija shvat+jaš=shvaćaš, a t+j uvijek daju ć. Dakle, shvatiti, shvatljivi, shvatljivost, ali nesvršeni glagol shvaćati, prilog sadašnji shvaćajući, pridjev trpni shvaćen.

Što se tiče ukrajinske riječi річ tu si u potpunom pravu i ona se u hrvatskom prevodi kao «stvar». :)

Bulevar se u hrvatskom isto tumači kao i u ruskom, ali u Hrvatskoj nema bulevara, tj. ništa ne nosi ime npr. Bulevar slobode, ali na primjer često se čuje sintagma «moskovski bulevari». Čuo sam za moskovsko «Садовое кольцо».

Кстати - «Uzgred budi rečeno» može proći u hrvatskom, možda kod malo starije populacije. Još se češće koristi «usput budi rečeno».

Prilaz je ulica kojom se prilazi većoj ulici ili trgu bez produžetka na drugoj strani. Ulica koja se spaja na neku veću ali je ne siječe i ne nastavlja dalje svojim smjerom. Riječ dolazi od glagola prilaziti. підхід (ukr.) подход (rus.)

Quote from: Amateur

Hm, Vanjo, takvo “prešaltanje” jako mi liči kako bi Ti govorio na dvama različitim jezicima.


Не понял. :oops: Probaj malo objasniti ili napiši na ruskom.

Quote from: GayleSaver

Hvala opet.


Molim lijepo i drugi put ;--)

Peče me savjest, i moram još nešto obrazložiti! U svojoj posljednjoj poruci kada sam govorio o «spell-checkeru» koristio sam anglizme. Ne bi me začudilo da mi kažete da je i u vašim jezicima jednako, ali u hrvatskom su anglizmi, što se tiče kompjuterske opreme, strahovito uzeli maha. Kada se razgovara o temama koje su vezane uz kompjuter, jezik postaje «suržik» kako bi rekli Ukrajinci. Mješavina engleskog i hrvatskog. Nedavno je i izdan Englesko-hrvatski informatički enciklopedijski rječnik, ali meni se čini da se hrvatski pojmovi jako rijetko koriste, što je jako loše, jer informatika je grana koja se jako brzo širi i napreduje, a samim time slijevaju se mnogobrojni anglizmi u hrvatski. Pa eto i prijevoda anglizama koje sam koristio:

attach – attachment – prilog ili privitak
spell-checker – program za provjeru točnosti pisanja, program koji provjerava ispravnost pisanja riječi u tekstualnom dokumentu.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on April 2, 2005, 02:13
Quote from: VANJA
Amateur, U srpskom će biti shvataš, a u hrvatskom jeziku provest će se jotacija shvat+jaš=shvaćaš, a t+j uvijek daju ć. Dakle, shvatiti, shvatljivi, shvatljivost, ali nesvršeni glagol shvaćati, prilog sadašnji shvaćajući, pridjev trpni shvaćen.

Eh, malo mi je teško shvaćati kada je ispravno ć umjesto t, a kada je obrnuto: shvaćati vs. shvatati, pa sretan vs. srećan. :?

Quote from: VANJA
Bulevar se u hrvatskom isto tumači kao i u ruskom, ali u Hrvatskoj nema bulevara, tj. ništa ne nosi ime npr. Bulevar slobode, ali na primjer često se čuje sintagma «moskovski bulevari». Čuo sam za moskovsko «Садовое кольцо».

“Садовое кольцо” ima veći polumjer nego “Бульварное”. Pa odavno tamo nema vrtova (vrt = сад), dok bulevare na Bulevarnom još ima. :)

Quote from: VANJA

Кстати - «Uzgred budi rečeno» može proći u hrvatskom, možda kod malo starije populacije. Još se češće koristi «usput budi rečeno».

Može li biti skraćeno jednostavno do “uzgred,...” ili “usput...”, kao što u ruskom se češće govori “к слову,...” umjesto “к слову сказать,...”?

Quote from: VANJA
Prilaz je ulica kojom se prilazi većoj ulici ili trgu bez produžetka na drugoj strani. Ulica koja se spaja na neku veću ali je ne siječe i ne nastavlja dalje svojim smjerom. Riječ dolazi od glagola prilaziti. підхід (ukr.) подход (rus.)

Hvala. Znači, imate “тупик Гагарина”? :mrgreen:

Quote from: VANJA
Quote from: Amateur

Hm, Vanjo, takvo “prešaltanje” jako mi liči kako bi Ti govorio na dvama različitim jezicima.

Не понял. :oops: Probaj malo objasniti ili napiši na ruskom.

Проехали... :oops:

Quote from: VANJA

attach – attachment – prilog ili privitak
spell-checker – program za provjeru točnosti pisanja, program koji provjerava ispravnost pisanja riječi u tekstualnom dokumentu.

U Rusiji se ne radi ništa (kad smo kod toga, mislio sam da nikada ne može proći “-šta” u hrvatskom, samo “-što”) za prijevod informatičkih, a također novijih za nas bizniskih termina na temeljni za nas slaveno-grko-latinički način. Smiješno je, ali mnogo riječi iz biznisa koje su bile njemačkog ili francuskog porjekla u carsko vrijeme, danas su engleski. Tako smo imali “бюро” ili “контора” a sada to je “офис”. Bili su “маклеры”, a postali “брокеры”, ako tu s nečim ne griješim.
Dakle, attachment – “вложение; прикреплённый файл”.
Spell-checker – “программа (или модуль) проверки орфографии (обычно также пунктуации и стиля)”.

Obično su engleski kompjuterski riječi dobro poznati, pa neke odgovarajuće ruski malo tko zna. Osim toga, ušlo je u praksu pisati latinskim pismom imena stranih firmi, programa i td., što prije 1990-h godina nije moglo proći u ruskim tekstovima. Na primjer, zasada jednostavno se piše “компьютеры фирмы IBM” čak bez navodnika, pa prije to je trebalo biti “компьютеры фирмы «Ай-Би-Эм»”, ili još “ЭВМ” umjesto “компьютеры”, što znači “электронно-вычислительные машины”! :)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Гуслав on April 2, 2005, 19:33
Zdravo! Pišem po srpski i s ogrješkami ale znam go nije dobre. Mislim da srpski i hrvatski jeziki nijemat velkoj razlike. Molim vas da ispravam moji ogreški. Ovako, mislim, možem da "выучить" hrvatski. Nadam se na vašu pomoč.
  Hvala!
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on April 6, 2005, 09:27
http://www.lupiga.com/vicevi/

Šta je to?

Šta je bijelo, plastično i djeca ga se boje?
Michael Jackson!
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on April 9, 2005, 02:43
Quote from: GayleSaver
http://www.lupiga.com/vicevi/

Šta je to?

Šta je bijelo, plastično i djeca ga se boje?
Michael Jackson!

Не смешно! :oops:

Добавлено спустя 1 день 22 часа 22 минуты 50 секунд:

 Nije nam malo ovdje ispričao Ivan o ukrajinskom Lavovu, ali je prije drugog svjetskog rata taj grad bio poljskim. Poljaci i Židovi su činili većinu gradskog stanovništva. Imam čak jednu poljsku gramatiku otiskanu 1933. u Lavovu koje autori su imali židovska imena.
A ovo je stranica na Internetu upućena poljskomu Lwowu:
http://www.lwow.home.pl/
Lavovske poljske pjesme:
http://www.moje.friko.pl/piosenki.htm
Na žalost, bez glazbe. Ali nadam se da će vam nešto biti shvatljivo, mada je na poljskom lavovskom dijalektu (ne znam, kako se taj dijalekt točno zove).
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on April 13, 2005, 02:14
Quote from: Amateur

Može li biti skraćeno jednostavno do “uzgred,...” ili “usput...”, kao što u ruskom se češće govori “к слову,...” umjesto “к слову сказать,...”?


Može se skraćeno reći usput, kada se želiš nadovezati na nešto i tako skrenuti s teme. Ja nikada nisam čuo da netko kaže samo «uzgred» u tom značenju (кстати), dok sam frazu «uzgred budi rečeno» čuo. Već sam napomenuo da možeš reći i «kad smo kod toga». Dugačko je - znam…ali često možeš čuti ljude da tako govore.

Quote from: Amateur

Hvala. Znači, imate “тупик Гагарина”?
 

Kad smo kod toga…:D baš sam jučer išao na faks (faks je u studentskom žargonu naziv za fakultet) i shvatio da sam krivo napisao. Ulica se ne zove Prilaz Jurija Gagarina, nego Gagarinov put, a prilaz sam pomiješao s jednom drugom ulicom u Zagrebu. Mislim da će u hrvatskom тупик biti slijepa ulica. Ulica koja nema izlaza.

Quote from: Amateur

 (kad smo kod toga, mislio sam da nikada ne može proći “-šta” u hrvatskom, samo “-što”)


Kada se radi o upitnoj zamjenici “što”, onda je uvijek treba pisati kao što, a ne šta, a normalno se koristi ništa, išta, koješta, svašta itd.

Quote from: Гуслав
                                                                                           Zdravo! Pišem po srpski i s ogrješkami ale znam go nije dobre. Mislim da srpski i hrvatski jeziki nijemat velkoj razlike. Molim vas da ispravam moji ogreški. Ovako, mislim, možem da "выучить" hrvatski. Nadam se na vašu pomoč.
Hvala!


Pokušat ću napisati tekst onako, kako mislim da si ti zamislio.  
Zdravo! Pišem na srpskom i s pogreškama, ali znam da nije dobro. Mislim da razlika između hrvatskog i srpskog nije tako velika. Molim Vas, da ispravite moje pogreške. Na taj način bih mogao naučiti hrvatski. Nadam se vašoj pomoći. Hvala.

Imaš pravo. Razlika između srpskog i hrvatskog nije velika, ali Hrvatima je ona izuzetno bitna i meni nije ugodno slušati kad mi kažu da govorim srpskohrvatski… Tako kad sretneš nekog Hrvata znaj da on jako voli svoj jezik, kulturu i zemlju, i zato je nama teško shvatiti narode bivšeg SSSR-a koji često govore na ruskom, a ne na svojim materinjim jezicima. Ne mislim omalovažavati, ali u Jugoslaviji je taj nesretni srpskohrvatski jezik bio služben na cijelom teritoriju, od Vardara pa do Triglava, ali Slovenci i Makedonci se nikad nisu odrekli svog jezika i danas se najnormalnije u Sloveniji govori slovenski, a u Makedoniji makedonski. Štoviše, bilo je i poticaja da se u školama Hrvatske, Srbije i BiH i Crne Gore pod izbornu nastavu uči slovenski i makedonski, što je meni sasvim uredu. Ja imam doma udžbenik slovenskog jezika za škole s hrvatskosrpskim nastavnim jezikom – FRANC DROLC: Slovenski jezik, Školska knjiga, Zagreb 1970.  


Quote from: Amateur
                                                                                          Nije nam malo ovdje ispričao Ivan o ukrajinskom Lavovu, ali je prije drugog svjetskog rata taj grad bio poljskim. Poljaci i Židovi su činili većinu gradskog stanovništva. Imam čak jednu poljsku gramatiku otiskanu 1933. u Lavovu koje autori su imali židovska imena.
A ovo je stranica na Internetu upućena poljskomu Lwowu:
http://www.lwow.home.pl/
Lavovske poljske pjesme:
http://www.moje.friko.pl/piosenki.htm
Na žalost, bez glazbe. Ali nadam se da će vam nešto biti shvatljivo, mada je na poljskom lavovskom dijalektu (ne znam, kako se taj dijalekt točno zove).


Lavov je osnovao Galičko-volinjski knez (knez Kijevske Rusi) Danilo Romanovič i nazvao ga u čast svoga sina Lava. Ubrzo je središte svoje kneževine iz Galiča (današnja Rumunjska) prenio u Lavov, koji je tako postao centar kneževine. U 14. st. osvaja ga poljski kralj Kazimir III Veliki. U razdoblju od 15.-18. stoljeća, Lavov je bio tvrđava koju su tijekom različitih vojnih operacija  opsjedale i napadale različite vojske: moskovske, tatarske, osmanlijske, švedske. Prvom podjelom Poljske 1772. Lavov se, sada po nazivom Lemberg, pripaja Austriji, pod čijom je vlašću sve do raspada monarhije 1918. Tijekom 1918. i 1919, za grad ratuju Poljaci i Ukrajinci. Na kratko vrijeme grad je bio i središte Zapadnoukrajinske narodne republike koja je trajala svega nekoliko mjeseci. Po okončanju krvavog sukoba, grad će narednih 20 godina biti sastavnim dijelom Poljske. Tajnim sporazumom između Njemačke i SSSR-a 1939., Lavov se pripaja Sovjetskoj Ukrajini. Danas je glavni grad istoimene oblasti u Zapadnoj Ukrajini.  

To mi bilo pitanje na ispitu pa znam… 8) Bio sam u Lavovu, nema tome ni godina dana. I zaista, to je grad koji odiše ukrajinstvom, i važno je ukrajinsko kulturno i političko središte…i ne trebam napominjati na kojem će vam se jeziku prvo obratiti ako nešto pitate… :):oops:
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on April 13, 2005, 19:30
Quote from: VANJA
To mi bilo pitanje na ispitu pa znam… 8) Bio sam u Lavovu, nema tome ni godina dana. I zaista, to je grad koji odiše ukrajinstvom, i važno je ukrajinsko kulturno i političko središte…i ne trebam napominjati na kojem će vam se jeziku prvo obratiti ako nešto pitate… :):oops:

A moralo bi na poljskom! Ništa nije bilo dobrog u prinudnom iseljivanju Poljaka.

Kada sam bio u Užgorodu, prvi je jezik obraćanja u ulicama, osobito u središtu grada, bio mađarski. Zar se danas već i onamo govori ukrajinski?.. Ako je tako, Ukrajina je najnovija imperija u Europi! :x

P.S. I Hrvati govore “godinu dana” i sl.? Prvi put čujem to! :o :)

P.P.S. Ne može Lavov odisati ukrajinstvom, već "zapadenstvom". U Lavovu se jasno čuje lokalni kolorit. :) Ukrajinstvom odišu Kijev, Poltava, Čerkasi. Zar nije tvoja omiljena Rajisa Ivanjivna iz Harkiva (65 km do ruskog grada Belgoroda) ista Ukrajinka? :)

…i ne trebam napominjati koji je glavni grad Ukrajine.... :):oops:
Mislim da treba još mnogo godina kako bi neki ljudi u Zapadnoj Ukrajini shvatili da su jedan mali dio jedinstvene velike Ukrajine! :):oops:

Quote from: VANJA
Tako kad sretneš nekog Hrvata znaj da on jako voli svoj jezik, kulturu i zemlju, i zato je nama teško shvatiti narode bivšeg SSSR-a koji često govore na ruskom, a ne na svojim materinjim jezicima.

A što ima čudnog ili lošeg u tome da oni znaju ruski? :o:o:o
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on April 14, 2005, 01:13
Quote from: Amateur

A moralo bi na poljskom! Ništa nije bilo dobrog u prinudnom iseljivanju Poljaka.


Dok sam ja bio u Lavovu, jedino sam na željezničkom kolodvoru čuo najavu za dolazak i odlazak vlakova na ruskom i ukrajinskom, a ostalo se sve svodilo na ukrajinski i ja nosim samo lijepe dojmove iz Lavova, jer sam tek u Lavovu shvatio da ipak nije bio totalni promašaj što sam upisao studij ukrajinskog, jer mi je prvi put koristio u sporazumijevanju… A dok smo razgledavali crkve, onda su nam se kustosi obraćali na poljskom, jer su mislili da smo poljski turisti, a ovako na ulici samo ukrajinski. :yes:

Quote from: Amateur

Kada sam bio u Užgorodu, prvi je jezik obraćanja u ulicama, osobito u središtu grada, bio mađarski. Zar se danas već i onamo govori ukrajinski?.. Ako je tako, Ukrajina je najnovija imperija u Europi!


Dragi prijatelju, tu se s tobom nikako ne mogu složiti. Ako je Užgorod, grad u Ukrajini u kojoj je bar prividno službeni jezik ukrajinski, onda se nemaš ti što ljutiti ako u Užgorodu ili još bolje u Lavovu govore ukrajinski, a ne mađarski tj. poljski. Meni je veća nelogičnost što centralna i istočna Ukrajina govori na ruskom…To se naravno ne odnosi na nacionalne manjine kojima su ti jezici materinji…

Quote from: Amateur
P.S. I Hrvati govore “godinu dana” i sl.? Prvi put čujem to!


Najnormalnije se kaže…”tome nema ni godina dana”

Quote from: Amateur
P.P.S. Ne može Lavov odisati ukrajinstvom, već "zapadenstvom". U Lavovu se jasno čuje lokalni kolorit.  Ukrajinstvom odišu Kijev, Poltava, Čerkasi. Zar nije tvoja omiljena Rajisa Ivanjivna iz Harkiva (65 km do ruskog grada Belgoroda) ista Ukrajinka?


zapadenstvo - zapadnjaštvo

Zašto držiš da moja izjava da Lavov odiše ukrajinstvom, automatski znači da ostale ukrajinske regije ne odišu tim istim ukrajinstvom?:dunno:  Ja sam time htio opisati svoj osobni doživljaj Lavova, i to ne kako bih istaknuo da je on pravi i jedini centar Ukrajine, već kako bih objasnio da se meni Lavov više doimao kao ukrajinski, nego kao poljski grad, a koja su to prava središta ukrajinstva, nije meni da sudim. Ja niti sam Ukrajinac, niti je Ukrajina moja domovina, ali kao studentu, ukrajinistu, na prvo mjesto stavljam kriterij jezika. Za mene jezik ima ključno mjesto za identitet nekog naroda, i da se malo pjesnički izrazim, kad si u dalekoj zemlji, okružen nepoznatim ljudima, čovjeku strašno nedostaje da s nekim prozbori dvje-tri na materinjem jeziku, da čita svoje pisce i pjesnike koji su pisali na njegovom jeziku. Nisu uzalud, vladari i vođe koji su širili svoju dominaciju, zabranjivali tuđi jezik i što je još važnije tiskanje knjiga na tom istom jeziku, jer su znali da je to jedan od najboljih načina da se narod što prije slomi. A primjere takvih zabranjivanja ćeš naći kod svih «malih naroda» koji su bili u sastavu tadašnjih velikih europskih carevina, a pritom mislim i na Carsku Rusiju. Probaj si zamisliti, da živiš u Petrogradu (dobro, to si ne moraš ni zamisliti, kad živiš tamo…:oops::) ) a tvoji sunarodnjaci Rusi, od kojih dobra polovica zna ruski - govore poljski, dođeš u trgovinu - naručuješ na poljskom, sjedneš u kafić na kavu i s radija slušaš vijesti na poljskom i poljsku zabavnu glazbu, dođeš kući, upališ televizor, ima dvije – tri emisije na ruskom, ali imaš puno bolji izbor poljskih kanala i to ti je nekako zanimljivije, nađeš se s prijateljima na koncertu na glavnom gradskom trgu, pođeš kupiti pivo u šator, i zamoliš prodavačicu na ruskom može li ti prodati pivo, no ona ti sva razjarena i ljuta odgovara na poljskom, zašto uopće govoriš ruski, kad tako i onako svi govore poljski i svi ga razumiju, i što se sad ti tu praviš važan s ruskim. Na putu do stana, staneš na kiosk i tražiš neki ruski časopis, no ne možeš vjerovati da od nebrojenih časopisa koji su izloženi pred tobom - za ribiče, o vjenčanjima, o automobilima, o sexu, o ni ja ne znam čemu, ne možeš pronaći niti jedan časopis na svom ruskom jeziku, nego su svi na poljskom.  
Eto dragi moj prijatelju, upravo sam se ja tako osjećao, zajedno sa studentima kada sam prvi puta bio u Kijevu i kada nisam znao beknuti ni riječ ruskog, a znao sam nešto malo ukrajinskog (Posebno za Kijevljane. Pivo sam kupovao na Majdanu nezaležnosti, u onom šatoru pokraj pošte, a nijedan ukrajinski časopis nisam uspio pronaći kod Žovtog korpusa, 50m niže prema Hreščatiku) …i zato sam se smijao od uha do uha kad sam došao u Lavov i kad sam progovorio na ukrajinskom i gle čuda oni mi odgovorili na tom istom jeziku. Što se tiče legendarne Harkovljanke Rajise Ivanjivne, ona je iznimka. Sama nam je rekla na predavanju da uvijek kad dođe u Harkov, iznova i iznova susreće ruski na svakom koraku, i da se sjeća dana svoje mladosti kada su u Harkovu još govorili ukrajinski na ulicama…tako da nažalost Rajisa Ivanjivna ne odaje pravu jezičnu situaciju Harkova, pa samim time i Istočne Ukrajine…  :(:(:(


Quote from: Amateur
A što ima čudnog ili lošeg u tome da oni znaju ruski?


Nema apsolutno ničeg lošeg…Hrvati kažu da od “viška glava ne boli” i znanje jednog svjetskog jezika može samo dobro učiniti. Ja sam oduvijek smatrao da sa znanjem ruskog i engleskog jezika u većem dijelu svijeta nećeš ostati ni žedan vode ni gladan kruha, zato sam počeo učiti ruski. Jedino mjesto gdje se nikako nisam uspio sporazumjeti ni na ruskom, ni na ukrajinskom, ni na njemačkom, ni na engleskom, ni na hrvatskom je bio željeznički kolodvor Keleti u Budimpešti. :oops::) A da se vratim na tvoje pitanje. Nije li ti tužno da dva sunarodnjaka u svoj zemlji, koji u većem broju slučajeva znaju govoriti jezik svoga naroda, međusobno komuniciraju na jeziku drugog naroda, a pritom, njihov materinji jezik je službeni jezik te države? Ja sam često razmišljao o tome, i jasno je da se ne mogu neke stvari preokrenuti preko noći, ali da sam ja Ukrajinac i da znam dobro ukrajinski i ruski…nema te stvari na svijetu koji bi me natjerala da sa svojim roditeljima, prijateljima i sunarodnjacima govorim na ruskom.



Чужому навчайтесь, свого не цурайтесь… (Тарас Шевченко);--)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on April 14, 2005, 03:18
Vanja, odgovorit ću ti najkrače ovako. Mislim da ti vidiš probleme tamo gdje ih nema. U svijetu ima mnogo zanimljivih stvari, pa i Ukrajinci koji govore ruski među sobom. :)

Mislim da tvoj princip: jedan narod — jedan jezik — jedna država — nije ispravan za sve slučaje u svijetu. Može čovjek imati i dva i više materinjih jezika, može pripadati dvama narodima, a može ih i mijenjati u toku svog života. Ovdje ne govorim o državljanstvu! To je posebna stvar. Ako ima Ukrajinaca koji žele postati Rusi ili pak istovremeno biti i Ukrajinci i Rusi, što ti im možeš uraditi? A imaš li pravo?..

A može i jedan jezik, mada u nekoliko vrstima, služiti nekoliko narodima.

Što se tiče Lavova, moraš vrlo pažljivo slušati njegov govor. Ako neki Lavovljanin čak govori standardni ukrajinski, lako ti može ubaciti neku riječ ili izraz iz zapadnog dijalekta, ili čak iz guculskog, ili pravo iz poljskog jezika. :)
Pa i glavni trg Lavova nije za uspomenu Ukrajinca Ševčenka, već Poljaka Mickiewicza. :) (Kad smo kod toga, na tom trgu se nalazila ustanova kojoj je pripadao posao mog oca.)
Eh, moram priznati da Lavov je jedan od mojih najomiljenjijih gradova. :?

P.S. Kada sam živio u Rovnom ili putovao negdje u Ukrajini, nikada mi prodavci, ni prodavačice, ni bilo tko još, koji su bili Ukrajinci, nisu odgovarali na ruskom, već uvijek na svom jeziku. I ja sam ubrzo navikao tomu i nisam u tome vidio nikakav problem. ;--):)
Samo mi je malo uvrijeđivalo da naša razredna starešina govori samo ukrajinski u ruskojezičnoj školi kada stvar nije ticala ukrajinskog jezika ni književnosti, a ona je govorila kao “službeno lice”. Ali sam istovremeno smatrao da naša Olena Fedorivna zna ukrajinski najbolje od svih u gradu, i njezini časovi su bili vrlo zanimljivi! I naravno, kada sam je molio, uvijek mi je prevodila neshvatljivu riječ ili izraz na ruski koji, mislim, također dobro znala, pa na razliku od dviju drugih nastavnica ukrajinskog nije ga voljela govoriti. :oops::)
Često su također Ukrajinci govorili ukrajinski i kada se nalazili neko vrijeme u Rusiji. Problem bi imao kada bi na primjer Gruzijac govorio svoj jezik negdje u Latviji. :?

A zasada se sjećam jedan slučaj prije nekoliko godina u Petrogradu. U jednoj prodavnici iznenando jedna stara žena mi je nešto zapitala na ukrajinskom! I ja sam nešto izvučio iz svojeg pamćenja i joj odgovorio također ukrajinski. :)

P.P.S. Ne mogu vjerovati da nije u Kijevu imalo čovjeka koji bi ti odgovorio ukrajinski! :oops::o
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on April 14, 2005, 20:28
Quote from: Amateur
Mislim da tvoj princip: jedan narod — jedan jezik — jedna država — nije ispravan za sve slučaje u svijetu. Može čovjek imati i dva i više materinjih jezika, može pripadati dvama narodima, a može ih i mijenjati u toku svog života. Ovdje ne govorim o državljanstvu! To je posebna stvar.

Ali stvar je u tome da čovjek odbacuje svoj jezik i prihvaća drugi. Tko će sačuvati ukrajinski jezik od izumiranja, ako ne Ukrajinci?
Quote from: Amateur
Ako ima Ukrajinaca koji žele postati Rusi ili pak istovremeno biti i Ukrajinci i Rusi, što ti im možeš uraditi? A imaš li pravo?..

Ništa im ja ne mogu uraditi, niti im ja želim išta uraditi. Svaki čovjek odlučuje za sebe. Živi, i pusti druge da žive…to mi se načelo oduvijek sviđalo. Ako želi netko promijeniti svoje državljanstvo, državu, spol, muža ili ženu – on/ona na to ima pravo i ja nisam nikakav faktor u životu tog čovjeka da mu ja išta imam braniti. Ali imam pravo na svoje mišljenje o tome, isto kao što i ti imaš pravo na svoje. Zato ja tvoje mišljenje poštujem, iako se nažalost s tobom ne mogu složiti… no kao što sam ti i jednom u poruci naveo, kamo bi svijet došao da se svi u svemu slažu i jednako misle…

Quote from: Amateur
Što se tiče Lavova, moraš vrlo pažljivo slušati njegov govor. Ako neki Lavovljanin čak govori standardni ukrajinski, lako ti može ubaciti neku riječ ili izraz iz zapadnog dijalekta, ili čak iz guculskog, ili pravo iz poljskog jezika.


Stari zagrebački «purgeri» tj. građani će ti u svojem govoru koristiti riječi poput: oberliht, forhang, badecimer, štaubzauger, flajšmašina, i još mnoge druge, pa to ne znači da govore njemački, već kajkavski koji obiluje germanizmima, a jezik nekog naroda uz književni oblik, čine i svi njegovi dijalekti. Tako hrvatski književni jezik ima tri dijalekta: štokavski, kajkavski i čakavski.
 
Quote from: Amateur
Pa i glavni trg Lavova nije za uspomenu Ukrajinca Ševčenka, već Poljaka Mickiewicza.

Glavni lavovski trg je Plac Rinok, na kojem ne stoji ni spomenik Ševčenku ni Mickiewiczu, već su na njemu, koliko me sjećanje služi, kipovi grčkih bogova. Ne sjećam se točno. A Lavov je podigao spomenik i Mickiewiczu i Ševčenku u čast, ali ne na središnjem trgu, starom Rinku.  
Quote from: Amateur
Eh, moram priznati da Lavov je jedan od mojih najomiljenjijih gradova.

Istina, u Lavovu se ima što za vidjeti. Znaš li da je od 1998. godine stavljen na popis UNESCO-a, tj. popis svjetske kulturne baštine, i UNESCO će pomagati financijski obnovu stare gradske jezgre.

Quote from: Amateur
Kada sam živio u Rovnom ili putovao negdje u Ukrajini, nikada mi prodavci, ni prodavačice, ni bilo tko još, koji su bili Ukrajinci, nisu odgovarali na ruskom, već uvijek na svom jeziku. I ja sam ubrzo navikao tomu i nisam u tome vidio nikakav problem.


Možda zato što si ti živio u zapadnoj Ukrajini, dobio si dojam da je tako na cijelom teritoriju Ukrajine. I sam ti je Drunkie, rekao da se u Kijevu češće u svakodnevnom životu koristi ruski, a ne ukrajinski. Ja sam uvjeren da će se kroz par godina jezična situacija u središnjoj Ukrajini i Kijevu jako promijeniti, tj. da će se vratiti na ukrajinski….ali za Harkiv, Dnjipropetrovsk, Luganjsk, Donjeck, Zaporižja i Odesu, щось не дуже впевнений.  
 
Quote from: Amateur
Ne mogu vjerovati da nije u Kijevu imalo čovjeka koji bi ti odgovorio ukrajinski!


Ne mogu vjerovati da u cijelom Kijevu nije bilo čovjeka koji bi ti mogao odgovoriti na ukrajinskom!

Bilo je, ali jako malo. Kijevski studenti su s nama cijelo vrijeme razgovarali na ukrajinskom, ali među sobom najčešće na ruskom. No dobro…

Dopusti mi nekoliko ispravaka:
prodavci – prodavači
Samo mi je malo uvrijeđivalo da naša razredna starešina –                Samo me malo vrijeđalo, kad bi nam naša razrednica (muški će biti razrednik)
njezini časovi – njezini satovi (časovi će biti u srpskom) još kažu školski ili nastavni sat, ili skraćeno samo  sat                                                                                                              
na razliku od – za razliku od
U jednoj prodavnici iznenando – U jednoj prodavaonici (ili trgovini) je iznenada
I ja sam nešto izvučio iz svojeg pamćenja i joj odgovorio također ukrajinski.- I ja sam nešto izvukao (ili prisjetio se) iz glave i odgovorio joj također na ukrajinskom
Bravo za tebe…inače…hrvatski ti je sve bolji i bolji. Kad ti to tvoj neistomišljenik(po ovom pitanju) prizna, onda ti je to pravi kompliment….8)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on April 15, 2005, 06:51
Quote from: VANJA
Ali stvar je u tome da čovjek odbacuje svoj jezik i prihvaća drugi.

Time što jedni jezici smjenjuju druge, čini se jezička povijest. To nije problem.

Quote from: VANJA
Tko će sačuvati ukrajinski jezik od izumiranja, ako ne Ukrajinci?

Ako hoće, sačuvat će ga. Ako ne – ne.

Quote from: VANJA
Možda zato što si ti živio u zapadnoj Ukrajini, dobio si dojam da je tako na cijelom teritoriju Ukrajine. I sam ti je Drunkie, rekao da se u Kijevu češće u svakodnevnom životu koristi ruski, a ne ukrajinski. Ja sam uvjeren da će se kroz par godina jezična situacija u središnjoj Ukrajini i Kijevu jako promijeniti, tj. da će se vratiti na ukrajinski….ali za Harkiv, Dnjipropetrovsk, Luganjsk, Donjeck, Zaporižja i Odesu, щось не дуже впевнений.

Ne. Htio sam tek reći da su Ukrajinci slobodno koristili svoj jezik ne gledajući kada sam im se ja obraćao na ruskom. Pa i za mene to nije bio problem... recimo, za nekoliko dana boravka u Ukrajini.

Što se tiče pitanja, je li se to često dešavalo, to je, jesam li često čuo ukrajinski jezik u ulicama, mogu ti ogvoriti da sam ukrajinski čuo češće, nego ruski, u Rovnom, Lavovu, čak u Kijevu (i pomisliti nisam mogao kako bi tamo ruski preovladavao!). Praktično nisam čuo ukrajinski u Užgorodu i cijelom Zakarpatju, a također u Krimu. U Harkivu nikada nisam bio. Odesa je priča za sebe. Stari odeski stanovnici govore “odeski jezik” što predstavlja mješavinu ruskog, ukrajinskog, jidiša i još nekoliko jezika. I sve to uz poznati odeski humor. :)
U istočnoj Ukrajini postoji istočni dijalekt ukrajinskoga jezika, koji je bliži ruskomu jeziku, ali nije baš on. Tako je zapadni dijalekt bliži poljskomu.
Osim toga, u istočnoj Ukrajini, a također u velikim gradovima cijele te zemlje ima mnogo etničkih Rusa. Mislim da u Rivnomu bilo je pola Rusa, pola Ukrajinaca ili nešto blisko toga. Uopće u Ukrajini je najveća ruska dijaspora u cijelom svijetu. To je apsolutno točno. A mislim, da najveća ukrajinska dijaspora je u Rusiji.

Quote from: VANJA
Dopusti mi nekoliko ispravaka...
njezini časovi – njezini satovi (časovi će biti u srpskom)...

Hvala lijepa! Meni je jako važno znati razliku između srpskoga i hrvatskoga jer neki Hrvati, Srbi, Bošnjaci, Crnogorci nisu tolerantni ubacivanju osobitostī drugih navedenih naroda kad netko priča s njima. Ali smijem li ti upitati, odakle znaš osobitosti srpskoga? Ti si Hrvat, rođeni u Hrvatskoj i živiš u njoj. Jesi li učio srpski posebno?

Quote from: VANJA
Bravo za tebe…inače…hrvatski ti je sve bolji i bolji. Kad ti to tvoj neistomišljenik(po ovom pitanju) prizna, onda ti je to pravi kompliment….8)

Hvala još jednom. Pa ja jako sumnjam u svom uspjehu jer ne radim ništa za poboljšanje svog hrvatskoga, samo pokušavam zapamtiti i ponavljati tvoje riječi i izraze. Zato su ovi komplimenti upravo za samog tebe! :)

P.S. Plošča Mickiewicza je središte Lavova. Plac Rynek je povijesno središte. Uopće u središtu onog grada ima nekoliko trgova, i koji je od njih najglavniji, teško je reći. Pamtim, kada sam šetao nekom ulicom ne znajući kamo, uvijek sam dolazio na Trg Mickiewicza. :yes:

Quote from: VANJA
a jezik nekog naroda uz književni oblik, čine i svi njegovi dijalekti. Tako hrvatski književni jezik ima tri dijalekta: štokavski, kajkavski i čakavski.

Nije točno. One tri prirodne dijalekte (narječja) je uzeto smatrati kako bi pripadali jednomu jeziku, koji se zove hrvatski. Ovo nije jezikoslovno pitanje! Uopće odluka, čine li bliski, ali različiti govori dijalekte jednog jezika ili različite srodne jezike, nije jezikoslovna, već etnopsihološka ili politička!!! To je aksiom! Jezik je apstrakcija! Mi možemo čuti samo govore! Dijalekti se mogu ne promijeniti, a promijeniti politički uvjeti — i, na primjer, kajkavski dijalekt mogao bi biti priznan dijelom slovenskoga jezika...

Književni oblik, ili književni jezik, ili standardni jezik, to je neprirodan, već svjesno normiran jezički sustav na temelju djela klasičnih pisaca i poznatih jezikoslovaca. Može biti podignut na osnovi nekog jednog, ili dvaju dijalekata, ili uopće na osnovi nekog naddijalektnog kojnea... Kako ja vidim, hrvatski književni jezik je podignut na osnovi mlađeg novoštokavskog jekavskog dijalekta, pa nije, razumije se, u potpunosti taj isti dijalekt.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on April 17, 2005, 01:41
Quote from: Amateur
Quote from: VANJA
Ali stvar je u tome da čovjek odbacuje svoj jezik i prihvaća drugi.

Time što jedni jezici smjenjuju druge, čini se jezička povijest. To nije problem.

Quote from: VANJA
Tko će sačuvati ukrajinski jezik od izumiranja, ako ne Ukrajinci?

Ako hoće, sačuvat će ga. Ako ne – ne.


Tu se u potpunosti slažem s tobom, jedino što ti na to gledaš malo drugačije nego ja. Dok ti to prihvaćaš zdravo za gotovo (to je tako i tako mora biti), ja na to gledam na način da se treba poduzeti sve kako do toga ne bi došlo tj. da se jezik sačuva. Ali na kraju sve se svodi na tvoju zadnju misao, i ovdje ne mislim samo na ukrajinski jezik, već na sve jezike koji se nalaze u sličnoj situaciji.  

 
Quote from: Amateur
Ti si Hrvat, rođeni u Hrvatskoj i živiš u njoj. Jesi li učio srpski posebno? .


Hrvat sam, živim u Hrvatskoj, rođen sam u Zagrebu. Srpski nikad nisam učio, ali dok sam ja bio osnovnoškolac, još je na snazi bio hrvatskosrpski jezik i ja sam bio još generacija koja je učila ćirilično pismo u školi. Danas se ćirilica više ne uči. Zbog toga smo i u čitankama imali odlomke nekih djela srpskih pisaca, pa tu je bila i televizija gdje su se prikazivali srpski filmovi i emisije i tako upijaš razlike, iako sam tek nedavno naučio što je to патос (pod) и саксија (lonac za cvijeće, tegla)…а posljednjih par godina dodir sa srpskim imam baš preko njihovih filmova…recimo UNDERGROUND :_3_01 mi je odličan film. U Srbiji je jako prisutna hrvatska zabavna glazba, tako da i oni imaju doticaj s hrvatskim.

Kad smo kod glazbe…pitanje za tebe i sve ostale! Znate li što su to narodnjaci :oops: ? Vjerojatno NE! Ali kad vam napišem izraz turbofolk, mislim da ćete razumjeti. Strašno me zanima tvoje mišljenje i mišljenje svih drugih o narodnjacima. Jesu li oni prisutni u Rusiji ili u vašim zemljama gdje živite i općenito kako ih doživljavate?:):D

Quote from: Amateur
P.S. Plošča Mickiewicza je središte Lavova. Plac Rynek je povijesno središte. .


Taj problem nam može riješiti samo pravi мешканець Львова ili mieszkaniec Lwowa ili građanin Lavova…8)

Quote from: Amateur
Nije točno…. .


Slažem se da nisam smio napisati da se hrvatski književni jezik dijeli na tri dijalekta, to mi je pogreška, ali ja sam htio reći da se današnji hrvatski jezik sastoji od tri narječja: čakavskog, kajkavskog i štokavskog, od kojih najveće područje zauzima štokavsko narječje. Podloga suvremenom hrvatskom književnom jeziku su novoštokavski govori, ali u njegovu razvoju sudjelovali su i svi ostali, čakavsko i kajkavsko narječje, te staroštokavski slavonski i istočnobosanski dijalekt.
;--)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on April 17, 2005, 06:55
Quote from: VANJA
Tu se u potpunosti slažem s tobom, jedino što ti na to gledaš malo drugačije nego ja. Dok ti to prihvaćaš zdravo za gotovo (to je tako i tako mora biti), ja na to gledam na način da se treba poduzeti sve kako do toga ne bi došlo tj. da se jezik sačuva. Ali na kraju sve se svodi na tvoju zadnju misao, i ovdje ne mislim samo na ukrajinski jezik, već na sve jezike koji se nalaze u sličnoj situaciji.

Jezik nije pojava koja tiče nekog jednog čovjeka (iako neki izmišljaju pseudo-jezike — konlange — za same sebe), to je druga razina, društvena. I mora biti društvena težnja i napor, a ne pokušaj nekog pojedinca u sačuvanju jezika. Ali ovo još nije cio moj stav. Živi jezici se stalno razvijaju i time se stalno mijenjaju. Što tada znači sačuvanje jezika? Neka konzervacija? Odgovorit ćeš mi da treba naći jedinsveni ispravni put jezičkog razvitka? To je zadaća za cijelu akademiju, a ne za nas s tobom... oh, opet ovo!... tj. ne za tebe ni mene! :-) Pa iskreno tebi želim postati akademik! :)
A rađanje ili smrt jezikā zar nije prirodna činjenica kojih mnogo znamo iz povijesti?
 
Quote from: VANJA
Hrvat sam, živim u Hrvatskoj, rođen sam u Zagrebu.

Kada si pisao nešto Matku na španjolskom kojeg ja ne znam, pomislio sam da je tamo bilo nešto o Križevcama...

Quote from: VANJA
Srpski nikad nisam učio, ali dok sam ja bio osnovnoškolac, još je na snazi bio hrvatskosrpski jezik i ja sam bio još generacija koja je učila ćirilično pismo u školi. Danas se ćirilica više ne uči. Zbog toga smo i u čitankama imali odlomke nekih djela srpskih pisaca, pa tu je bila i televizija gdje su se prikazivali srpski filmovi i emisije i tako upijaš razlike, iako sam tek nedavno naučio što je to патос (pod) и саксија (lonac za cvijeće, tegla)…а posljednjih par godina dodir sa srpskim imam baš preko njihovih filmova…

Hm, jako je čudan taj tuđi jezik, kojeg ne trebaš učiti posebno, ali koji prekrasno shvaćaš (a ponekad i kojemu mene učiš) i bez toga! :dunno:

P.S. I u materinijim jeziku ima planine riječi kojih ne znaš, osobito specijalni naučni i tehnički termini, zastarjele riječi, neologizme, lokalne riječi i sl.

Quote from: VANJA
recimo UNDERGROUND :_3_01 mi je odličan film.

Odličan je, pa jako tužan, pa također dosta častan i opet ima vjeru u svijetlu i sretnu budućnost... ali sva ova bombardovanja beogradskog zoološkog vrta u 1941., 1944., 1999... malo im drugih vojnih poligona?.. :x
Također se sjećam jako pomirljiv film upućeni događajima u Vukovaru prije i u toku rata.
I još — “Ubistvo s predumišljajem”, u kojem se otvoreno reče da rat protiv Hrvatā je sranje!  :_1_22

Zadnjih vremena vidio sam dva hrvatska filma. Jedan — tužna povijest o primirenju s bivšim komunistima radi stvaranja cijele nacije — “Priča iz Hrvatske”. Naziv drugoga sam, na žalost, zaboravio. Ispričava kako se u vrijeme poslije prvog svjetskog rata jedna ideološka organizacija preobratila u običnu zločinačku bandu. Prvi vođa te organizacije je naučio u Rusiji izraz "Job tvoju matj", s kojim u ustima i bio je ubijen. A drugi je... imao seks u čizmama i to pod stolom. :mrgreen:

Quote from: VANJA
U Srbiji je jako prisutna hrvatska zabavna glazba, tako da i oni imaju doticaj s hrvatskim.

Zar nije ispravno dotjecaj, utjecaj,... hm... proljev :oops: umjesto doticaj, uticaj, proliv??? :dunno:

Eh, pamtim jednog hrvatskog zemljopisca koji je bio pjevao “Malajko, moja mala Malajko,...” :D A još: “Ne mogu gledati suze u tvojim očima — ja znam, znam: teško je kada ostaješ sam...”; “Ista žena — novo lice svaki dan. Isto srce — uvijek nov uzbudljiv san....”; “Mladost, kao vlak, prohujala je već, prošla pokraj nas, odnijela nam sve. Ostali smo sami u snijegu ledenom, ničeg više nema, mrak je oko nas...” :D

A još je jedan Srbin bio pjevao hrvatski: “Potraži me u predgrađu, na ulici, na raskršću... Potraži me u predgrađu, kraj vlakova što prolaze...” Mislim da ovo je hrvatski zbog tih vlakova. :D

Quote from: VANJA
Kad smo kod glazbe…pitanje za tebe i sve ostale! Znate li što su to narodnjaci :oops: ? Vjerojatno NE! Ali kad vam napišem izraz turbofolk, mislim da ćete razumjeti. Strašno me zanima tvoje mišljenje i mišljenje svih drugih o narodnjacima. Jesu li oni prisutni u Rusiji ili u vašim zemljama gdje živite i općenito kako ih doživljavate?:):D

općenito = uopće?
Mislim da mi se turbofolk ne sviđa. Volim retro. Operu. Operetu. Sve do sovjetskih pjesama. :mrgreen: Osim ideoloških!!! :x

Mišljenje svih drugih... Joj, щось мені здається, що опріч нас с тобою, сюди давно вже ніхто й не пише! :(

Quote from: VANJA
Quote from: Amateur
P.S. Plošča Mickiewicza je središte Lavova. Plac Rynek je povijesno središte. .
Taj problem nam može riješiti samo pravi мешканець Львова ili mieszkaniec Lwowa ili građanin Lavova…8)

«А подать нам сюда львовянина, быстро!» :mrgreen:

Mislim kako bi najpoznatiji građanin Lavova bio Leopold von Sacher-Masoch, najstariji sin načelnika galičke policije, čije je ime bilo proslavljeno u nazivu mazohizma. :mrgreen:

Quote from: VANJA
Slažem se da nisam smio napisati da se hrvatski književni jezik dijeli na tri dijalekta, to mi je pogreška, ali ja sam htio reći da se današnji hrvatski jezik sastoji od tri narječja: čakavskog, kajkavskog i štokavskog, od kojih najveće područje zauzima štokavsko narječje. Podloga suvremenom hrvatskom književnom jeziku su novoštokavski govori, ali u njegovu razvoju sudjelovali su i svi ostali, čakavsko i kajkavsko narječje, te staroštokavski slavonski i istočnobosanski dijalekt.
;--)

A tamo gle i tako nekako polako su neki šumadijski govori doprineli valjda svoje malo nešto... :P
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on April 17, 2005, 16:31
Quote from: Amateur
A rađanje ili smrt jezikā zar nije prirodna činjenica kojih mnogo znamo iz povijesti?

Jedno je prirodna smrt, a drugo je nasilna smrt, a pod nasilnom smrti mislim da za razliku od ruskog koji nikada nije bio zabranjivan, ukrajinski baš zbog tih zabrana  boluje od simptoma da ga veliki dio ukrajinskog stanovništva danas ne koristi, a kao nuspojava pojavio se i suržik, nekakva mutacija između ruskog i ukrajinskog, gdje nema ni pravog ruskog, ni pravog ukrajinskog jezika, još jedini način da se jezična situacija pogorša do samog kraja, je da tu mutaciju proglase državnim jezikom u Ukrajini. Isto onako kako su širili ruski jezik, sada bi trebali širiti ukrajinski - dobro, ne baš na isti način, ali navest ću situaciju u Hrvatskoj. Mi kao mala zemlja imamo dosta nacionalnih manjina u Hrvatskoj, ali i Mađari i Talijani, i meni posebno dragi Slaveni Česi, Slovaci i Rusini u Slavoniji, svi do jednoga govore hrvatski. S time da u Istri, gdje živi polovično stanovništvo - Talijani i Hrvati, svi natpisi su na talijanskom i hrvatskom, ali Talijani ti normalno govore hrvatski. Tako da se golema ruska nacionalna manjina u Ukrajini, ne bi smjela ljutiti, ako bi država od njih tražila da nauče ukrajinski. (naravno ne sada neke ljude koji su prešli 40. godinu života, ali mlade nove naraštaje….обязательно).    
       
Quote from: Amateur

Kada si pisao nešto Matku na španjolskom kojeg ja ne znam, pomislio sam da je tamo bilo nešto o Križevcama...

Živim u Križevcima, manje od sat vremena vožnje autom od Zagreba u kojem sam rođen.
Quote from: Amateur

Hm, jako je čudan taj tuđi jezik, kojeg ne trebaš učiti posebno, ali koji prekrasno shvaćaš (a ponekad i kojemu mene učiš) i bez toga!  

P.S. I u materinijim jeziku ima planine riječi kojih ne znaš, osobito specijalni naučni i tehnički termini, zastarjele riječi, neologizme, lokalne riječi i sl.

Diskusiju hrvatski – srpski jezik smo već obavili, i ja se ne bih tu vraćao…kako si mi jednom napisao na ruskom….проехали  :P
 
Quote from: Amateur
Zar nije ispravno dotjecaj, utjecaj,... hm... proljev  umjesto doticaj, uticaj, proliv???

U riječi doticaj, jat se razvio kao i, tako da je pravilno doticaj, dok nije uticaj, već utjecaj. Znam da je zbunjujuće to u hrvatskom jer na mjestu jata mogu biti «i, e, je, ije».

Quote from: Amateur
općenito = uopće?

Правильно.

Ni ja ne volim narodnjake… Eto, zanimalo me tvoje mišljenje. Makar, nekada narodnjaci imaju toliko smiješne tekstove, da ti ih je milina slušati. Navest ću samo jedan tekst:
Uzela si žilet da sa njim siječeš vene, sa čim ću da se brijem, što ne misliš na mene.  
Ты взяла бритву, чтобы с ней перерезать себе вены, а с чем я буду бриться, чему не думаешь о мне.

Ispravci:
bombardovanja – bombardiranja,
zadnjih vremena – u zadnje vrijeme
planine riječi – brdo riječi, more riječi, mnoštvo riječi
Ispričava kako se u vrijeme – Govori ili priča o tome kako se u vrijeme
ispričati se – извиняться
imao seks u čizmama – tu će ti se Hrvat prije izraziti glagolom. A da i to naučiš, jer teško da ćeš to naći u rječniku - pristojna verzija za spolni čin je voditi ljubav, a ovako u žargonu imaš jako puno izraza – karati, ševiti, fukati pa sve do dobrog starog sveslavenskog jebati. :oops::D Ispričavam se ako sam nekom bio bezobrazan, ali jezik čine i psovke.    
Pa sada si zamisli kako je nama zanimljivo na predavanjima dok moraš ostati ozbiljan i gledati u Rajisu Ivanjivnu koja izgovori rečenicu poput:
Батько страшенно покарав свого сина і доньку, бо вони втратили всі гроші на їжу, або у нас на Україні коні фукають, а у вас що роблять?:oops::D
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on April 17, 2005, 19:56
Quote from: VANJA
Jedno je prirodna smrt, a drugo je nasilna smrt, a pod nasilnom smrti mislim da za razliku od ruskog koji nikada nije bio zabranjivan, ukrajinski baš zbog tih zabrana  boluje od simptoma da ga veliki dio ukrajinskog stanovništva danas ne koristi, a kao nuspojava pojavio se i suržik, nekakva mutacija između ruskog i ukrajinskog, gdje nema ni pravog ruskog, ni pravog ukrajinskog jezika, još jedini način da se jezična situacija pogorša do samog kraja, je da tu mutaciju proglase državnim jezikom u Ukrajini. Isto onako kako su širili ruski jezik, sada bi trebali širiti ukrajinski - dobro, ne baš na isti način, ali navest ću situaciju u Hrvatskoj. Mi kao mala zemlja imamo dosta nacionalnih manjina u Hrvatskoj, ali i Mađari i Talijani, i meni posebno dragi Slaveni Česi, Slovaci i Rusini u Slavoniji, svi do jednoga govore hrvatski. S time da u Istri, gdje živi polovično stanovništvo - Talijani i Hrvati, svi natpisi su na talijanskom i hrvatskom, ali Talijani ti normalno govore hrvatski. Tako da se golema ruska nacionalna manjina u Ukrajini, ne bi smjela ljutiti, ako bi država od njih tražila da nauče ukrajinski. (naravno ne sada neke ljude koji su prešli 40. godinu života, ali mlade nove naraštaje….обязательно).

В чужой монастырь со своим уставом не суйся! :x (ruska poslovica)

Službeni jezik države moraju znati samo državni službenici. Svaki čovjek ima pravo govoriti svoj jezik i koristiti ga u vitalnim situacijama u svojoj zemlji, kada čak njegov jezik nije službeni!

Suržik je prirodna stvar. Suržik nije proglašen službenim jezikom Ukrajine.

Ne može biti nasilja nad jezikom. On nije materijalan.

Vanja, tvoj stav je pun gole laži te provocira nasilje i rat između ljudima. Jojoj, kako je užasno! :x:x:x

Quote from: VANJA
Quote from: Amateur

Hm, jako je čudan taj tuđi jezik, kojeg ne trebaš učiti posebno, ali koji prekrasno shvaćaš (a ponekad i kojemu mene učiš) i bez toga!  

P.S. I u materinijim jeziku ima planine riječi kojih ne znaš, osobito specijalni naučni i tehnički termini, zastarjele riječi, neologizme, lokalne riječi i sl.

Diskusiju hrvatski – srpski jezik smo već obavili, i ja se ne bih tu vraćao…kako si mi jednom napisao na ruskom….проехали  :P

Upravo si mi ti (djelomice uz pomoć drugih forumaša) na ovoj upućenoj hrvatskomu jeziku temi konačno dokazao da danas hrvatski i srpski je jedan te isti jezik koji samo ima više, nego jedan nacionalni standard, a ima i opće dijalekte. I ovo je svjetski poznato stanje i u drugim jezicima. :) :_1_12
(Pa sve do pričanja s tobom ja sam još bio imao neku sumnju.)

Ako ne slažeš sa mnom u ovome, imaš pravo.  ](*,)
Ali ovo već nije moj problem. I vjeruj mi, ja nisam u dotičnom pitanju usamljeni ni u cijelom svijetu, a ne samo u mojoj domovini. :P

Sve u svemu, još jednom iskreno ti zahvaljujem, Ivane, za pomoć u mom učenju hrvatskog standarda, za odgovore na moja mnogobrojna pitanja (u tome i za kajkavski dijalekt), za pokazivanje nekih razlika hrvatskoga sa srpskim i za svu ostalu informaciju! :)

Quote from: VANJA
Quote from: Amateur
Zar nije ispravno dotjecaj, utjecaj,... hm... proljev  umjesto doticaj, uticaj, proliv???

U riječi doticaj, jat se razvio kao i, tako da je pravilno doticaj, dok nije uticaj, već utjecaj. Znam da je zbunjujuće to u hrvatskom jer na mjestu jata mogu biti «i, e, je, ije».

Znači, moj hrvatsko-ruski (ne hr.-sr.-rus.!) rječnik 1999. g. griješi s “doticajem”. :(
Ali sve pak nije logično, zar nisu ove riječi (doticaj i utjecaj) istokorenske i u sličnima jezičnim uvjetima samo s različitim prefiksima?

Quote from: VANJA
Pa sada si zamisli kako je nama zanimljivo na predavanjima dok moraš ostati ozbiljan i gledati u Rajisu Ivanjivnu koja izgovori rečenicu poput:
Батько страшенно покарав свого сина і доньку, бо вони втратили всі гроші на їжу, або у нас на Україні коні фукають, а у вас що роблять?:oops::D

Riječi “фукати” ne znam, a nema je ni u mom ukrajinsko-ruskom rječniku. Možda ona je htjela reći da konji frču?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on April 17, 2005, 22:18
Slažem se jedino s tobom da trebamo ovu raspravu privesti kraju, jer to nikamo više ne vodi...bilo mi je drago što sam ti mogao pomoć pri učenju hrvatskog jezika, ali ne kanim promijeniti svoj stav o nazivu svog materinjeg jezika i o tome da se revitalizira ukrajinski jezik u Ukrajini i ne želim da me svako-malo netko u to uvjerava, bar što se tiče mog materinjeg jezika, jer to je moj manastir. Isto tako kako si mi napisao u toj poslovici da se ne miješam sa svojim Ustavom u tuđi manastir, tu si u pravu, jedino što smo se obojica miješali u posao toga manastira, s obzirom da sam ja Hrvat, ti Rus, a manastir je ukrajinski…

I još «nekaj» za kraj… Nemoj se bojati da će ti izbiti oružani sukob između Ukrajine i Rusije, zato što jedan zagrebački student ukrajinistike, smatra da bi se u Ukrajini trebalo komunicirati na ukrajinskom. Do toga ti neće doći…časna pionirska riječ…

Пока! ;--)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on April 18, 2005, 00:07
Quote from: VANJA
Slažem se jedino s tobom da trebamo ovu raspravu privesti kraju, jer to nikamo više ne vodi...bilo mi je drago što sam ti mogao pomoć pri učenju hrvatskog jezika, ali ne kanim promijeniti svoj stav o nazivu svog materinjeg jezika i o tome da se revitalizira ukrajinski jezik u Ukrajini i ne želim da me svako-malo netko u to uvjerava, bar što se tiče mog materinjeg jezika, jer to je moj manastir. Isto tako kako si mi napisao u toj poslovici da se ne miješam sa svojim Ustavom u tuđi manastir, tu si u pravu, jedino što smo se obojica miješali u posao toga manastira, s obzirom da sam ja Hrvat, ti Rus, a manastir je ukrajinski…

I još «nekaj» za kraj… Nemoj se bojati da će ti izbiti oružani sukob između Ukrajine i Rusije, zato što jedan zagrebački student ukrajinistike, smatra da bi se u Ukrajini trebalo komunicirati na ukrajinskom. Do toga ti neće doći…časna pionirska riječ…

Пока! ;--)

Nisam nikada tražio kad bi ti promijenio svoj stav o nazivu svog materinjeg jezika: za tebe – Hrvata – on je bio ranije, je danas i biće ubuduće hrvatski! U ovome ja se slažem s tobom. 8)

Ako ima neki problem s ukrajinskim jezikom, to ono je zadaća za Ukrajince, a ne za tebe ni za mene. I ne mogu se složiti da, ako ti smatraš da stanje tog jezika loše, u tome su Rusi krivi. :x

Ukrajina je djelomice i moj manastir zbog toga što ona i moja današnja zemlja je bila dio jedne veće domovine, a također zbog toga što ja sam u njoj živio skoro 6 godina i učio tamo njezinu kulturu i to najviše kroz njezin jezik i književnost. :_1_12

Miješati u tuđi manastir sa svojim Ustavom je jedno, pa imati svoj stav u bilo čime u svijetu je drugo. To je pravo svakoga. Ne sviđa mi se samo takve stavove koji dijele ljudi, uvode ih u sukobe, a krive prave i čak žrtve tih sukoba. :x

“Časna pionirska riječ” – to je tvoj crni humor? :x
Ili ti upravo hoćeš takvog oružanog sukoba ili ti ne vidiš što do oružanoga sukoba sve još može doći u Ukrajini?.. Ili ne znaš kako jedni Ukrajinci (pripadnici ukrajinske nacionalističke vojske) noćima išli u kuće drugih Ukrajinaca (koji su se radovali pobjedi nad fašizmom) i gušili ih cijelim porodicama, ne žaleći najmanju bebu?! To se dešavalo u tvojoj omiljenoj zapadnoj Ukrajini do sredini 1950-h godina. A što se onamo činilo tokom zadnjih predsjedničkih izbora, znaš? Poslije prvog kruga u selima zapadne Ukrajine predavala se javnosti imena tih tko je glasao protiv Juščenka! Njihov je život bio upravo ugrožen! Stvarna pobjeda demokratije! :(:(:(

Znaj, ne moraš navoditi zapadnu Ukrajinu kao primjer za sve Ukrajince!

“...jedan zagrebački student ukrajinistike smatra da bi se u Ukrajini trebalo komunicirati na ukrajinskom...” he he he... U Ukrajini (pa još u mnogim zemljama širom svijeta) ljudi sretno komuniciraju na ukrajinskom i ne znaju što jedan zagrebački student smatra! :mrgreen:

Zbogom!
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on April 18, 2005, 09:22
Али таваришчи, се не свађајте...oooops...nepravilna tipkovnica...

Ja ću se čak ne misleći s tobom složiti, VANJA, kad je u pitanju sve što veliš o narodu i o jeziku.  U pravu si ti kad tvrdiš da je jezik - vrsta oruđa; ovog puta, oruđa kulture (kao ga je nazvao Pavle Ivić).  Evo pitanje sa odgovorom providljivijim nego voda Bajkala u vedar dan: zašto su Židovi (moj narod) sebi uskrstili svoj mrtav jezik?  Zašto su uzdignuli to što nitko (i gotovo ništo) već ne pamti?  Što su pozajmili i što su tražili uzvrat, kad su znali koliko i kako to je, jezik koji ne već živi ophvatiti ponovo, natjerati masove da ga govore?  Jednostavno, lako i jednostavno: zato što su svi oni bili Židovi, i nitko drugi.  Oni nisu bili Nemci, oni nisu bili Arabi.  Židovi su bili, a Židovi neka govore Židovskim jezikom...

Lako se vjeruje da su Srbi ovoliko ili onoliko pravili napor na Hrvate.  Srbi nisu nikako različni i od koga drugog koji će se nalaziti tamo gdje su bili oni.  Nisu se našli sa vitezovim srcama; ali, dobro, a zašto bi?  No usput toga ja ipak ne mogu shvatiti kako netko može misliti da ovo raztjeranje - razbacivanje po stranama - može biti (a neću reči da jest!) nešto dobro.  Vi ste Hrvati.  Imaste li Dubrovnik?  A kad ste imali Dubrovnik, šta su imali Srbi?  Vi kao narod, mislim, ne morate nikad zaboraviti, koliko ste vi (u redu i voljno) podarili Srbima.  A i Srbi neće zaboraviti, ma koliko oni toga žele.  Te stoga vaš uticaj na (slićne) jezike Srba i Hrvata mora vam pružiti ponošenje, a ne strah.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on April 18, 2005, 13:33
Quote from: GayleSaver
Али таваришчи, се не свађајте...oooops...nepravilna tipkovnica...

Svađe na ovoj temi nije bilo. Ja je ne vidim.

Добавлено спустя 6 минут 42 секунды:

 
Quote from: GayleSaver
Židovi su bili, a Židovi neka govore Židovskim jezikom...

Samo Židovski jezik nije jedan. Židovi imaju još nekoliko, osim toga što dobro znaju jezike tih zemalja u kojih žive, te su mnogo doprineli njihovim kulturama.

Što s mnogostoljećnom klasičnom književnošću na jidišu? A klezmorim, kojih jednom začuješ, nikad ne zaboraviš?! :)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Drunkie on April 18, 2005, 21:12
Vanja, Galič nije u "sadašnjoj Rumunjskoj". On se nalazi u severnom delu Ivano-Frankivskoj oblasti.

Ja sasvim ne shvatam zašto jezik mora da bude toliko važan. Pa jeste važan ali nije presudan. Istina je da u Zapadnoj Ukrajini neki smatraju da ako neko ne govori Ukrajinski onda nije sasvim Ukrajinac. Obrnuto, na Istoku zemlje se često smatra da ako neko govori Ukrajinski onda on je nacionalista. Mislim da i je i to, i ono krivo.
Već sam rekao da za mene najvažnije pitanje je da li je čovek patriot Ukrajine. Ako jeste, nema veze koji jezik on govori – Ukrajinski, Ruski, Poljski ili čak Tatarski. Ja poznajem ljudi koji govore Ukrajinski ali nisu uopšte svesni da su Ukrajinci. Obrnuto, ima ljudi u istočnim oblastima (gde ja sam živeo pet godina) kojim Ukrajinski je jako loš, ali nacionalisti su i nikad ne bi želeli da Ukrajina ponovo postane deo Rusije. Prvo – patriotizam, a jezik je drugorazredan. Mnogo je primera kad jedan narod govori dva i više jezika, a dva i više naroda koriste isti jezik.
Zanimljivo je da, kao sam čitao malopre, prema sociološkim istraživanjima, stanovnici Kijeva, koji su uglavnom ruskojezični, će obično imati bolji stav prema ljudima kojih ne poznaju ali koji pričaju Ukrajinski, nego prema ruskojezčnim kojih ne poznaju.
Mogu još da kažem da kod ruskih govornika na ulicama Kijeva se odmah će čuti preko akcenta ako neko je došao iz Rusije (pa posebno iz Moskve).
Čuo sam takođe ovu "vest" da navodno u Zapadnoj Ukrajini objavljivali su imena onih koji su glasali za Janukoviča. Jao, smešno. Meni je zapravo van pameti da neko bi mogao poverovati u takvu laž.
Neću ništa da kažem povodom događaja u Zapadnoj Ukrajini tokom 40-50-h. To je bio rat, delomično rat protiv osvajača, i delomično građanski rat, a u takvom ratu nikad nema ni potpuno pravih, ni potpuno krivih. Ali ja svako poštujem ljudi koji uzeli su oružje da brane svoju zemlju i da dobiju joj nezavisnost.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on April 18, 2005, 23:19
Quote from: Drunkie
Čuo sam takođe ovu "vest" da navodno u Zapadnoj Ukrajini objavljivali su imena onih koji su glasali za Janukoviča. Jao, smešno. Meni je zapravo van pameti da neko bi mogao poverovati u takvu laž.

Može povjerovati u takvu vijest taj koji je tamo živio skoro 6 godina. Iskreno bih htio saznati da to je bila laž!  :_1_22

Quote from: Drunkie
Neću ništa da kažem povodom događaja u Zapadnoj Ukrajini tokom 40-50-h. To je bio rat, delomično rat protiv osvajača, i delomično građanski rat, a u takvom ratu nikad nema ni potpuno pravih, ni potpuno krivih. Ali ja svako poštujem ljudi koji uzeli su oružje da brane svoju zemlju i da dobiju joj nezavisnost.

Ni u kojem ratu ja ne znam potpuno pravih!

Ne mogu poštivati ljudi koji su uzeli udavčić i ugušili obitelj susjeda zajedno s njegovom djecom. Također ne mogu poštivati rat protiv rodilišta ili bolnica. Ne mogu poštivati ljudi koji oružjem izbiraju civilne zrakoplove. Smatram da sve ovo je terorizam koji ne mogu poštivati ni iz kojih razloga.

Drunkie, u Vašim porukama patriotizam izgleda kao nešto što svakako ima vezu s nekim ratom. Zašto? U suvremenom svijetu ne svaki čovjek može postati dobar ratnik. Ne svaki se može naučiti ratovati protiv terorista ili shvatiti suvremeno oružje visokih tehnologija.

Ja se s Vama u potpunosti slažem da svaki građanin mora poštivati svoju domovinu. A i čovjek koji nije građanin te države, u kojoj stalno živi, ili putnik koji je došao tek na par dana, zar oni ne moraju poštivati tu zemlju gdje se nalaze? Pa to nije patriotizam. Njihov patriotizam je upućen drugoj državi, njihovoj domovini.

Dakle, mislim da nije jezik najvažnjija stvar, ni patriotizam, ni rodoljublje, ni domoljublje (kako se ono najtočnjije zove na hrvatskom?). A samo i jednostavno — poštivanje svih ljudi, bliskih i dalekih, koji govore ispravno ukrajinski (hrvatski, ruski itd.) i koji ne, kojim se sviđa njihova današnja vlada i kojim ne, koji se sviđa tebi i koji ne, kojim se sviđaš ti i kojim ne, koji su tvoji sunarodnici i koji nisu itd. Svih, osim zločinaca, neovisno o razlozima njihovih zločina.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Drunkie on April 18, 2005, 23:57
Pa sasvim nije patriotizam nešto obavezno vezano sa ratom. Srećan sam da mi smo dobili nezavisnost bez nikakvih ljudskih žrtava, na razliku od naših jugoslovenskih braća.
Kod mene sada, naprimer, patriotizam znači da nikad neću kupovati neku tuđu robu kad ima slične domovinske, možda čak i ne tako kvalitetne. Znači da kad u inostranstvu sam i meni neko će kako "Evo Rusa", ja ću uvek da nisam Rus, morate shvatiti da nije Kijev ruski grad i da nije Ukrajina isto što i Rusija. Znači da ja ne smatram da Rusija mora da bude nama najbolji prijatelj samo zato što govorimo isti jezik. Nemam ništa protiv Rusa, ali je zajednička država otišla u prošlost i se neće vratiti, to je najvažnije što neki Rusi moraju da shvate.
E sad, zar nije ovo slično na razgovor između nekih Srba i Hrvata? :)
Uostalom, potpuno se slažem da svaki rat je loša stvar i da rat je uvek povezan sa zločinom – od svake strane. Nema takvog da jedna strana je potpuno prava, a druga kriva, jedna je izvršila zločine a druga nije. A svaki zločin mora da bude kažnjen, nije bitno kime i u čije ime je izvršen.
I nikako nije za mene patriotizam nešto povezano sa teranjem ljudi iz njihovih kuća samo zbog etničke pripadnosti, imena ili religije :x
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on April 19, 2005, 05:50
Quote from: Drunkie
Pa sasvim nije patriotizam nešto obavezno vezano sa ratom. Srećan sam da mi smo dobili nezavisnost bez nikakvih ljudskih žrtava, na razliku od naših jugoslovenskih braća.

Zlatne riječi! Pa i toliko mržnje kod nas nije bilo, mislim...

Quote from: Drunkie
Kod mene sada, naprimer, patriotizam znači da nikad neću kupovati neku tuđu robu kad ima slične domovinske, možda čak i ne tako kvalitetne.

Dobra misao, ali ima mnogo ljudi, koji smatra sebe da su patrioti, ali u ovom pitanju imaju svoj osobni stav. :)

Quote from: Drunkie
Znači da kad u inostranstvu sam i meni neko će kako "Evo Rusa", ja ću uvek da nisam Rus,

Može biti neka inercija još nekoliko vremena, pa mislim ne na Jadranu u hrvatskoj Dalmaciji. :)

Quote from: Drunkie
morate shvatiti da nije Kijev ruski grad

Neću govoriti za sve Ruse ni za Bjeloruse, ali ja sam Rus koji ne živi ni u Ukrajini, pa Kijev jest u mojem srcu!  :_1_12

Quote from: Drunkie
i da nije Ukrajina isto što i Rusija.

To je točno. Dvije odvojene države.

Quote from: Drunkie
Znači da ja ne smatram da Rusija mora da bude nama najbolji prijatelj samo zato što govorimo isti jezik. Nemam ništa protiv Rusa, ali je zajednička država otišla u prošlost i se neće vratiti, to je najvažnije što neki Rusi moraju da shvate.

Ruski i ukrajinski nije isti jezik. :) Nemoj varati Ivana, on sve zna! :mrgreen:

Za mene države nisu važne strvari kao što sam još rekao. Prijatelj može biti čovjek čovjeku. Državno prijateljstvo je većinom propaganda. Propaganda je većinom laž, svakako nije potpuna istina.

Pa bliskost kulture, jezika, gotovo opća povijest je za mene važna! Ako ne bude neke nesreće zbog političara, i dalje ću smatrati da Ukrajina, mada nije moja država, već je moja zemlja, kao također i Bjelorusija. Molim te, ne ljuti se! :_1_12

Quote from: Drunkie
E sad, zar nije ovo slično na razgovor između nekih Srba i Hrvata? :)

E-e-e, na žalost kod njih ima brda povijesnih i ratnokrivičnih nesporazuma... Ja nisam mogao prije rata u Jugoslaviji i pomisliti kako je tamo! Svuda su bili putevi “Bratstvo—Jedinstvo”...

S malim optimizmom vidim kako u zadnje vrijeme i u balkanskim zemljama polako ide prema priznanju da čovjek je uvijek čovjek, budi on Hrvat, Srbin ili itko drugi.

Quote from: Drunkie
Uostalom, potpuno se slažem da svaki rat je loša stvar i da rat je uvek povezan sa zločinom – od svake strane. Nema takvog da jedna strana je potpuno prava, a druga kriva, jedna je izvršila zločine a druga nije. A svaki zločin mora da bude kažnjen, nije bitno kime i u čije ime je izvršen.
I nikako nije za mene patriotizam nešto povezano sa teranjem ljudi iz njihovih kuća samo zbog etničke pripadnosti, imena ili religije :x

Točno reče!  :_1_05
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on April 19, 2005, 06:25
Quote from: Drunkie
Srećan sam da mi smo dobili nezavisnost bez nikakvih ljudskih žrtava, na razliku od naših jugoslovenskih braća.


Vjeruj mi: za ovo je dug zaista već isplacen.  Ne vjeruješ?  Pomisli na sedamdeset godina.

Добавлено спустя 1 минуту 37 секунд:

 
Quote from: Amateur
Quote from: Drunkie
Pa sasvim nije patriotizam nešto obavezno vezano sa ratom. Srećan sam da mi smo dobili nezavisnost bez nikakvih ljudskih žrtava, na razliku od naših jugoslovenskih braća.

Zlatne riječi! Pa i toliko mržnje kod nas nije bilo, mislim...

Nemojmo se svađati, ali to ne hoću podnositi.  Otkud ovaj kompleks superiornosti?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on April 19, 2005, 16:41
Quote from: GayleSaver
Otkud ovaj kompleks superiornosti?

Ne shvatih. Probajte malo objasniti.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on April 20, 2005, 01:50
Quote from: Drunkie (http://viewtopic.php?p=39661#39661)
Vanja, Galič nije u "sadašnjoj Rumunjskoj". On se nalazi u severnom delu Ivano-Frankivskoj oblasti.


Дякую на виправку. Ось в чому справа і чому я переплутав Галич. Grad Galič je, kao što sam i rekao, bio nekada prijestolnica kneževine, da bi se onda iz Galiča prіjestolje preselilo u Lavov. Današnji ukrajinski Galič nad Dnjestrom (ako se opet ne varam :oops:) još su i zvali Veliki Galič, a Mali Galič je nad Dunavom i nalazi se u današnjoj Rumunjskoj pod imenom Galaţi, iako u hrvatskoj enciklopediji navode uz današnje rumunjsko ime i slavenski naziv Galac. Тому замінив ці два міста…nije bilo namjerno :oops:
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on April 20, 2005, 02:13
Kupih knjižicu o hrvatskom jezikoslovlju. Bože, saznadoh da su čak M.Krležu urednici “prevodili” na hrvatski! :o
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on April 20, 2005, 02:55
Nećemo o mržnje.  Mržnje kod nas je bilo dovoljno, a ono što je bilo hladne mržnje sve isplaća dug koji čini nedostatak vrijele mržnje.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on April 20, 2005, 03:01
Quote from: GayleSaver
Nećemo o mržnje.  Mržnje kod nas je bilo dovoljno, a ono što je bilo hladne mržnje sve isplaća dug koji čini nedostatak vrijele mržnje.

Kod mene osobno mržnje nikada nije bilo.
Kod vas u Americi — toga ne znam!
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on April 20, 2005, 05:53
To jest?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on April 20, 2005, 06:31
To je to.

Добавлено спустя 33 минуты 1 секунду:

 Ivane, znaš li hrvatsku etimologiju? Mnogo me zanima nastanak glagola desiti/dešavati se. Nema ih ni u kojem drugom jeziku, mislim. Postoje li oni u kajkavskom narječju?
Ovi glagoli se ponekad prevode na ruski kao “случиться/случаться”. Imaju li neku vezu s hrvatskima riječima “slučaj, slučajno”?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on April 20, 2005, 13:25
Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=39814#39814)
Ivane, znaš li hrvatsku etimologiju? Mnogo me zanima nastanak glagola desiti/dešavati se. Nema ih ni u kojem drugom jeziku, mislim. Postoje li oni u kajkavskom narječju?
Ovi glagoli se ponekad prevode na ruski kao “случиться/случаться”. Imaju li neku vezu s hrvatskima riječima “slučaj, slučajno”?


Etimologija me jako zanima, ali baš ovaj glagol desiti/dešavati se ne znam kako se i od čega razvio. Trebalo bi pogledati u Akademijin rječnik što se tamo navodi. Inače, ispravno si napisao da se glagol u ruskom prevodi kao “случиться/случаться”, jer desiti je isto što i dogoditi se/događati se. Što se desilo? Što se dogodilo? – potpuno isto značenje, iako ja ću prednost u hrvatskom uvijek dati ovome drugome. U kajkavskome narječju i kad bi netko rekao «Kaj se desilo?» vjerojatno je to pod utjecajem književnog jezika, dok će na pravoj kajkavici to pitanje glasiti – Kaj se pripetilo? Riječi slučaj i slučajno, pa ja mislim da će one i u hrvatskom i u ruskom isto glasiti i isto značiti... :dunno:

Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=39807#39807)
Kupih knjižicu o hrvatskom jezikoslovlju. Bože, saznadoh da su čak M.Krležu urednici “prevodili” na hrvatski!


Krleža je pisao na hrvatskom i to na jeziku koji je potpuno razumljiv današnjim ljudima, ali imao je običaj da bi svojim likovima u govor ubacivao strašno puno germanizama i kajkavizama, kako bi se čitatelj mogao bolje uživjeti u knjigu. Na primjer. U Gospodi Glembajevima (vrijeme i mjesto radnje - Zagreb, jedna ljetna noć prije rata 1914-1918) Glembaji su zagrebačka ugledna obitelj i u njihovim razgovorima vlada potpuni «suržik» jer oni će govoriti hrvatski, pa će ubaciti njemački veznik i nastaviti govoriti na njemačkom, a drugi lik će mu odgovoriti ponovno na hrvatskom i onda će se radnja prebaciti na služavke koje će među sobom razgovarati na kajkavskom, a sve te dijelove su urednici u fusnotama bili dužni prevesti na hrvatski, za one koji ne znaju kajkavski i njemački. Tako ja to objašnjavam. A što se navodi u tvojoj knjizi? Zašto su ga prevađali?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Lucidar on April 20, 2005, 13:54
Quote from: VANJA
U kajkavskome narječju i kad bi netko rekao «Kaj se desilo?» vjerojatno je to pod utjecajem književnog jezika, dok će na pravoj kajkavici to pitanje glasiti – Kaj se pripetilo? Riječi slučaj i slučajno, pa ja mislim da će one i u hrvatskom i u ruskom isto glasiti i isto značiti...


Vidiš, ja nigdar nis čul rieč "pripetiti se", a živim v Zagorju več dvajst ljet. Tuj bi se rekle "kaj se dogodile" (pišem kajkavski jer Amateura zanima, ali te je kajkavski kakvega sam ja navčil, kakev se govori v središnjem Zagorju).
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on April 20, 2005, 14:59
Quote from: Lucidar (http://viewtopic.php?p=39837#39837)
Vidiš, ja nigdar nis čul rieč "pripetiti se", a živim v Zagorju več dvajst ljet. Tuj bi se rekle "kaj se dogodile" (pišem kajkavski jer Amateura zanima, ali te je kajkavski kakvega sam ja navčil, kakev se govori v središnjem Zagorju).


Al viš…to kaj ti živiš v Zagorju i kaj nisi čul za tu reč, ne znači da se sam v Zagorju pripoveda kajkavica. I sam si predi rekel da je kajkavski dijalekt dost heterogeni. Pri meni v Potkalničkom prigorju, a nekak mi se vidi da je tak i v Zagrebu i Zagrebačke županije, v Koprivnici, Varaždinu i v Đurđevcu jat nigdar ni tak diftongirani kak je pri vam v Zagorju. K tome, tak ga diftongiranoga izgovaraju i v Međimurju, če nis pogrešil. Tak da jedino krivo kaj sem naredil, kaj sem napisal da bi rečenica «Što se dogodilo» na pravoj kajkavici glasila «Kaj se pripetilo», a to gda sam spomenul pravu kajkavicu, napisal sam kak se vu mojem kraju ljudi spominaju…zbog tega ti se ispričavam :(, jer to nis smel napisati, jer nema prave i krive kajkavice…a če ti nigdar nisi čul za glagola pripetiti se…imaš puno kajkavskih popevki gde ti se baš tak veli. Ja se sečam gda sem još kak dečec v zboru v škole popeval jenu popevku kaj je tekst išel: Kaj se pripetile, kaj se dogodile? Jena devojčica vu šesnajstim leti, več je ona štela dva dečke imeti… ;--)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on April 20, 2005, 17:58
Quote from: VANJA
Krleža je pisao na hrvatskom i to na jeziku koji je potpuno razumljiv današnjim ljudima, ali imao je običaj da bi svojim likovima u govor ubacivao strašno puno germanizama i kajkavizama, kako bi se čitatelj mogao bolje uživjeti u knjigu. Na primjer. U Gospodi Glembajevima (vrijeme i mjesto radnje - Zagreb, jedna ljetna noć prije rata 1914-1918) Glembaji su zagrebačka ugledna obitelj i u njihovim razgovorima vlada potpuni «suržik» jer oni će govoriti hrvatski, pa će ubaciti njemački veznik i nastaviti govoriti na njemačkom, a drugi lik će mu odgovoriti ponovno na hrvatskom i onda će se radnja prebaciti na služavke koje će među sobom razgovarati na kajkavskom, a sve te dijelove su urednici u fusnotama bili dužni prevesti na hrvatski, za one koji ne znaju kajkavski i njemački. Tako ja to objašnjavam. A što se navodi u tvojoj knjizi? Zašto su ga prevađali?

Ja sam i prije čitao da su u knjigama jugoslavenskih pisaca likovi često govorili na svojim dijalektima i zbog toga se moralo sastavljati u njih mali rječnik za prijevod svih neshvatljivih riječi na književni jezik ili, kao što si rekao, raditi ovo u fusnotama. Za mene to nije čudno, jer je u najpoznatije djelo ruske književnosti “Rat i mir” njegov autor Lav Tolstoj ubacio tako mnogo francuskog teksta u ustima i pismima mnogobrojnih likova, što fusnote ponekad napunjavaju pola stranice. Ruski plemići, ugledne obitelji i stvarni francuzi tamo govore gotovo uvijek francuski. :)

Zbog toga, da nemamo u knjižarama novijih priručnika, rječnika za sve jezike (osim možda obnovljenih engleskih i par drugih, svi ostali su reprintni), a za neke jezike nismo još nikad ni imali, tražim potrebnu informaciju malim truncima gdje i kako tek mogu. Kupio sam knjigu jednog znanstvenika upućenu odvajanju hrvatskoga jezika od srpskoga. Prije sam čitao da u Jugoslaviji, ne gledajući na zabranu, srpske knjige su se pohrvaćivale za hrvatke čitatelje. A u ovoj knjizi, što sam jučer kupio, je napisano da su pohrvaćivali djela hrvatskog pisca Vladimira Nazora, jer je bio dopustio mnogo srbizama u svojim knjigama. Rečeno je također, da je bila pohrvaćena i zbirka pripovijesti Miroslava Krleže «Hrvatski bog Mars». Kod ove činjenice autor upućuje prema djelu Težak S. Jezične mijene i prijelomi u hrvatskoj umjetnosti riječi. Zagreb: Tipex, 2002, s. 282. Smatrao sam da M.Krleža je pisac broj jedan u Hrvatskoj?..

Inače, čekamo novije rusko-hrvatske rječnike... U Moskvi je izašla knjiga “Slavenski jezici” iz serija “Jezici svijeta”. Uz Internet je dva puta skuplja. Pa kod nas nije ni došla. :( Sladkorcek je pričala o priručniku sloveskoga, kojega također u knjižarama nitko nije vidio. Ima samo “Сербскохорватско-русский словарь” iz 1976! godine (čiji autor Ilja Tolstoj je bio potomak toga Lava Tolstoga). Ni današnje srpske tekstove ne mogu prevesti u potpunosti uza nj!

Na drugoj temi Jeca je pričala da je dobila rječnik hrvatskosrpskih razlika. Može ona postati prva na forumu, tko će pisati na hrvatskom ispravno. :_1_12

Pregledajući što sam ja napisao, tu i tamo vidim nove greške, kojih mi nisi ispravio. Na primjer, u zadnjem privatnom pismu napisao sam nešto o računalima i pažnji, a morao bih reći “pozor”, jer pročitah da Hrvat može biti pažljiv samo prema ljudima.  ;--)

Добавлено спустя 2 минуты 52 секунды:

Quote from: Lucidar
pišem kajkavski jer Amateura zanima

Lucidar, Vanja, hvala! Vrlo lijepo pričate! :)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Jeca on April 20, 2005, 19:10
Quote from: Amateur

Na drugoj temi Jeca je pričala da je dobila rječnik hrvatskosrpskih razlika. Može ona postati prva na forumu, tko će pisati na hrvatskom ispravno. :_1_12


Imam ovaj:

V. Brodnjak, Rječnik razlika između hrvatskoga i srpskoga jezika, Zagreb, 1992.

Je li dobar?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on April 20, 2005, 22:17
Pregledao sam “mog I.I.Tolstoja” i bilo mi je zanimljivo da on sadrži riječ “pripetiti se” u navedenom značenju, kao što i “dogoditi se”. Eh, žao je da stari rječnici upućeni hrvatskomu jeziku nemaju oznaka teritorija uporabe riječi!

Znači ima kajkavski govori s diftongom ‘ie’ umjesto starog “jata”? Jesu li oni granični sa štokavskimi?

Jeca, kao što sam ranije rekao, ovo je jedinstveni rječnik razlika, tiskani u Hrvatskoj. Ima još jedan srpski i jedan naš, ali taj naš je uradio Vojni institut stranih jezika, i ja ga nisam nikada vidio. Može će naši zagrebački prijatelji kazati nešto o Brodnjakovom rječniku?

U svakom slučaju, mislim, da ovaj problem će još mnogo vremena biti aktualan za strane studente, koji proučavaju hrvatski i srpski jezik, barem iz pragmatičnih razloga. Znanje jednoga od dotičnih znači gotovo znanje drugog, ali treba pozorno proštrebati (?) sve razlike kad bi automatski prešaltati s jednoga na drugi. :oops: :)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on April 21, 2005, 02:04
Quote from: Amateur
To je to.



Dobro, signore (;) - nikakva sarkazma nema), više neću.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: vanca on April 21, 2005, 18:34
Quote from: Jeca
Quote from: Amateur

Na drugoj temi Jeca je pričala da je dobila rječnik hrvatskosrpskih razlika. Može ona postati prva na forumu, tko će pisati na hrvatskom ispravno. :_1_12


Imam ovaj:

V. Brodnjak, Rječnik razlika između hrvatskoga i srpskoga jezika, Zagreb, 1992.

Je li dobar?


Po mom skromnom mišljenju, nijedan razlikovni rječnik hr. i sr. j. nije dobar.  Nisam se pretjerano bavio tim rječnikom, ali znam da u takvim rječnicima ponekad bude gluposti i ide se za tim da se što više razdjele ova dva jezika i to samo iz političkih razloga. Ja ne vjerujem tim rječnicima. Rekao je jedan profesor koji predaje staroslavenski jezik prije 3 godine da su ti rječnici glupi, tako nekako...

A ti možeš, Jeco, proučavati taj rječnik i živjeti u nadi da ćeš na koncu konca govoriti pravilno hrvatski, ali to nema smisla jer takav rječnik zanemaruje bogatstvo jezika i cilj mu je čistka.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on April 21, 2005, 20:12
vanca, znaš li nešto o kontrastivnoj lingvistici?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Lucidar on April 21, 2005, 20:47
Quote from: Amateur
Znači ima kajkavski govori s diftongom ‘ie’ umjesto starog “jata”? Jesu li oni granični sa štokavskimi?


Nije diftong same od jata, več od sakoga zatvorenega e. Tak se negdi more čuti i pies (pes, štok. pas). Zatvorene e dolazi od jata i od poluglasov ъ i ь. Te nema veze z štokavskim. Otvorene i zatvorene e je specične za se kajkavske govore.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on April 21, 2005, 21:40
Quote from: Lucidar
Nije diftong same od jata, več od sakoga zatvorenega e. Tak se negdi more čuti i pies (pes, štok. pas). Zatvorene e dolazi od jata i od poluglasov ъ i ь. Te nema veze z štokavskim. Otvorene i zatvorene e je specične za se kajkavske govore.

Hvala, Lucidare! Sad vidim razliku od slovenskoga (standardnog). Ako se ne varam, tamo će biti [pəs].

Odakle je ta lijepa pjesma u tvom potpisu? :)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on April 22, 2005, 00:04
Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=40062#40062)
Odakle je ta lijepa pjesma u tvom potpisu?


Lucidar, Ti odgovori Amateuru na njegovo pitanje, a mene zanima, postoji li igdje na Internetu cijeli ruski tekst ili si to pronašao u nekoj knjizi? Baš bih htio imati cijelu baladu na ruskom...ako se ne varam to ju je Puškin preveo...:dunno:
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Госьць on April 22, 2005, 00:12
http://www.rvb.ru/pushkin/01text/01versus/05misc23_36/1835/0753.htm
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on April 22, 2005, 00:25
Quote from: Госьць
http://www.rvb.ru/pushkin/01text/01versus/05misc23_36/1835/0753.htm


Čovječe kako brz odgovor...ja danima tražim, pa ništa, a ti u svega nekoliko minuta...ma bravo.

Ako si Bjelorus, s obzirom na način kako si napisao gost, Вялікі дзякуй!:D
Kada ti već tako dobro ide, znaš li možda postoji li negdje na Internetu ruski prijevod Priča iz davnina hrvatske književnice Ivane Brlić Mažuranić? To bi već bilo malo teže za pronaći, ali ako ti uspije, navedi link...ja sam naišao na ovu stranicu, pa možda će nekome biti zanimljiva www.croatia.mid.ru/cult.html 8)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on April 22, 2005, 01:14
Puškin je preveo nešto iz južnoslavenske poezije pod nazivom "Pjesme zapadnih Slavena" :)

Добавлено спустя 1 минуту 44 секунды:

 Lucidare, trebaš maaaaale ispravke. :)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Госьць on April 22, 2005, 01:30
Quote from: VANJA
znaš li možda postoji li negdje na Internetu ruski prijevod Priča iz davnina hrvatske književnice Ivane Brlić Mažuranić?
Ne, ja takođe nisam naišao... :dunno:
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on April 22, 2005, 04:53
Saznadoh tek da je ruski prijevod “Priča iz davnina” izašao 1956. godine pod naslovom «Сказки из древних времен».

Valjda samo u knjižnicama ima.

Добавлено спустя 3 минуты 49 секунд:

 Ivan je još govorio nešto o računalnom nazivlju. Evo što sam našao.

EnglishРусскийHrvatskiSlovenščina
computerкомпь́ютерračunaloračunalnik
printerпр́интерpisačtiskalnik
cursorкурс́орpokazivačkazalec
interfaceинтерф́ейсsučeljevmesnik
serverс́ерверposlužiteljstrežnik













U navedenima ruskim riječima se slova ‘-те-’ čitaju kao ‘-тэ-’.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on April 22, 2005, 10:10
Ne zaboravljaj "вычислительную машину".

Uostalom, gde je ruski prevod?  :D
Ne ide u Ruskom neologizmi, pa sta ti ces...
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on April 22, 2005, 22:24
Quote from: Jeca (http://viewtopic.php?p=39867#39867)
V. Brodnjak, Rječnik razlika između hrvatskoga i srpskoga jezika, Zagreb, 1992.

Je li dobar?


Taj rječnik je poznat među studentima. Svi su čuli za Brodnjakov razlikovni rječnik, ali ja ga nikada nisam imao u rukama tako da Jeco, na žalost, ne mogu ti pomoći…ali želim ti sretan put i da ti bude ugodno u Zagrebu i u Hrvatskoj, ako sam dobro shvatio iz jedne tvoje poruke kako planiraš posjetiti malo nas južne Slavene… :D

Quote from: vanca (http://viewtopic.php?p=39996#39996)
Rekao je jedan profesor koji predaje staroslavenski jezik prije 3 godine da su ti rječnici glupi, tako nekako...


…ja sam baš bio na tom predavanju od prof. Damjanovića…, a usput dobro nam došao na forum…  :)

Amateur, Riječ «pokazivač», uz to što zamjenjuje također prisutnu riječ kursor, može značiti i mušku osobu koja nešto pokazuje (ženska osoba će biti pokazivačica), ili neku napravu koja pokazuje rezultat čega (rada, procesa, kretanja). Na automobilima se nalaze sa lijeve strane lijevi pokazivači smjera, a s desne, desni pokazivači smjera koji onda žmiganjem daju do znanja vozilima koja su iza njih na koju stranu će vozač zaokrenuti, no danas će svi umjesto lijevog ili desnog pokazivača smjera, koristiti izraz lijevi ili desni žmigavac…  

… a to sam objasnio zato što mi treba za jedan ukrajinski prijevod riječ žmigavac, pa bih molio nekog od Vas da mi prevede riječ žmigavac na ruski, a kad bi mi još to Drunkie preveo na ukrajinski, to bi bilo idealno… 8)

Добавлено спустя 2 минуты 23 секунды:

 
Quote from: Госьць (http://viewtopic.php?p=40098#40098)
Ne, ja takođe nisam naišao...


Hvala na pokušaju...:)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on April 23, 2005, 16:32
U ruskome postoji službeni naziv “указ́атель повор́ота”. Postoji također razgovorna riječ “миѓалка” od glagola “миѓать”, pa najčešće “мигалка” je specijalna oznaka na krovu vozila kao što su milicija, vatrogasci, hitna pomoć i auta mnogobrojnih “važnih ljudi” :mrgreen:. Kada je takvih specauta imalo manje, pokazivač smjera je bio “мигалка”. U zadnje vrijeme često čujem drugu riječ u tom značenju: “повор́отник”.

U ukrajinskome jeziku ima riječ “блимавка” od glagola “бл́имати”, ali je li ona “покажчик повороту”, a ne samo “блимавка на даху пожежного автомобіля”, to ne znam.

Jedan bradati vic o miliciji. U početku smijene dva milicionara ulaze u svoje milicijsko auto, i stariji kaže mlađemu, kad bi izašao vani te pregledao, radi li “мигалка” ispravno. Mlađi je izašao, gleda na “мигалку”, koju je stariji upalio, i govori: “radi!... ne radi... sad radi... ne radi... opet radi... opet ne radi...” :mrgreen:

Osim pokazivača na ekranu monitora, ima uskostručan naziv CURSOR u teoriji računalnih baza podataka gdje označava CURrent Set Of Records (“tekući (aktualni) komplet podataka”, mislim). :)


Quote from: VANJA
Quote from: vanca (http://viewtopic.php?p=39996#39996)
Rekao je jedan profesor koji predaje staroslavenski jezik prije 3 godine da su ti rječnici glupi, tako nekako...
…ja sam baš bio na tom predavanju od prof. Damjanovića…, a usput dobro nam došao na forum…  :)

Sad ništa ne shvaćam: ima li svakako razlike između hrvatskoga i srpskog ili ne, ili to je samo glupa čistka? Kakav je čudan taj profesor!.. :)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on April 23, 2005, 19:43
Quote from: Amateur
U ruskome postoji službeni naziv “указ́атель повор́ота”. Postoji također razgovorna riječ “миѓалка” od glagola “миѓать”, pa najčešće “мигалка” je specijalna oznaka na krovu vozila kao što su milicija, vatrogasci, hitna pomoć i auta mnogobrojnih “važnih ljudi” :mrgreen:. Kada je takvih specauta imalo manje, pokazivač smjera je bio “мигалка”. U zadnje vrijeme često čujem drugu riječ u tom značenju: “повор́отник”.


Oh...Mi emigranti govorimo arhaicnim jezikom, znaci!...

Добавлено спустя 6 минут 18 секунд:

 
Quote from: VANJA
...posjetiti malo nas južne Slavene… :D


A kad vi ste pjevali Jugoslavsku antemu, sta ste pevali - "Slaveni"?  Ili "Sloveni"?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Lucidar on April 24, 2005, 17:15
Quote from: Amateur
Hvala, Lucidare! Sad vidim razliku od slovenskoga (standardnog). Ako se ne varam, tamo će biti [pəs].


Ne varaš se.

Quote from: Amateur
Odakle je ta lijepa pjesma u tvom potpisu? :)


To je Puškinov prijevod najpoznatije hrvatske pjesme Asanaginice (prva četiri stiha). To je inače epska pjesma u 93 stiha. Nastala je na području Imotske krajine (u dalmatinskom zaleđu), prvi puta je zaspisana u XVIII. stoljeću. Ako hoćeš, mogu je cijelu ovdje ispisati (i to originalnu verziju, ikavicom pisanu).
Ako te zanima nešto o povijesti pjesme, pogledaj ovdje: http://p200.ezboard.com/fimotacaffefrm63.showMessage?topicID=27.topic

Quote from: Amateur
Lucidare, trebaš maaaaale ispravke.


Hvala! Da je to vidio netko od mojih profesora, loše bih se proveo.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on May 4, 2005, 01:16
Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=40210#40210)
U ruskome postoji službeni naziv “указ́атель повор́ота”. Postoji također razgovorna riječ “миѓалка” od glagola “миѓать”, pa najčešće “мигалка” je specijalna oznaka na krovu vozila kao što su milicija, vatrogasci, hitna pomoć i auta mnogobrojnih “važnih ljudi”

I kod nas postoji glagol migati koji najčešće znači davati mig, tj. znak okom, a  “мигалка” tj. (to jest) “specijalna oznaka” kako si je opisao, će biti u hrvatskom ROTIRKA. Iskreno, nisam siguran da je to baš književni izraz, ali tako ljudi govore. Milicija je «trenirala strogoću» do 1990. Nakon osamostaljenja miliciju je zamijenila policija. Iz godine u godinu na Policijsku akademiju stupa sve više i više žena, tako da danas kod nas ima dosta policajki, što nije bio slučaj prije nekih 15 godina. Također sam primijetio da su prije rata tramvaje u 90% slučajeva vozili muškarci, a danas mi se čini da su žene puno više prisutnije kao vozačice nego muški, što i nije loše, jer češće mi pred nosom zatvore vrata vozači nego vozačice… A kad smo kod policije da objasnim riječ MARICA. Uz to što je Marica narodno ime južnoslavenskih naroda pa i rijeka u Bugarskoj, maricom još nazivaju policijsko vozilo u koje se sprovode uhićenici, najčešće više njih za vrijeme nekih prosvjeda ili nereda, pa pod rotirkom i sirenom ravno u zatvor…  :(:oops:  
Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=40210#40210)
Jedan bradati vic o miliciji.

 Neke su stvari svugdje iste. Naime, i kod nas su vicevi o policajcima jako popularni.  :D
Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=40210#40210)
Sad ništa ne shvaćam: ima li svakako razlike između hrvatskoga i srpskog ili ne, ili to je samo glupa čistka? Kakav je čudan taj profesor!..

Profesor staroslavenskog jezik S. Damjanović,  je jedan od mojih najomiljenijih i najboljih profesora na kroatistici, a takvo mišljenje dijeli i velik broj studenata kroatista. Ja se točno sjećam koji je primjer bio naveden na tom satu. Je li primjer baš iz Brodnjakova rječnika, ne znam, ali je rekao da je pogrešno neke riječi obilježiti kao čisto srpske i čisto hrvatske.  Кева je čisto srpska riječ za majku, ali to ne znači da u rodnom listu Srbina na mjestu gdje je predviđeno ime majke stoji ime keve, već stoji ime majke. Ja sam, listajući novu hrvatsku enciklopediju, slučajno naišao na popis svih državnih himna svijeta (bivših i sadašnjih), i tako pokraj Jugoslavije (1945.) u prvoj koloni gdje se nalazi ime pjesme u originalu stoji HEJ SLAVENI, a u koloni do originala gdje se nalazi hrvatski prijevod piše OJ, SLAVENI. U tom pogledu smatram da se rade totalne gluposti. Prevoditi sada Hej Slaveni na Oj Slaveni je po meni ta nepotrebna čistka, jer kad se nekom obraćam u vokativu uvijek ću viknuti HEJ ili EJ, tj. ne možemo reći da je HEJ na srpskom, a OJ na hrvatskom… :x
Quote from: GayleSaver (http://viewtopic.php?p=40265#40265)
A kad vi ste pjevali Jugoslavsku antemu, sta ste pevali - "Slaveni"? Ili "Sloveni"?

Stvar je jasna k’o dan. Slovenci su pjevali na slovenskom Hej Slovani, Hrvati Hej Slaveni, Srbi Хеј Словени, a tako je bilo i u makedonskom. Zanimljivo je da je tekst te himne napisao Slovak (Samuel Tomašik), a uglazbio je Poljak (Michał Kleofas Ogiński), i zato ona toliko jako podsjeća na poljsku himnu.  8)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on May 4, 2005, 16:01
Lucidaru hvala na zanimljivom linku! :)


Quote from: VANJA
Ja sam, listajući novu hrvatsku enciklopediju, slučajno naišao na popis svih državnih himna svijeta (bivših i sadašnjih), i tako pokraj Jugoslavije (1945.) u prvoj koloni gdje se nalazi ime pjesme u originalu stoji HEJ SLAVENI, a u koloni do originala gdje se nalazi hrvatski prijevod piše OJ, SLAVENI. U tom pogledu smatram da se rade totalne gluposti. Prevoditi sada Hej Slaveni na Oj Slaveni je po meni ta nepotrebna čistka, jer kad se nekom obraćam u vokativu uvijek ću viknuti HEJ ili EJ, tj. ne možemo reći da je HEJ na srpskom, a OJ na hrvatskom… :x

Slažem se. Povijest ne treba popravljati. Kod nas se ponegdje piše sadanje ime mojega grada kada čak riječ ide o sovjetskom vremenu. Malo mi smiješno žvuče zapisi u osobnim kartama “rođen(a) je u Sankt Peterburgu xx.xx.1980.” (1980 — kao primjer), t.j. u vrijeme kada je ime grada bilo Lenjingrad. :mrgreen:
Pa ponekad i povijest isto tako šali. Lenjingrad je imao u svojem sastavu, kao što Sankt Peterburg danas ima Petrogradski rajon (općinu). :mrgreen:

Quote from: VANJA
Quote from: GayleSaver (http://viewtopic.php?p=40265#40265)
A kad vi ste pjevali Jugoslavsku antemu, sta ste pevali - "Slaveni"? Ili "Sloveni"?

Stvar je jasna k’o dan. Slovenci su pjevali na slovenskom Hej Slovani, Hrvati Hej Slaveni, Srbi Хеј Словени, a tako je bilo i u makedonskom. Zanimljivo je da je tekst te himne napisao Slovak (Samuel Tomašik), a uglazbio je Poljak (Michał Kleofas Ogiński), i zato ona toliko jako podsjeća na poljsku himnu.  8)

Nek se sada i nad nama
Burom sve raznese,
Stijena puca, dub se lama,
Zemlja nek se trese!

Na žalost, nešto se tako ponegdje i dogodilo... :(


A ovakvu verziju nisi li čuo? :)
Гей, славяне!
Samuel Tomášik A tko ga je preveo, ne znam...

Гей, славяне, гей, славяне! Будет вам свобода,
Если только ваше сердце бьётся для народа.
Гром и ад! Что ваша злоба, что все ваши ковы,
Коли жив наш дух славянский?! Коль мы в бой готовы!

Дал нам Бог язык особый — враг то разумеет:
Языка у нас вовеки вырвать не посмеет.
Пусть нечистой силы будет более сторицей —
Бог за нас и нас покроет мощною десницей!

Пусть играет ветер, буря с неба грозы сводит,
Треснет дуб, земля под ними ходенем заходит!
Устоим одни мы крепко, что градские стены!
Проклят будь, кто в это время мыслит про измены!


“Pieśń legionów polskich we Włoszech” ili ti “Mazurek Dąbrowskiego”  (današnji Hymn Rzeczypospolitej Polskej) je napisan na narodnu melodiju. Mislim da to je izmišljeno kasnije što ga je Michał Ogiński uglazbio.

Najpoznatija i najomiljenjija kod nas stvar Michała Ogińskoga je njegova poloneza koja je postala popularna u SSSR poslije drugog svjetskog rata, mislim. Čak se nešto tako pjevalo “Мой старший брат пришёл домой, и он мелодию привёз с собой...” Poljaci pak znaju ovo djelo pod nazivom “Pożegnanie Ojczyzny” što znači “Oproštaj s Domovinom”. Michał Ogiński ga je napisao 1794. u tijeku ustanka Tadeusza Kościuszka protiv razdjela Poljske. Kasnije se od 1802. g. Michał Ogiński borio za nezavisnost Poljske već u Sankt Peterburgu kao senator Rosijske Imperije. :)

Uopće povijest rusko-poljskih odnosa puna je dramatizma. Kao što je Warszawa bila u sastavu Rusije, tako je i Moskva bila u sastavu Poljske.


Quote from: VANJA
Također sam primijetio da su prije rata tramvaje u 90% slučajeva vozili muškarci, a danas mi se čini da su žene puno više prisutnije kao vozačice nego muški, što i nije loše, jer češće mi pred nosom zatvore vrata vozači nego vozačice…

Kod nas je stvar obrnuta. U SSSR je bilo 50% i više žena, vozačica tramvaja i trolejbusa, a danas su žene sve rjeđe prisutne na onom poslu.

Quote from: VANJA
A kad smo kod policije da objasnim riječ MARICA. Uz to što je Marica narodno ime južnoslavenskih naroda pa i rijeka u Bugarskoj, maricom još nazivaju policijsko vozilo u koje se sprovode uhićenici, najčešće više njih za vrijeme nekih prosvjeda ili nereda, pa pod rotirkom i sirenom ravno u zatvor…  :(:oops:

Znam nešto o ovom imenu. Kada sam jednom odmarao u Bugarskoj, boravio sam u hotelu “Marica” (od imena rijeke) u Slančevom Brjagu.
A još sam nedavno u Petrogradu slušao operetu Imrea Kálmána “Grófnő (Grofica) Marica” koju nam je u ožujku predstavilo Budimpeštsko operetno kazalište.

Čitao sam također da neko osobito značenje između južnoslavenskih naroda ima i drugo ime — Danica.

Što se tiče obilježenja nekih riječi kao “čiste” (ne sviđa mi se ovo opredjeljenje... zar ima one “kaljave”?), to u navedenoj mnom ranije knjizi moskovskog znanstvenika A.R. Bagdasarova govori se kako se mijenjao odnos prema sinonimima u drugoj polovici XX stoljeća u različitima hrvatskim i srpskim rječnicima. Ponekad su dvije riječi mogle biti obilježene kao ravnopravne, a u drugo vrijeme prednost se davala jednoj od njih, a ponekad se druga riječ favorizirala ili pak izbacivala. U istoj knjizi navedeno je također nekoliko malih tablica koje sadrže postotne razine uporabe nekih riječi u hrvatskim i srpskim izvorima. Iz onih tablica jasno je da ima parove riječi iz kojih svaka se uporablja samo u jednom jeziku (jedna u hrvatskom, druga u srpskom); ima parove riječi iz kojih jedna se uporablja samo u jednom iz dvaju dotičnih jezika, a druga pripada njim oboma; pa ima parove riječi koje su oboje poznate u oba jezika, pa svaki jezik dava prednost jednoj od njih. Sve se ovo tiče samo standardnih jezika. Kada bismo razabirali dijalekte i govore, mislim, mogli bismo naći mnogo riječi koje se uporabljaju samo na određenom području gdje žive samo Hrvati ili samo Srbi, i zbog toga valjda možemo govoriti o riječima ... hm, “čisto” hrvatskima ili “čisto” srpskima. Kad smo kod toga, riječ “keva” ja nisam pronašao ni u jednom iz svojih rječnika — možda ona je dijalektna? Sve u svemu, najviše riječi su iste za Hrvate, Srbe, Bošnjake i Crnogorce (bar za njihove standardne jezike), a najviše iz ostalih shvatljive su za svakog govornika hrvatskoga, srpskoga, bosanskoga ili crnogorskoga jezika jer se ne razlikuju u potpunosti, već imaju isti koren, pa se oblikuju različitima sinonimnim prefiksima ili sufiksima. :)

Inače, treba točno znati broj slučajeva uporabljivanja svakoga značenja svake riječi u svakom jeziku, a ne govoriti, je li neka riječ “čista” ili ne. :)

Pa za strane studente vrlo bi bilo ugodno imati dobar kontrastivni rječnik za proučavanje leksičkih, semantičkih i ponekad prozodijskih razlika između hrvatskoga, srpskoga, bošnjačkoga i crnogorskog jezika jer zbog gotovo potpune istovjetnosti njihovog fonetskog i gramatičkog sustava, učiti svaki od dotičnih jezika “od nula” jedan po jedan smatram da je nemoguća glupost. ;--)
Naravno, takav rječnik bi morao tražiti aktualnost svojih podataka jer normiranje svih spomenutih jezika još traje. Pa ovo traženje bi bilo teško ostvarivati iz ekonomskih razloga.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on May 7, 2005, 16:22
Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=41276#41276)
Lenjingrad je imao u svojem sastavu, kao što Sankt Peterburg danas ima Petrogradski rajon (općinu).  


Negdje sam pročitao da je Sankt Petersburg glavno središte Lenjingradske oblasti…Jesam li ja to nešto krivo shvatio, ili se tvoja oblast i danas zaista zove Lenjingradska?:_1_17

Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=41276#41276)
A ovakvu verziju nisi li čuo?  
Гей, славяне!


Ne…nisam uopće znao da je pjesma prevedena na skoro sve slavenske jezike…Zapravo je to prava sveslavenska himna. 8)

Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=41276#41276)
...ožujku predstavilo Budimpeštsko operetno kazalište.


Budimpeštsko – Budimpeštansko

Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=41276#41276)
Čitao sam također da neko osobito značenje između južnoslavenskih naroda ima i drugo ime — Danica.

Danicom još nazivaju i jutarnju zvijezdu, tj. jedinu preostalu vidljivu zvijezdu na nebu u zoru, a to je zapravo planet Venera. Zvijezda Danica se može pojaviti u poeziji i narodnoj umjetnosti kao simbol nečeg lijepog i sjajnog, a uz sve to, Danica je i žensko ime. Za razliku od istočnoslavenskih naroda, čini mi se da su južnoslavenski narodi puno više očuvali stara slavenska imena, tako da postoje djevojke i žene koje se zovu Višnja, Jagoda, Dunja, Slavica, Vjera, Ljubica, Nada, Zora, ili dečki Goran, Zoran, Branko, a u zadnje vrijeme jako su popularna imena starohrvatskih kraljeva i knezova: Trpimir, Tomislav, Borna, Domagoj, Krešimir, Zvonimir, Hrvoje .

Još je postojala DANICA horvatska, slavonska i dalmatinska kao književni prilog u «Novinama horvatskim» 1835. koje su pomagale u osvješćivanju hrvatskog naroda koji je bio razjedinjen i pod tuđinskom vlašću. :(  

Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=41276#41276)
Što se tiče obilježenja nekih riječi kao “čiste” (ne sviđa mi se ovo opredjeljenje... zar ima one “kaljave”?),


Oprečno će značenje od čisto biti prljavo. Kaljavo je također nešto blatno i prljavo, ali bolje koristiti čisto – prljavo.
Ja ovdje nisam mislio «čisto» u ruskom značenju чисто.
Prilog ČISTO u hrvatskom može značiti
1. na čist način, bez onoga što bi kvarilo čistoću ili jasnoću
2. bistro, jasno, vedro
3. jasno i razgovijetno
4. u žargonu se stavlja uz pridjev npr.

Ona je ČISTO zgodna djevojka, u smislu SASVIM, POTPUNO zgodna djevojka. ili
ČISTO sumnjam da će mi Luka to ikada više vratiti. (Gotovo sam siguran da mi to Luka više nikada neće vratiti).

Ponekad se to «čisto» može prevoditi na engleski kao «quite». I quite doubt that Luka will return that to me. Ja bih to na ruski preveo ovako: Я весьма сомневаюсь, что Лука возвратит это ко мне, a jesam li pravilno preveo, to mi Ti reci… Nadam se da si uglavnom shvatio u kojem se kontekstu koristi taj izraz…8)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on May 7, 2005, 21:34
Quote from: VANJA
Negdje sam pročitao da je Sankt Petersburg glavno središte Lenjingradske oblasti…Jesam li ja to nešto krivo shvatio, ili se tvoja oblast i danas zaista zove Lenjingradska?:_1_17

Nije točno. Sankt Peterburg je središte Lenjingradske oblasti, ali ne ulazi u nju: grad i oblast su različiti subjekti Ruske Federacije. Pa ponekad se govori da ih treba ujediniti jer oni, kako je apsolutno shvatljivo, imaju tesne ekonomske i ljudske veze. Imamo sada opću tendenciju ujedinjenja federalnih subjekata koji su povijesno bili jedini.
Ako se ne varam, također je Jekaterinburg (u sovjetsko vrijeme — Sverdlovsk) dosada središte Sverdlovske oblasti. Još mnogo zemljopisnih objekata imaju novija sovjetska imena. Također nisu dosljedno vraćena imena ulicama i sl.

Za kraj, u grad Sankt Peterburg, kao subjekt RF, ulaze još nekoliko gradova: Puškin, Pavlovsk, Kolpino, Kronštadt, Sestroreck, Zeljenogorsk, Petrodvorec i Lomonosov. Taj Lomonosov istovremeno je središte Lomonosovskoga rajona Lenjingradske oblasti, pa nije sastavni dio ni onoga rajona, ni oblasti, već Petrodvorcovoga rajona grada Sankt Peterburga. :o
Takve izmišljotine birokrata dovode do više nesporazuma. Do toga vremena kada je Krimska oblast bila “predata u poklon” od Rusije Ukrajini, grad je Sevastopol bio neposredno potčinjen RSFSR, a ne toj oblasti, i njegovo predavanje Ukrajini nije bilo označeno zasebno u dogovoru. Pa danas moramo priznati povijesnu stvarnost.

P.S. Moskva i Moskovska oblast također su različiti subjekti. Inače, vidi onamo http://www.constitution.ru/10003000/10003000-5.htm (Статья 65).

Quote from: VANJA
Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=41276#41276)
A ovakvu verziju nisi li čuo?  
Гей, славяне!
Ne…nisam uopće znao da je pjesma prevedena na skoro sve slavenske jezike…Zapravo je to prava sveslavenska himna. 8)

Panslavizm je bio popularan u XIX i u početku XX stoljeća, te imalo je dosta “sveslavenskih” pjesama. Pa iza stotinu proteklih godina Slaveni su odbacili ovu ideju. :)

Quote from: VANJA
Za razliku od istočnoslavenskih naroda, čini mi se da su južnoslavenski narodi puno više očuvali stara slavenska imena, tako da postoje djevojke i žene koje se zovu Višnja, Jagoda, Dunja, Slavica, Vjera, Ljubica, Nada, Zora, ili dečki Goran, Zoran, Branko, a u zadnje vrijeme jako su popularna imena starohrvatskih kraljeva i knezova: Trpimir, Tomislav, Borna, Domagoj, Krešimir, Zvonimir, Hrvoje .

Tako je. Ali mislim da naše žene imaju veću različitost u imenima nego muškarci. Zadnji nose u većini imena Владимир, Александр, Сергей, Андрей, Дмитрий i Алексей. Ponekad se može upoznati s nekim, čije kratko (diminutivno) ime je Слава, a to može biti Вячеслав, Ярослав ili nešto slično, ali ova imena nisu tako česta.
Najčešća ženska imena su Елена, Ольга, Татьяна, Наталия, Светлана, Надежда, a bivaju još Вера i Любовь. :) Ime moje majke je Людмила.
U zadnje vrijeme sve češće imena djeci davaju u crkvi, kao što je i ranije bilo. Zbog toga sada vidimo i povratak imena Иван koje je, ne gledajući na činjenicu što se često spominje u ruskom nacionalnom folkloru, bilo apsolutno nepopularno u drugoj polovici prošloga stoljeća. :)

Quote from: VANJA
Još je postojala DANICA horvatska, slavonska i dalmatinska kao književni prilog u «Novinama horvatskim» 1835. koje su pomagale u osvješćivanju hrvatskog naroda koji je bio razjedinjen i pod tuđinskom vlašću. :(

Usput, je li istina da je većina Hrvata već u drugoj polovici XIX st. govorila na štokavskom narječju? Inače, je li bio odabir štokavštine za osnovu književnoga jezika Hrvata u to vrijeme prirodno jasan, i to nije bila nikakva zla politika? Dalje, zar nisu onda više Hrvata štokavaca govorili u ikavskom izgovoru, nego u jekavskom?

Quote from: VANJA
Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=41276#41276)
Što se tiče obilježenja nekih riječi kao “čiste” (ne sviđa mi se ovo opredjeljenje... zar ima one “kaljave”?),
Oprečno će značenje od čisto biti prljavo. Kaljavo je također nešto blatno i prljavo, ali bolje koristiti čisto – prljavo.

Hvala na ispravcima! Kada rječnik daje nekoliko inačica za prijevod, često sumnjam koju od njih odabrati.

Quote from: VANJA
Ja ovdje nisam mislio «čisto» u ruskom značenju чисто.
Prilog ČISTO u hrvatskom može značiti ...
Ona je ČISTO zgodna djevojka, u smislu SASVIM, POTPUNO zgodna djevojka.

Ovo značenje ima i u ruskome! I ja sam mislio riječ “чисто” u značenju “sasvim, potpuno”! Ali to je bila obična šala u diskusijama, kada jedan počne razmišljati da je neka stvar u nekom smislu “čista”, tada drugi polemičar ga može zamoliti objasniti što je u takvom slučaju “prljavo”. :roll:

U jeziku C++ ima pojam “pure virtual function” koji se na ruski tako i prevodi “чисто (ili — чистая) виртуальная функция”.

Još imamo izraz “чисто конкретно” uz koji podsmjehujemo žargonu mafioza, a zasada najčešće ljudima čiji je jezik jako oskudan i primitivan. ;--)
A može u žargonu i značiti jednostavno sigurno “da”.

Quote from: VANJA
ČISTO sumnjam da će mi Luka to ikada više vratiti. (Gotovo sam siguran da mi to Luka više nikada neće vratiti).

U ispravnom ruskome takvog značenja nema, ali netko će ti, kao što sam gore i napisao, reći “Лука того, что взял, не вернёт. Чисто конкретно!” :mrgreen:
Ili samo “конкретно” bez “чисто”. Ali ovo je žargonski.
(Ох, уж этот лукавый Лука! :mrgreen: )

Quote from: VANJA
Ponekad se to «čisto» može prevoditi na engleski kao «quite». I quite doubt that Luka will return that to me. Ja bih to na ruski preveo ovako: Я весьма сомневаюсь, что Лука возвратит это ко мне, a jesam li pravilno preveo, to mi Ti reci… Nadam se da si uglavnom shvatio u kojem se kontekstu koristi taj izraz…8)

Bez “ко”. Tj. “... возвратит мне ...” Uostalom sve je u redu. Još možda “would” umjesto “will”, pa tvrdo ne znam.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Lucidar on May 9, 2005, 15:06
Quote from: Amateur
Quote from: VANJA
Još je postojala DANICA horvatska, slavonska i dalmatinska kao književni prilog u «Novinama horvatskim» 1835. koje su pomagale u osvješćivanju hrvatskog naroda koji je bio razjedinjen i pod tuđinskom vlašću. :(

Usput, je li istina da je većina Hrvata već u drugoj polovici XIX st. govorila na štokavskom narječju? Inače, je li bio odabir štokavštine za osnovu književnoga jezika Hrvata u to vrijeme prirodno jasan, i to nije bila nikakva zla politika? Dalje, zar nisu onda više Hrvata štokavaca govorili u ikavskom izgovoru, nego u jekavskom?


Tako je. Od XVII. stoljeća do danas većina Hrvata su štokavci. To je posljedica prodora Turaka, koji su izazvali velike migracije Hrvata od XV. do XVII. st., što je uvelike smanjilo kajkavski i čakavski teritorij. Da nije bilo Turaka današnji bi hrvatski standardni jezik vjerojatno bio čakavski ili čakavsko-kajkavski.
U XIX. stoljeću većina je jezikoslovaca bila za uvođenje štokavskoga kao standardnog jezika. Postojale su četiri hrvatske filološke škole, koje su imale različita viđenja kako bi trebao izgledati standard: Riječka, Zagrebačka, Zadarska i Hrvatski vukovci. Na kraju su pobijedili Vukovci, što za posljedicu ima veliku sličnost hrvaskoga i srpskog jezika.
Koliko ja znam, većina štokavaca u XIX. stoljeću bili su (i)jekavci, ali njihov broj nije bio puno veći od ikavaca. Zadarska filološka škola zauzimala se za uvođenje ikavskoga kao standard.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on May 9, 2005, 15:47
Lucidare, hvala na odgovoru!
Sve što si napisao, za mene je vrlo zanimljivo jer nisam bio nikad mogao naći bilo što o razvitku hrvatskoga jezikoslovlja u XIX stoljeću, osim tek možda imena Ljudevita Gaja.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on June 3, 2005, 22:49
Ne smijemo propustiti činjenicu da je Zagreb bil ...e, bio kajkavski, i da su Ilirci namjerno i svjestno napustili kajkavštinu da se pridruže drugim Hrvatima i djelomično Vuku i Srbima.  Uz to oni su izgubili, piše Pavle Ivić, ikakve nade na opći jezik sa Slovencima.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on June 8, 2005, 20:34
evo mene opet...

Gdje ste mi djecki, Vanja, Matko? :)
Hitno mi treba pomoc u vezi sa sljedecim poslovicama:

Dosla maca na vratanca. Sjela koka na jajca. Prihajal đavo po svoje.

Puno vam hvala!
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on June 9, 2005, 06:08
Quote from: Tanja
evo mene opet...

Gdje ste mi djecki, Vanja, Matko? :)
Hitno mi treba pomoc u vezi sa sljedecim poslovicama:

Dosla maca na vratanca. Sjela koka na jajca. Prihajal đavo po svoje.

Puno vam hvala!


Nisi propala!

Htio sam te pomoliti o pomoći u vezi sa jednom slovenskom pjesmom.

A usput imam još odgovoriti na tvoje pitanje tko sam i šta sam.

Dolaziš li još na ICQ?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on June 9, 2005, 23:45
Quote from: Tanja (http://viewtopic.php?p=45545#45545)

Dosla maca na vratanca. Sjela koka na jajca. Prihajal đavo po svoje.


U rječniku hrvatskog jezika pronašao sam samo ovu prvu poslovicu koju si navela, ali ja zapravo mislim da sve tri poslovice imaju isto objašnjenje…

Evo što kaže Anić:
Došla maca na vratanca – onaj koji se izvlačio od neke obaveze, koji se nije htio pojaviti gdje je trebalo i slično, konačno je morao doći, napokon se suočio s ljudima, činjenicama, obavezama i slično.

U mom kraju ljudi češće koriste izraz «došel bu vrag po svoje», što je zapravo identično s posljednjom poslovicom koju si napisala, a gotovo sam siguran da i ova s kokom i jajcima ima isto takovo objašnjenje…

Npr. Učenik u školi se cijelo vrijeme izvlačio i polazilo mu je za rukom da ne piše testove i domaće zadaće, da ne odgovara usmeno, jer je bio tobože bolestan, ali došao je kraj školske godine i «došel vrag po svoje» sada treba odgovarati sve to odjedanput…i ima puno posla…

Oprosti, ali nisam se mogao sjetiti nikakvog boljeg primjera. Mislim da si shvatila značenje poslovica…
8)
Quote from: Tanja (http://viewtopic.php?p=45545#45545)

Gdje ste mi djecki, Vanja, Matko?

Kraj semestra…počinju ispitni rokovi…zato me nema. Moglo bi se reći … Došla maca na vratanca… :D ;--)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on June 10, 2005, 00:19
vanja, najljepsa ti hvala :) i sama sam vec pomislila da sve poslovice znace isto...

a sto se ispita tice - polozit ces ti sve lijevom rukom. a maca neka lovi miseve ;)
imas li mnogo do kraja? meni je do kraja ostalo jos 15 ispita :S

jos jednom hvala i sretno!
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on June 10, 2005, 00:54
Quote from: VANJA
Evo što kaže Anić:
Došla maca na vratanca – onaj koji se izvlačio od neke obaveze, koji se nije htio pojaviti gdje je trebalo i slično, konačno je morao doći, napokon se suočio s ljudima, činjenicama, obavezama i slično.

U ruskome mogu prisjetiti samo jednu poslovicu: „Сколько верёвочке не виться, а конец ей приходит”. Ali sam navikao da ovo se govori o zločincima koji bježu od pravosuđa. :mrgreen:

P.S. Tanja, molim te pisati slova s dijakritikama prema Ustavu ovoga foruma. :) Osobito mi je teško odrediti što znači ‘c’: ‘c’, ‘č’ ili ‘ć’...
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on June 10, 2005, 05:44
Quote from: Tanja
vanja, najljepsa ti hvala :) i sama sam vec pomislila da sve poslovice znace isto...

a sto se ispita tice - polozit ces ti sve lijevom rukom. a maca neka lovi miseve ;)
imas li mnogo do kraja? meni je do kraja ostalo jos 15 ispita :S

jos jednom hvala i sretno!


Ваша мышь мужчина?!
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on June 10, 2005, 11:28
@Amateur: uvijek ti imaŠ neke probleme :_1_17

@Gayleserver: aha, miŠ je u hrvatskome muŠkog roda (isto u slovenskom, ali moŽe biti i Ženskog u narjeČjima - neĆu viŠe o tome na ovoj temi jer Će se Amateur opet ljutiti, znaŠ, nije prema pravilima foruma)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on June 12, 2005, 09:50
Quote from: Tanja
@Amateur: uvijek ti imaŠ neke probleme :_1_17

Recite još da Ustav ima probleme! :_1_12

Quote from: Tanja
isto u slovenskom, ali moŽe biti i Ženskog u narjeČjima - neĆu viŠe o tome na ovoj temi jer Će se Amateur opet ljutiti, znaŠ, nije prema pravilima foruma)

Prema tim ljutim pravilima Lingvoforuma na ovoj se temi može pisati bilo o čemu (uključujući rasprave o drugim jezicima), samo na hrvatskome jeziku. :_1_12

Pisanje pak pravim slovopisom i pravim pravopisom (tako ispravno, kako tek svaki sudionik može) najbitnije je pravilo ovog foruma koje proizlazi iz njegovih zadaća.

Zar je teško tipkati tek tri slovenska slova ili pet hrvatskih? A kako tada s 15 slova s dijakritikama u češkome jeziku ili 17 u slovačkome? :dunno:
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Lucidar on June 12, 2005, 20:53
Amateure, ovu pjesmu iz tvoga potpisa nisam čuo već petnaestak godina, kad sam bio jako mali. Gdje si je ti čuo?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on June 13, 2005, 18:34
Što znači KOKUZLUK? Njavjerojatnije je to bosanska riječ... Jedan sam odgovor već dobila i to je 'kad smo bez novca'. Ali nisam baš sigurna.

Hvala!
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on June 13, 2005, 19:18
Quote from: Tanja (http://viewtopic.php?p=46082#46082)
Što znači KOKUZLUK? Njavjerojatnije je to bosanska riječ...

Ja mislim da si u pravu. Dobro si primijetila da je riječ karakteristična za Bosnu. To je turcizam. Riječ kokuz se koristi za čovjeka bez novaca ili čovjeka koji je sve prokockao što je imao, bilo na kartama ili na okladama. A kokuzluk bi moglo značiti neko opće stanje besparice.  Možda u slovenskom postoji germanizam švorc/švarc koji znači to isto, a karakterističan je za sjevernu i središnju Hrvatsku. Npr. Skroz sam švorc…(Nemam novaca).

A eto kad smo kod objašnjavanja riječi, скажите, пожалуйста, как перевести на хорватский язык  «Посидим на дорожку…». Razumijem izravan prijevod ali mislim da je to nekakav frazem u ruskom. Gledao sam po rječnicima (ne frazeološkom) i nisam uspio ništa pronaći… :dunno:
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on June 13, 2005, 21:28
Quote from: Lucidar
Amateure, ovu pjesmu iz tvoga potpisa nisam čuo već petnaestak godina, kad sam bio jako mali. Gdje si je ti čuo?

Prvi sam put ovu pjesmu čuo u nekoj glazbenoj emisiji Radija Beograd po želji slušalaca u 1997. ili 98. godini. Pjevao ju je Đorđe Marjanović, to je naravno bila vrlo davna snimka. Emisija se prenosila na srednjim valovima, zbog čega mi ju je teško bilo čuti kroz gotovo dvije tisuće kilometara, ali pjesma mi je jako svidjela. :)
Nekada sam našao na Internetu njezin tekst, ali on je u ženskoj inačici: http://hudfakizelis.blog.hr/arhiva-2005-02.2.html.
Prije par dana još sam našao na internet-mjestu Nostalgija.com mp3-fajl koji me je podsjetio stari dojam... :)

Добавлено спустя 39 минут 54 секунды:

 
Quote from: VANJA
A eto kad smo kod objašnjavanja riječi, скажите, пожалуйста, как перевести на хорватский язык  «Посидим на дорожку…». Razumijem izravan prijevod ali mislim da je to nekakav frazem u ruskom. Gledao sam po rječnicima (ne frazeološkom) i nisam uspio ništa pronaći… :dunno:

Mislim da to nije nikakav frazem. To je jedan star, ali živ do danas običaj. Sjedeti malo pred odlaskom nekamo daleko, šutjeći. Ako neko ostaje, sjede zajedno. Kako bi bolje zapamtili lica bliskih ljudi, obiteljski dom pred dugim rastankom. Imamo velika rastojanja, rođaci i prijatelji se ne mogu često viđati. Ako će uopće doći do novog sastanka...
Zato mislim, tako i treba prevađati: sjedeti malo (posjedeti–?) pred odlaskom iz kuće. Normalno zvuči?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on June 13, 2005, 22:40
Amateur,  Vidiš…vidiš jako zanimljivo. Apsolutno isto objašnjenje sam dobio od jedne Ukrajinke koja mi je to na ukrajinski prevela kao «сядьмо перед дорогою» i ona mi je naglasila da se radi o običaju i posebno je obratila pozornost na taj dio sa šutnjom. Pa ja bih to pokušao prevesti kao «sjednimo pred put» iako u hrvatskom nitko to neće shvatiti na način kako ga shvaćaju istočnoslavenski narodi. U svakom slučaju jako lijep i za mene neobičan običaj.
Cпасибо за объяснение. ;--)

Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=46113#46113)
(posjedeti–?) pred odlaskom iz kuće. Normalno zvuči?

Inače tu bi se čovjek u prijevodu mogao lako zabuniti.  Posjedeti u hrvatskom ne postoji, ali postoji posjediti, tako kad bi preveli posjediti pred put to bi značilo «ПОСЕДЕТЬ на дорожку» a kad bi se čekalo da dotični putnik osijedi onda bolje da se nikamo ni ne sprema na putovanje… :mrgreen:
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on June 14, 2005, 05:26
Quote from: VANJA
Cпасибо за объяснение.

Всегда пожалуйста! :)

Još bih htio dodati da za mene u sličnima izrazima o putu taj put (gotovo uvijek kada se koristi ruska riječ „путь”) ima ne prostorno, a vremensko značenje iliti značenje tijeka putovanja. Ne znam, je li ovo ispravno s teorijske točke gledišta. :? Inače u Ivanovom izrazu „sjednimo pred put” bitno je značenje „sjednuti pred odlazak, pred rastanak”, a nije „sjednuti pred cestom”.

Ovaj put ima još sljedeće nijanse. Imenica „путь” je nekada bila ženskog roda, a sada je muškoga. Zbog ovoga prijelaza ona ima nepravilnu sklonidbu (1.-3.): jedn. N. путь G. пут́и D. пут́и A. путь I. путём L. на пут́и; mn. N. пут́и G. пут́ей D. пут́ям A. пут́и I. пут́ями L. на пут́ях. (Ako nisam zaboravio, u ukrajinskome je ista imenica dosada ženskog roda.)

Dalje, obično se s putem koriste prijedlozi „на, с”:
пост́авить столб на дор́огу — postaviti stup na put
столб сто́ит на дор́оге — stup stoji na putu
убр́ать столб с дор́оги — skloniti stup s puta

Ali kada kažemo o putovanju, koristimo prijedlog „в”:
отпр́авиться в путь, отпр́авиться в дор́огу (ili čak отпр́авиться в п́уть-дор́огу) — otići na put
происш́ествие в пут́и (в дор́оге), сл́учай в пут́и (в дор́оге) — događaj, doživljaj na putu (u tijeku putovanja)

Ali: „происш́ествие, сл́учай на дор́оге” znači događaj, doživljaj na nekom konkretnom mjestu puta, ceste.

„Железнодор́ожный, трамв́айный путь (коле́я)” znači „željeznički, tramvajski kolosjek”.

Još sam primjetio da hrvatska riječ „staviti” može u ruskome značiti ne samo „ст́авить” (svr. „пост́авить”), a i „класть” (svr. „полож́ить”). Kada će neka stvar stajati, stavimo je uz glagol „ст́авить”. Kada će neka stvar ležati, stavimo je uz glagol „класть”. Jesam li ovo ispravno shvatio?

Zašto su ta dva zadnja glagola različitih korena? U standardnom ruskome, kada nema predmetka, koristi se nesvršeni glagol „класть”. Kada ima ikoji predmetak, koriste se svršeni glagoli „полож́ить, подлож́ить, перелож́ить” i sl. Dotični glagoli imaju sljedeće nesvršene parove: „класть, подкл́адывать, перекл́адывать” i td. U govornom jeziku čak obrazovanih ljudi često se koristi besprefiksna riječ „лож́ить” umjesto „класть”, rjeđe prefiksne riječi „покл́асть, подкл́асть, перекл́асть” i sl. koje obrazovani ljudi normalno izbjegavaju.

Što se tiče lokativa. Imenice muškoga roda 1. sklonidbe (bez nastavka u nominativu jednine) obično imaju nastavak „-e” u lokativu jednine. Ali kada se s lokativom koriste prijedlozi „в, на”, nekoje od njih imaju nastavak „-у”, kao u dativu. Za razliku od dativa u lokativu ovaj nastavak je naglašen. U dativu je naglasak na istom slogu kao što u genitivu. Takvih imenica nema mnogo. Primjeri:
N. лес (šuma) — L. о л́есе — L. в лес́у (G. л́еса; D. л́есу)
N. пруд (umjetno jezerce) — L. о пруд́е — L. в пруд́у (G. пруд́а; D. пруд́у)
N. порт (luka) — L. о п́орте — L. в порт́у (G. п́орта; D. п́орту)
N. аэроп́орт (zračna luka) — L. об аэроп́орте („об” umjesto „о” pred samoglasnikom sljedeće riječi) — L. в аэропорт́у ili в аэроп́орте (G. аэроп́орта; D. аэроп́орту)
N. год (godina) — L. о ѓоде — L. в год́у (G. ѓода; D. ѓоду)
N. лёд (led) — L. о льде — L. на, во льду (G. льда; D. льду)
N. снег (snijeg) — L. о сн́еге — L. на, в снеѓу (G. сн́ега; D. сн́егу)

O istim uvjetima još manji broj imenica ženskog roda 3. sklonidbe (nastavak N. jedn. „-ь”) imaju isti oblik kao i obično — „-и”, ali on je naglašen:
N. ночь (noć) — L. о н́очи —  L. в ноч́и
N. печь (peć) — L. о п́ечи — L. в, на печ́и
N. дверь (vrata) — L. о дв́ери — L. на двер́и
N. степь (stepa) — L. о ст́епи — L. в степ́и
N. кровь (krv) — L. о кр́ови — L. в кров́и
N. связь (veza) — L. о св́язи — L. в св́язи (obično), ali L. в связ́и с чем-либо (u vezi s nečim — u značenju „zbog nečega”)

I posljednja za ovu poruku nenormalnost u ruskima padežima. Nekoje imenice muškoga roda bez nastavka u nominativu jednine imaju u genitivu jednine nastavak isti dativu „-у” umjesto „-а” kada imaju značenje dijela nečega cijeloga. Njih također nema mnogo i oni se mogu koristiti i u ovom značenju s nastavkom „-а”, osim onih s diminutivnim naglašenim sufiksom „-ок”:
N. в́оздух (zrak) — G. в́оздуха — не хват́ает ком́у-либо в́оздуху ili не хват́ает ком́у-либо в́оздуха (nedostaje nekomu zraka)
N. снег (snijeg) — G. сн́ега — мн́ого, м́ало сн́егу ili мн́ого, м́ало сн́ега (mnogo, malo snijega)
N. нар́од (narod; svijet) — G. нар́ода — мн́ого, м́ало нар́оду ili мн́ого, м́ало нар́ода (mnogo, malo svijeta)
N. с́ахар (šećer) — G. с́ахара — л́ожка с́ахару ili л́ожка с́ахара (žlica šećera)
N. мёд (med) — G. мёда — б́анка мёду ili б́анка мёда (tegla meda)
N. чай (čaj) — G. ч́ая (ч́ай-а) — ч́ашка ч́аю (ч́ай-у) ili ч́ашка ч́ая (ч́ай-а) (čaša čaja)
N. чай (čaj) — чаёк (чай-́ок) — G. uvijek чайќу
N. с́ахар (šećer) — сахар́ок — G. uvijek сахарќу

Ispričavam se na dužini ove poruke, a također ako neke riječi koje navedoh gore, ne postoje u hrvatskom jeziku. :?

Znam kako Ivan uči ruski bez nastavnika, valjda će ovo još nekomu biti zanimljivo.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver again on June 14, 2005, 06:18
Amateur, путь nije nikad bila muška rijeć.  Ovo je stari i-korijen, koji je u ruskom jeziku, kao u većini slavenskih, najblaže nestao.  Stara i-promjena (staroslavenskog) je identična sadašnjoj ruskoj, s tom razlkom samo da u to vrijeme još je imalo drugih rijeći te vrste.  Jezici u kojim ova rijeć je postala ženskom, dakle, su došli dalje u svom razvitku.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on June 14, 2005, 10:43
Quote from: GayleSaver again
Amateur, путь nije nikad bila muška rijeć.  Ovo je stari i-korijen, koji je u ruskom jeziku, kao u većini slavenskih, najblaže nestao.  Stara i-promjena (staroslavenskog) je identična sadašnjoj ruskoj, s tom razlkom samo da u to vrijeme još je imalo drugih rijeći te vrste.  Jezici u kojim ova rijeć je postala ženskom, dakle, su došli dalje u svom razvitku.

U pravu ste. Ovo je moja greška. Riječ je „путь” uvijek bila muškoga roda. Molim za oproštaj. :?

Ali istina je da u ruskome ova je riječ zamrznula u prijelaznom stanju (neki ruski govori su je preveli u ženski rod, također ukrajinski jezik). Pa se sklanja baš tako kao što sam naveo. Ostale imenice mekih osnova dekliniraju normalno: one muškog roda po 1. sklonidbi, pa one ženskog roda po 3. sklonidbi. Ima nekoliko imenica sličnih riječi „путь”. Pa one su u potpunosti prešle u ženski rod i dekliniraju po 3. sklonidbi. Između njih su: горт́ань (grkljan), ст́епень (stupanj; rus. „ступ́ень, ступ́енька” znače „stepen, stepenica” — još jedno međuslavensko semantičko brkanje?), печ́ать (pečat).

Добавлено спустя 2 часа 20 минут 26 секунд:

 
Quote from: VANJA
Posjedeti u hrvatskom ne postoji, ali postoji posjediti, tako kad bi preveli posjediti pred put to bi značilo «ПОСЕДЕТЬ на дорожку» a kad bi se čekalo da dotični putnik osijedi onda bolje da se nikamo ni ne sprema na putovanje… :mrgreen:

Pregledao sam moj zagrebački dvojezični (francuski) rječnik 1960. g., pa preveo na ruski i pregledao za usporedbu još srpski rječnik. 8)

posijèdjeti, posijèdīm intr. prf. devenir gris, grisonner (rus. посед́еть, 1. jedn. посед́ею, 2. jedn. посед́еешь, 3. mn. посед́еют) — ekavski posédeti, posédīm

posjèditi intr. prf. être assis (un peu) (rus. посид́еть, 1. jedn. посиж́у, 2. jedn. посид́ишь, 3. mn. посид́ят), attendre un peu (rus. подожд́ать (počeknuti), 1. jedn. подожд́у, 2. jedn. подождёшь, 3. mn. подожд́ут) — ekavski posèdeti, posèdīm

Zastarjela riječ? Srbizam? Pa što ima na hrvatskom Internetu?

http://www.hkz.hr/Hrvatsko_slovo/2000/260/glumiste.htm Članak Dubravka Horvatića „Spomen na Svena Lastu”: „Pa kad sam se upoznao s tim velikim dramskim umjetnikom, znali smo kadikad zajedno posjediti u Klubu, ćaskajući ponajvećma o kulturnim zbivanjima.”

http://www.zarez.hr/54/z_knjizevnost.htm Članak Darka Desnice „Vanjski suradnik”: „Dovršavajući preostale formalnosti, odlučujemo još malo posjediti u parku.”

http://www.novilist.hr/Default.asp?WCI=Pretrazivac&WCU=285D2863285C2863285A28582858285A2863287C289A286328632861285B285B285928632863286328582863C
Piše Elvis Antić: „Beti Lučić, osoba je tajanstvene glumačke nutrine. Istovremeno, jednostavna je žena. Ujutro će odvesti sina Leona u vrtić, na drugom kraju grada par sati kasnije odigrat će predstavu u dječjem kazalištu »Žar ptica«, uspjet će se naći s novinarima u »Kavkazu« točno na vrijeme, otići će po sina, posjediti kratko s obitelji, a onda u teatar. Naravno, na scenu.”

Komu vjerovati? :) Postoji li u današnjeme hrvatskom riječ koja bi značila „sjednuti na kratko vrijeme”? Ovo značenje kratkog vremena rada, „malo raditi nešto” normalno i daje predmetak „po-”.

Mislim da je uzrok svih zbrka u zapletenosti odraza „jata”... :dunno:
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on June 14, 2005, 11:09
U takvom slučaju uživajte u još jednoj zbrci.  Rijeć "svet", koja u ekavskom pravopisu (ali ne i u izgovoru) ima samo jedan oblik, u jekavskom ima dva, i to sa potpuno različitim značenjima.  Prvi je "svet-", russ. свят, sa nazalom, "sacred"; drugi je "svijet-", russ. свет, "light".  

A ako znate bugarski, kao što znam da znate, pamtite što je свят sa jatom a što свет sa nazalom, te postajete još bleđi.  :mrgreen:
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on June 14, 2005, 12:48
Quote from: GayleSaver
U takvom slučaju uživajte u još jednoj zbrci.  Rijeć "svet", koja u ekavskom pravopisu (ali ne i u izgovoru) ima samo jedan oblik, u jekavskom ima dva, i to sa potpuno različitim značenjima.  Prvi je "svet-", russ. свят, sa nazalom, "sacred"; drugi je "svijet-", russ. свет, "light".  
A ako znate bugarski, kao što znam da znate, pamtite što je свят sa jatom a što свет sa nazalom, te postajete još bleđi.  :mrgreen:

Nemam s tim nikakav problem! Automatski mijenjam samoglasnike gotovo u svim slavenskim jezicima, što se tiče odraza jata, reduciranih i nosnika. Valjda za mene postoji jedna „nadriječ” ruka/рука (hrv., srp., češk., slovačk., rus., ukr., bjelor.) — ręka (pol.) — ръка (bulg.) — рака (mak.). Ponekad mi ova „automatika” čak dovodi da bih govorio na nekome panslavističkom pidžinu, a izmišljam i riječi kojih u stvari nema. Eh, bolje bi mi trebalo čitati više izvornih knjiga!.. Ali mi je po prirodi slovnica sviđa jače, nego semantika riječi. :?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on June 15, 2005, 19:55
Vanja!!!

Kako će se nazivati građanini Tetova? Tetovčani?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on June 15, 2005, 23:15
Quote from: Tanja (http://viewtopic.php?p=46440#46440)
Kako će se nazivati građanini Tetova? Tetovčani?

Nisam siguran, ali ja bih stavio kao i ti. Tetovčanin, Tetovčanka, Tetovčani, iako uvijek možeš koristiti sintagmu građani Tetova, to isto dobro zvuči, makar mislim da je i ovo točno kako si i ti napisala!!!
…Makedonci su zakon…! :_1_23
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on June 16, 2005, 00:52
hehe, znaš, stvarno sam stavila građani Tetova :)))

hvala za sve 8-)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on June 16, 2005, 01:13
Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=46205#46205)
Inače u Ivanovom izrazu „sjednimo pred put” bitno je značenje „sjednuti pred odlazak, pred rastanak”, a nije „sjednuti pred cestom”.

U hrvatskom put ima više značenje, i ovdje veliku stvar igra naglasak i prije svega kontekst.
1. put (s kratkosilaznim naglaskom) – boja kože, ten  цвет лица (рус.) колір обличчя (укр.)
2. pût (s dugosilaznim naglaskom) – u rus. i ukr. značenju путь, često se koristi u službi prijedloga s genitivom. Npr. krenuti put grada  - u smislu krenuti prema gradu.
3. pût – u značenju раз, (posljednji put - последний раз, останній раз)

Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=46205#46205)
Ako nisam zaboravio, u ukrajinskome je ista imenica dosada ženskog roda

Točno

Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=46205#46205)
Još sam primjetio da hrvatska riječ „staviti” može u ruskome značiti ne samo „ст́авить” (svr. „пост́авить”), a i „класть” (svr. „полож́ить”). Kada će neka stvar stajati, stavimo je uz glagol „ст́авить”. Kada će neka stvar ležati, stavimo je uz glagol „класть”. Jesam li ovo ispravno shvatio?

Napiši mi po jedan primjer sa svim glagolima koje si naveo, pa ćemo pokušat prevesti na hrvatski i vidjeti odmah kako se koji glagol prevodi.  

Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=46205#46205)
Zašto su ta dva zadnja glagola različitih korena?

Zašto su oni različitih korijena, stvarno ne znam. Dok sam ja slušao ukrajinsku morfologiju, onda smo mi takve slučajeve nazivali суплетивні форми – форми одного й того ж слова, які утворюються від різних коренів чи основ: брати – взяти, я – ми, поганий – гірший, гарний  - кращий. А kako će to biti u ruskom?

Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=46205#46205)
Znam kako Ivan uči ruski bez nastavnika, valjda će ovo još nekomu biti zanimljivo.

Puno hvala na objašnjenjima. Siguran sam da će to i drugima dobro doći. ;--)

Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=46212#46212)
Komu vjerovati?  Postoji li u današnjeme hrvatskom riječ koja bi značila „sjednuti na kratko vrijeme”? Ovo značenje kratkog vremena rada, „malo raditi nešto” normalno i daje predmetak „po-”.

Ma ne… ja sam se našalio jer se zaista može protumačiti da bi netko mogao поседеть, a u hrvatskom se посид́еть normalno kaže posjediti, a ovo što sam napisao za glagol posjedeti, to stoji, jer on u hrvatskom, koliko ja znam, ne postoji… :dunno: ;--)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on June 16, 2005, 02:14
Quote from: VANJA
1. put (s kratkosilaznim naglaskom) – boja kože, ten  цвет лица (рус.) колір обличчя (укр.)

Hvala, nisam znao ovo značenje.

Quote from: VANJA
Napiši mi po jedan primjer sa svim glagolima koje si naveo, pa ćemo pokušat prevesti na hrvatski i vidjeti odmah kako se koji glagol prevodi.

Za sada nemam živoga primjera... Pamtim da znaš engleski... Kako će biti hrvatski „to put a book onto a table”?

Quote from: VANJA
Dok sam ja slušao ukrajinsku morfologiju, onda smo mi takve slučajeve nazivali суплетивні форми – форми одного й того ж слова, які утворюються від різних коренів чи основ: брати – взяти, я – ми, поганий – гірший, гарний  - кращий. А kako će to biti u ruskom?

Također su „супплет́ивные (u ruskome pravopisu s dva ‘п’) ф́ормы”: брать – взять, я – мы, плох́ой – х́удший, хор́оший – л́учший. (Ova se riječ „лучший” normalno izgovori [л́утшый] bez afrikatiziranja ‘тш’.)
Pa koliko ja znam, u slavenskim se jezicima svršeni i nesvršeni glagoli ne smatraju kako bi bili oblici jedne riječi, već dvije različite riječi (брать – взять, д́елать – сд́елать и т.д.).

Quote from: VANJA
Ma ne… ja sam se našalio jer se zaista može protumačiti da bi netko mogao поседеть, a u hrvatskom se посид́еть normalno kaže posjediti, a ovo što sam napisao za glagol posjedeti, to stoji, jer on u hrvatskom, koliko ja znam, ne postoji… :dunno: ;--)

 :_1_17
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on June 16, 2005, 10:39
Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=46527#46527)
Kako će biti hrvatski „to put a book onto a table”?

Staviti knjigu na stol...iako bih ja rekao on a table, bez onto. :)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on June 16, 2005, 11:01
Quote from: VANJA
Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=46527#46527)
Kako će biti hrvatski „to put a book onto a table”?
Staviti knjigu na stol...

U ovom će slučaju „staviti” ruski biti „полож́ить кн́игу на стол”. Ako bi bila ne knjiga, a čaša, bilo bi „пост́авить ч́ашку на стол”. Poslije tog „rada” knjiga će „леж́ать на стол́е”, a čaša će „сто́ять на стол́е”.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on June 20, 2005, 23:08
Vanja, reci mi, molim: kako se prevode na hrvatski jezik ukrajinske riječi брак, бракувати (bjel. брак, бракаваць)? Ruski će one biti недостаток, нехватка; недоставать, не хватать – samo uz odricanje. (Ne tičem drugi omonim koji znači neki loš rezultat rada i određenje takvog rezultata, pa će ruski također biti брак, браковать.)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on June 21, 2005, 11:53
Quote from: Amateur
Vanja, reci mi, molim: kako se prevode na hrvatski jezik ukrajinske riječi брак, бракувати (bjel. брак, бракаваць)? Ruski će one biti недостаток, нехватка; недоставать, не хватать – samo uz odricanje. (Ne tičem drugi omonim koji znači neki loš rezultat rada i određenje takvog rezultata, pa će ruski također biti брак, браковать.)

брак će biti slično kao i u ruskom – nedostatak, pomanjkanje

бракувати – nedostajati, manjkati, a u razgovornom jeziku često možeš čuti još i glagol faliti.
 
Ja ću osobno s prijateljima uvijek koristiti glagol faliti (npr. fale mi 3 kune za kavu), u razgovoru s profesorom – nedostajati, a ne sjećam se kada sam zadnji puta rekao da nešto manjka. Kada bih pred svojim društvom rekao da mi manjkaju 3 kune za kavu, svi bi mi se počeli smijati….«dobro je vedeti» rekli bi Slovenci. 8-)

A brak u hrvatskom jeziku ima isto značenje kao i u ruskom – шлюб по-українському.

Jučer sam slučajno u razgovoru sa svojom profesoricom, koja je diplomirala i ruski i ukrajinski, saznao da se u ruskom до дома čita kao do domu, kad smo kod toga tako će i Ukrajinci koristiti  додому.  Postoji li kakvo objašnjenje zašto se to čita u, a piše a?  :dunno:
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on June 21, 2005, 17:33
Quote from: VANJA
брак će biti slično kao i u ruskom – nedostatak, pomanjkanje
бракувати – nedostajati, manjkati, a u razgovornom jeziku često možeš čuti još i glagol faliti.

Hvala lijepa na objašnjenju! :yes:
 
Quote from: VANJA
«dobro je vedeti» rekli bi Slovenci. 8-)

A što ovo znači?

Quote from: VANJA
A brak u hrvatskom jeziku ima isto značenje kao i u ruskom – шлюб по-українському.

Замість „по-українському” мусив був сказати „українською”, що значить „українською мовою” (рус. „по-украински”), якщо дійсно не вважаєш, що в Україні шлюб має якихось своїх національних особин, що відрізняють його від шлюбу в інших народів. :)

Ne, ovo je već treći „međujezički omonim”. U ukrajinskom jedan od dva omonima брак znači to što si mi objasnio — nedostatak, a drugi znači to što u ruskome znači jedan od dva slična omonima: loš rezultat rada. To je jedno od dva ruskih značenja riječi брак. A drugi ruski omonim znači šljub. To će biti već treće značenje ukupno u ukrajinskom i ruskom jeziku: 2 + 2 = 3. Takva je tu aritmetika! :_1_12

Quote from: VANJA
Jučer sam slučajno u razgovoru sa svojom profesoricom, koja je diplomirala i ruski i ukrajinski, saznao da se u ruskom до дома čita kao do domu, kad smo kod toga tako će i Ukrajinci koristiti  додому.  Postoji li kakvo objašnjenje zašto se to čita u, a piše a?  :dunno:

Kao što se piše, tako se i čita. До д́ома. Ali ovaj izraz ne znači isto to što znači ukrajinska riječ додому. Na primjer, ukr. „я повернувся додому” ruski će biti „я верн́улся дом́ой” — vratih kući. Ponekad Rusi izražavaju ovo značenje svjesno s ukrajinskim ili nekim južnoruskim dijalekatskim nijansom i govore nešto tako „пойд́у-ка я до д́ому, до х́аты” ~ „odmah ću otići kući”. Normalno bi se kazalo „пойд́у-ка я дом́ой”.

Izraz „до д́ома” u ruskom znači, mislim, to što i u hrvatskom — „do kuće”. Tu „дом” može značiti svoju kuću ili ikoju zgradu.
Маша уже почти дошла до дома, но в последний момент решила зайти в магазин. — Maša je gotovo bila došla do (svoje) kuće, pa zadnjeg maha riješila zaći u prodavaonicu.
Маша почти дошла до дома, в котором живёт её бабушка, но встретила свою подругу Олю, и они вместе пошли в кино. — Maša je gotovo bila došla do kuće u kojoj živi njezina baka, pa susrela svoju prijateljicu Olju, i one su zajedno otišle u kino. :)
Naravno, u zadnjim primjerima „до дома” se čita kao „da doma”.

Strogo govoreći, bilo bi ispravno uz pomoć naglaska i drugog oblika genitiva razlikovati izraze „до д́ома” (do neke zgrade) i „д́о дому” (do svoje kuće). O tome vidi onamo:
http://www.gramota.ru/dic/search.php?word=%E4%EE%EC&lop=x&gorb=x&efr=x&ag=x&zar=x&ab=x&sin=x&lv=x&pe=x&az=x;
http://www.gramota.ru/dic/search.php?word=%E4%EE%EC%E0&lop=x&gorb=x&efr=x&ag=x&zar=x&ab=x&sin=x&lv=x&pe=x&az=x;
http://www.gramota.ru/dic/search.php?word=%E4%EE%EC%EE%E9&lop=x&gorb=x&efr=x&ag=x&zar=x&ab=x&sin=x&lv=x&pe=x&az=x.
Ali sada u govornom jeziku prvo, „д́о дому” može se izgovarati „до д́ому”, a drugo, može se koristiti i normalni oblik genitiva za oba značenja — „до д́ома”.
Tj. prva gore navedena rečenica morala bi izgledati tako: Маша уже почти дошла д́о дому, но в последний момент решила зайти в магазин. — ali mislim da ćeš čuti samo „до д́ома” bar u gradovima.

Još hoću tu kazati par riječi o znaku naglaska. Normalno znak Unicode iz oblasti „Combining Diacritical Marks” (za ruske riječi koristim U+0301) treba staviti iza naglašenog slova, ali tu na forumu se u tekstu poruke koristi font Verdana koji ima jedan bug. Zbog ovog buga treba znak naglaska pisati do naglašenog slova. Pa u citiranjima se koristi font Arial Unicode MS bez tog buga, zbog čega se navedene riječi s naglascima ne izgledaju ispravno:

удар́ение

Quote
удар́ение


Ako netko želi, može mijenjati red znaka naglaska u citiranjima uz pomoć cut—paste.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on June 23, 2005, 02:17
Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=41690#41690)
Ali mislim da naše žene imaju veću različitost u imenima nego muškarci. Zadnji nose u većini imena Владимир, Александр, Сергей, Андрей, Дмитрий i Алексей. Ponekad se može upoznati s nekim, čije kratko (diminutivno) ime je Слава, a to može biti Вячеслав, Ярослав ili nešto slično, ali ova imena nisu tako česta.
Najčešća ženska imena su Елена, Ольга, Татьяна, Наталия, Светлана, Надежда, a bivaju još Вера i Любовь.  Ime moje majke je Людмила.
U zadnje vrijeme sve češće imena djeci davaju u crkvi, kao što je i ranije bilo. Zbog toga sada vidimo i povratak imena Иван koje je, ne gledajući na činjenicu što se često spominje u ruskom nacionalnom folkloru, bilo apsolutno nepopularno u drugoj polovici prošloga stoljeća.  

Ovo si davno napisao, ali htio bih neke stvari prokomentirati. Što se tiče muških imena, kod nas od ovih koja si naveo možeš susresti Vladimira kojih zaista ima mnogo. Nešto manje prisutnije je ime Aleksandar a Andrej se češće javlja u hrvatskoj varijanti kao Andrija. Od ostalih ruskih imena posebno su popularna: IGOR, BORIS, SAŠA. Znam da u Rusiji i Ukrajini nije uobičajeno djetetu nadjenuti ime npr. Vanja, već mora u svim dokumentima biti Ivan a Vanja samo kao nadimak. (čak sam čuo da u Bugarskoj postoji popis imena koja se jedino mogu nadjenuti djeci, ali malo mi to nevjerojatno zvuči.) Jesam li u pravu? Kod nas je najnormalnije da se netko zove Saša, Vanja, Tina, Tanja, Sonja. Posebno je zanimljivo da Vanja i Saša mogu biti i muška i ženska imena i Vanja je češće žensko nego muško ime. Titovu unuku Aleksandru, inače zagrebačku redateljicu, često zovu Saša. Što se tiče imena IVAN, to je rusko ime koje se razvilo od grčkog Ioannes a ovo pak iz hebrejskog Yehohanan (Bog je milostiv), ali ono se toliko ukorijenilo među Hrvate da ga više nitko ne smatra ruskim imenom. Štoviše, prema posljednjem popisu stanovništva najčešće hrvatsko prezime je HORVAT, muško ime IVAN, a žensko ime MARIJA, a i dandanas sve varijante tog imena u ostalim narodima su jako popularna. U Sloveniji Janez, u Srbiji Jovan, među zapadnim Slavenima Jan, mislim da je Jas u bjeloruskom. A što se tiče imena tvoje majke, moja susjeda se zove Ljudmila i od milja je zovemo Ljuma. Rijetko ime, ali se još nađe. :)
 
Inače 24.06. se slavi «ljetni Ivan» i u narodu su se sačuvali stari slavenski poganski običaji - skakanje preko ivanjskih krjesova tj. preko vatre. A još u četvrtom mjesecu 23.4. na dan sv. Jurja, pjevaju se pjesme o Juri zelenom koji budi prirodu, tu su skroz prisutni elementi miješanja kršćanstva i starih slavenskih poganskih običaja. Ima li toga kod vas?

Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=47140#47140)
A što ovo znači?

Dobro je vedeti - хорошо знать. Tanja, jesam li u pravu? :oops:
Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=47140#47140)
Замість „по-українському” мусив був сказати „українською”, що значить „українською мовою” (рус. „по-украински”), якщо дійсно не вважаєш, що в Україні шлюб має якихось своїх національних особин, що відрізняють його від шлюбу в інших народів.  

 Як ти тут мене насміяв. Все ж таки думаю, що це люди в першу чергу трактували як переклад слова на українську мову, але ти повністю маєш рацію. Якщо задумаєшся над цим словосполученням, може вийти, що брак в російській і хорватській мовах означає якийсь характерний тільки українцям шлюб і я насправді мусив написати  - українською. Молодець.   :D ::applause::  
Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=47140#47140)
Izraz „до д́ома” u ruskom znači, mislim, to što i u hrvatskom — „do kuće”. Tu „дом” može značiti svoju kuću ili ikoju zgradu.
Маша уже почти дошла до дома, но в последний момент решила зайти в магазин. — Maša je gotovo bila došla do (svoje) kuće, pa zadnjeg maha riješila zaći u prodavaonicu.
Маша почти дошла до дома, в котором живёт её бабушка, но встретила свою подругу Олю, и они вместе пошли в кино. — Maša je gotovo bila došla do kuće u kojoj živi njezina baka, pa susrela svoju prijateljicu Olju, i one su zajedno otišle u kino.  
Naravno, u zadnjim primjerima „до дома” se čita kao „da doma”.

 Prvi dio rečenice odličan, a drugi dio bi trebalo ovako: ali je u zadnji čas (ili zadnji tren) odlučila poći u prodavaonicu (ili u trgovinu, dućan).
Što se tiče ruskog «решать» taj glagol je bolje u hrvatskom prevoditi kao odlučiti, jer riješiti u značenju odlučiti je pod utjecajem srpskog, dok se riješiti može problem, zadatak.
Ista stvar i s drugom rečenicom, ruski veznik "но" u ovakvim situacijama je bolje prevoditi kao “ali” ili čak zadržati “no”. Maša je gotovo bila došla do kuće u kojoj živi njezina baka, ALI je susrela / NO, susrela je svoju prijateljicu Olju, i one su zajedno otišle u kino.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on June 23, 2005, 04:03
Quote from: VANJA
Od ostalih ruskih imena posebno su popularna: IGOR, BORIS, SAŠA. Znam da u Rusiji i Ukrajini nije uobičajeno djetetu nadjenuti ime npr. Vanja, već mora u svim dokumentima biti Ivan a Vanja samo kao nadimak. (čak sam čuo da u Bugarskoj postoji popis imena koja se jedino mogu nadjenuti djeci, ali malo mi to nevjerojatno zvuči.) Jesam li u pravu? Kod nas je najnormalnije da se netko zove Saša, Vanja, Tina, Tanja, Sonja. Posebno je zanimljivo da Vanja i Saša mogu biti i muška i ženska imena i Vanja je češće žensko nego muško ime. Titovu unuku Aleksandru, inače zagrebačku redateljicu, često zovu Saša. Što se tiče imena IVAN, to je rusko ime koje se razvilo od grčkog Ioannes a ovo pak iz hebrejskog Yehohanan (Bog je milostiv), ali ono se toliko ukorijenilo među Hrvate da ga više nitko ne smatra ruskim imenom. Štoviše, prema posljednjem popisu stanovništva najčešće hrvatsko prezime je HORVAT, muško ime IVAN, a žensko ime MARIJA, a i dandanas sve varijante tog imena u ostalim narodima su jako popularna. U Sloveniji Janez, u Srbiji Jovan, među zapadnim Slavenima Jan, mislim da je Jas u bjeloruskom. A što se tiče imena tvoje majke, moja susjeda se zove Ljudmila i od milja je zovemo Ljuma. Rijetko ime, ali se još nađe. :)

Malo bi bilo smiješno kada bi neki čovjek u Rusiji imao osnovni oblik svoga imena Saša, Vanja i sl. Možda zbog toga što imamo očeva imena. Tj., njegov sin mora biti Aleksandrovič ili Ivanovič, njegova kći — Aleksandrovna ili Ivanovna, a nikako ni Saševič niti Vanjevič, ni Saševna niti Vanjevna. :)
Uvijek mi je bilo čudno što kod Hrvata ima mnogo imena sličnih ruskim diminutivima. :)
Normalno obraćamo prema čovjeku po imenu i očevom imenu, umjesto „господин” + prezime. Kad bi neki, recimo, nastavnik bio „Saša Vanjevič”, to bi bilo jako neobično.
Skraćeno ime moje majke je Ljuda. Nekada je ona imala prijateljicu čije je ime bilo isto tako Ljudmila. Ali za razliku od moje majke ona se kratko zvala Mila. Neke djevojke i žene s tim imenom kratko se zovu Люся.
Što se tiče ruskih prezimena, najčesto je Иван́ов/Иван́ова, česta su također Смирн́ов/Смирн́ова (prezime jedne moje bake) i Петр́ов/Петр́ова.
Prezime Horváth (u ovakvom obliku) često sam čuo u mađarskim filmama i čitao u knjigama mađarskih autora (u ruskom prijevodu naravno :) ).
 
Quote from: VANJA
Inače 24.06. se slavi «ljetni Ivan» i u narodu su se sačuvali stari slavenski poganski običaji - skakanje preko ivanjskih krjesova tj. preko vatre. A još u četvrtom mjesecu 23.4. na dan sv. Jurja, pjevaju se pjesme o Juri zelenom koji budi prirodu, tu su skroz prisutni elementi miješanja kršćanstva i starih slavenskih poganskih običaja. Ima li toga kod vas?

Ima običaje, kršćanske i stare poganske... ali osobno ja o njima malo znam. U tijeku 70 godina imalo se puno sovjetskih i komunističkih „običaja”. Danas se običaji, dijalekti i slično čuvaju gotovo samo u selima, a najviše Rusa žive u gradovima, gdje je jedini jezik i malo običaja.

Quote from: VANJA
Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=47140#47140)
A što ovo znači?
Dobro je vedeti - хорошо знать. Tanja, jesam li u pravu? :oops:

Onda sam imao u glavi pitanje, zašto bi se moralo u situaciji s 3 kunama i kavom tako reći?

Quote from: VANJA
Як ти тут мене насміяв. Все ж таки думаю, що це люди в першу чергу трактували як переклад слова на українську мову, але ти повністю маєш рацію. Якщо задумаєшся над цим словосполученням, може вийти, що брак в російській і хорватській мовах означає якийсь характерний тільки українцям шлюб і я насправді мусив написати  - українською.

Ja sam te onda pokusio popraviti samo zbog toga da na ovom forumu u ukrajinskim temama uvijek popravljaju svakoga tko piše nešto slično. Ukrajinski forumaši kažu da u ukrajinskom jeziku postoji samo izraz „говорити українською” koji je istog značenja kao što su ruski izrazi „говорить по-украински” i „говорить на украинском (языке)”. A tu je još ta kontaminacija kao što „брак по-украински”, „мафия по-итальянски”... :)

Quote from: VANJA
Prvi dio rečenice odličan, a drugi dio bi trebalo ovako: ali je u zadnji čas (ili zadnji tren) odlučila poći u prodavaonicu (ili u trgovinu, dućan).
Što se tiče ruskog «решать» taj glagol je bolje u hrvatskom prevoditi kao odlučiti, jer riješiti u značenju odlučiti je pod utjecajem srpskog, dok se riješiti može problem, zadatak.
Ista stvar i s drugom rečenicom, ruski veznik "но" u ovakvim situacijama je bolje prevoditi kao “ali” ili čak zadržati “no”. Maša je gotovo bila došla do kuće u kojoj živi njezina baka, ALI je susrela / NO, susrela je svoju prijateljicu Olju, i one su zajedno otišle u kino.

Hvala na ispravcima! Samo moram kazati da kada sam pisao riješiti, bio sam više pod ruskim, nego srpskim utjecajem. :D
Ruski sam veznik „но” navikao prevoditi kao „ali” ili „pa” (kao sam shvatio, „pa” ima još značenja „однако” i „затем”), jer veznik „no” nisam gotovo ni vidio u hrvatskim tekstovima. Ali moram tu priznati da uopće malo čitam, što se ne samo hrvatskog tiče. :oops:
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on June 23, 2005, 18:00
Quote from: Amateur
Normalno obraćamo prema čovjeku po imenu i očevom imenu, umjesto „господин” + prezime.


I to ima svog roka, sa proliferacijom zapadne kulture...nazalost.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on June 23, 2005, 21:22
Odmah sam se sjetio kako malo Islanđana imaju prezimena, češće imaju samo ime i očevo ime. Zar nije to zapadna kultura? :D
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on July 2, 2005, 02:15
Osama bin....bin....bin..............bin Ladin.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on July 31, 2005, 00:35
Ubio sam thread, Bog me pr---neeee, ovo nije ono što mislim da bih rekao.  ;)

Ajde, tovariščestvo, pretvorite se kao da ste živi, barem.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on August 23, 2005, 22:20
Pozdrav!
Ljetu se bliži kraj i evo mene ponovno na mreži..:)

Zanimaju me dvije stvari.  
Zašto Rusi sebe u originalu nazivaju pridjevom a ne imenicom, kad već (koliko mi je poznato) sve ostale narode nazivaju imenicom… :dunno:

Чему хорват, словенец, венгр, грек, поляк, француз, но "он русский" а не "он рус" как по аналогии надо быть?:oops:

Druga stvar koja me zanima je transsibirska pruga. Koliko je sigurno putovati vlakom od Moskve do Vladivostoka? Je li uobičajeno da stranci putuju tom dionicom tj. postoje li turističke agencije koje organiziraju takav put? Ako da, koliko to košta?  :_1_17

Ako netko ne zna hrvatski, a razumije pitanje, neka odgovori na ruskom ili na ukrajinskom...
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on August 23, 2005, 22:41
Quote from: VANJA
Pozdrav!
Ljetu se bliži kraj i evo mene ponovno na mreži..:)

Zanimaju me dvije stvari.  
Zašto Rusi sebe u originalu nazivaju pridjevom a ne imenicom, kad već (koliko mi je poznato) sve ostale narode nazivaju imenicom… :dunno:



Nema tu nikakve fasinacije, možeš biti siguran.  To je sve sticanje okolnosti.  Nije bilo slavenskoga plemena "Rusi".  Maloprije, da kažem nekoliko stotina godina ranije, mogao si još čuti "Rusin" i "Rusnak", a potom "Rosijanin".  Ali sve to se ostarilo, i sad koriste "russkij," od (pretpostavljam) "ruskij čelovek".

Добавлено спустя 1 минуту 40 секунд:

 A zašto toliko puno zemalja nazivate pridjevom Vi?  ;)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on August 24, 2005, 00:57
Quote from: GayleSaver (http://viewtopic.php?p=52932#52932)
Nema tu nikakve fasinacije, možeš biti siguran. To je sve sticanje okolnosti. Nije bilo slavenskoga plemena "Rusi". Maloprije, da kažem nekoliko stotina godina ranije, mogao si još čuti "Rusin" i "Rusnak", a potom "Rosijanin". Ali sve to se ostarilo, i sad koriste "russkij," od (pretpostavljam) "ruskij čelovek".

Ali zanimljivo je da u ukrajinskom i bjeloruskom jeziku tj. jezicima koji su najbliže ruskom postoji imenički oblik - росіянин буде по-українськи, па-беларуску будзе расеец…  
A što se tiče Rusina oni i dandanas postoje i žive najvećim djelom u Zakarpatskoj oblasti u Ukrajini i okolnim područjima (dosta i u Hrvatskoj i Vojvodini). Zanimljivo je da Ukrajinci Rusine smatraju dijelom ukrajinskog naroda a njihov rusinski jezik, ukrajinskim dijalektom. U mom susjedstvu živi rusinska obitelj i oni se smatraju posebnim narodom i nikako Ukrajincima. Meni je njihov jezik puno bliži zapadnoslavenskoj skupini nego li istočnoslavenskoj i oni u Hrvatskoj imaju status nacionalne manjine. I kada žele reći da govore rusinski oni kažu da govore по руски ne misleći pritom по-русски. No nikako se ne bih htio miješati u rusinsko-ukrajinsko pitanje… :_1_12
Quote from: GayleSaver (http://viewtopic.php?p=52932#52932)
A zašto toliko puno zemalja nazivate pridjevom Vi?

Istina, u hrvatskom u mnogo slučajeva provela se preobrazba tj. poimeničenje pridjeva i zato imamo Rumunjsku, Švicarsku, Španjolsku, Nizozemsku. Nasuprot toga postoje i izvorne imenice - Armenija, Litva, Latvija. U ruskom pridjev русский u značenju Rus je izoliran slučaj…mislio sam da možda postoji neki razlog zašto je to tako…   :dunno:
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on August 24, 2005, 01:02
Sam sebi jesi odgovorio.  ;--)   Rijeć "rosijanin" sad uvijek bilježi građanstvo a ne nacionalnu pripadnost.  To je odlukom ruskih vsevlasnih samoderžaca, kao uvijek.  Ne znam u koje doba.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Vertaler on August 24, 2005, 01:13
Quote from: VANJA
росіянин буде по-українськи, па-беларуску будзе расеец…  
Ako si ukrajinist, zašto ne možeš da zapamtiš da u ovom slučaju govorimo „українською“?! :_1_12
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on August 24, 2005, 12:56
Quote from: Vertaler van Teksten
Quote from: VANJA
росіянин буде по-українськи, па-беларуску будзе расеец…  
Ako si ukrajinist, zašto ne možeš da zapamtiš da u ovom slučaju govorimo „українською“?! :_1_12


Так. Я україніст на загребській україністиці. Всі мої викладачі справжні українці які закінчили українську філологію від Львова до Харкова. Не один раз говорив про харків’янку Раїсу Іванівну (кандидат філологічних наук) яку я дуже шаную і своє знання української мови її приписую. А саме ця Раїса Іванівна на заняттях нас учила, що в українській мови є три, цілком між собою рівноправні способи вживання:  

Іван говорить українською мовою.
Іван говорить по-українському.
Іван говорить по-українськи.

Мабуть, щось змінилося, хоч і з киянами і львів’янами розмовляв і від них почув фразу «по-українському» і «по-українськи»…

Ось чому не можу запам’ятати… :)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on August 24, 2005, 16:09
Quote from: Интернет
Автор: Ума
Re: Нове україномовне інтернет видання!
Дата: 06.07.2005 17:51:40

Лідо, не знаю коли Ви філологію закінчували.
Але згідно останніх правил - правильним є ЛИШЕ: говорити українською, а не по-українськи.
Нас (студентів) за таке виганяли з пар - вважалося грубою помилкою.

:D
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Vertaler on August 24, 2005, 16:54
От себя добавлю, что форму «по-українськи» слышал только в харьковском суржике. Про различие между «українською» и «по-українському» Amateur уже писал выше в этой же теме. (Пардон за мой русский.)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on August 24, 2005, 21:00
Vertaler van Teksten, Ukrajinski jezik se mijenja. To je normalna pojava. Htio sam samo odgovoriti na tvoju poruku «zašto ne mogu zapamtiti pravilan  oblik» - tako sam naučio na fakultetu. Vjerujem da se mnogo ukrajinski jezik mijenja u posljednje vrijeme. Osim Interneta, nemam nikakvog dodira s ukrajinskim. Ali i na Internetu sam normalno susreo sva tri oblika koja sam naveo, iako to ne mora značiti da je to ispravno. Ponajprije vjerujem svojim profesorima kod kojih polažem ispite. Ne bi li i ti tako postupio na mom mjestu? :_1_17 Nema problema za ruski...;--)

Добавлено спустя 12 минут 12 секунд:

 Bilo bi dobro kada bi netko naveo link na neku stranicu s ukrajinskom gramatikom (ako takvo što postoji) ili na nešto, što bi moglo potkrijepiti tu tvrdnju….
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on August 25, 2005, 04:03
Mislim da tu nije uzrok u gramatici. Stvar je u uporabi riječi. U svima meni poznatim priručnicima ukrajinsoga jezika piše se samo „говорити українською мовою”, a češće jednostavnije „говорити українською”. Već sam davno čuo svoju školsku nastavnicu, ali ne pamtim kako bi ona rekla nešto slično „говорити по-українському, по-українськи”. „По-українському” najprvo označava način rada karakterističan za Ukrajince ili Ukrajinu. „По-українськи” jako izgleda kao ruski izraz. Možda formalno nije greška reći o jeziku uz te izraze, ali tvrdo mislim da moramo dati prednost samo izrazu „говорити будь-якою мовою” koji označava „sredstvo kojim se vrši neka radnja”, zbog čega i zahtijeva instrumental. Apsolutno nije prihvatljivo reći „на українській мові”.

Ekskurzije vlakom u Vladivostok, kako ja znam, jako su skupe. Čuo sam da se one organiziraju za strance, za milijunaše. Osobno ja nikada nisam mogao i bez neke organizirane eksurzije putovati u Vladivostok... ma što ćeš reći! Rusija je uvijek bila skupa za život zemlja siromašnih ljudi! A cijene su za strane turiste jako fantastične (više nego za ruske građane)!

Što se sigurnosti tiče, nikako ne moraš pokazivati da si stranac. Zločince mogu ti nešto vrijedno ukrasti čak danju u središtu grada ili čak u muzeju. Najljepši je savjet uvijek šetati u grupi, pozorno pratiti situaciju, ne pokazivati ništa vrijedno (novac, camcorder i sl.). Zločinci mogu biti čak milicionari. Na ulicama nije sigurno prelaziti ulicu čak na zeleno svijetlo. Auta mogu brzo ići po pločniku. Uopće je današnja Rusija jako užasnija nego je bio Sovjetski Savez! :mrgreen:
Kad smo kod toga, Sibir je zemlja iseljenih poslije zatvora kriminalaca.

He, he... eto takav sam ja pesimist. :mrgreen:
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Drunkie on August 25, 2005, 10:15
Nisam bas jezicki teoreticar, vec prakticar (meni mnogo je vaznije da znam KAKO se nesto kaze nego ZASTO se tako kaze), ali... Mada "українською" valjda je pravilnije, "по-українськи" uopste ne izgleda mi krivo i u potpunosti je prihvatljivo.
(Ja se naravno izvinjavam zbog mog srpskoga :))
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on August 25, 2005, 12:56
Quote from: Drunkie
Nisam bas jezicki teoreticar, vec prakticar

Ovo je dobro. Praktičara ovdje manjka. :)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on August 26, 2005, 07:25
Quote from: Amateur
Mislim da tu nije uzrok u gramatici. Stvar je u uporabi riječi. U svima meni poznatim priručnicima ukrajinsoga jezika piše se samo „говорити українською мовою”, a češće jednostavnije „говорити українською”. Već sam davno čuo svoju školsku nastavnicu, ali ne pamtim kako bi ona rekla nešto slično „говорити по-українському, по-українськи”. „По-українському” najprvo označava način rada karakterističan za Ukrajince ili Ukrajinu. „По-українськи” jako izgleda kao ruski izraz. Možda formalno nije greška reći o jeziku uz te izraze, ali tvrdo mislim da moramo dati prednost samo izrazu „говорити будь-якою мовою” koji označava „sredstvo kojim se vrši neka radnja”, zbog čega i zahtijeva instrumental. Apsolutno nije prihvatljivo reći „на українській мові”.

Nitko od naših dobrih Hrvata ovdje nikad neće reći "govoriti na kajkavštini" (barem u okvirima književna jezika); reći će "kajkavštinom".  
Najvažnije je da je izraz sa po i prilogom odavna svima poznati rusizm, i se osjeća ovako; a kad go uporabljam bilo gdje drugdje, pa makar i u engleskom, onda svi znaju čije sam ja djete, tako da kažem...

Popravka:  Onda, dakle barem netko, priznajem.  Ali ne baš slobodno. ;)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on August 27, 2005, 19:33
Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=52981#52981)
Mislim da tu nije uzrok u gramatici. Stvar je u uporabi riječi. U svima meni poznatim priručnicima ukrajinsoga jezika piše se samo „говорити українською мовою”, a češće jednostavnije „говорити українською”. Već sam davno čuo svoju školsku nastavnicu, ali ne pamtim kako bi ona rekla nešto slično „говорити по-українському, по-українськи”. „По-українському” najprvo označava način rada karakterističan za Ukrajince ili Ukrajinu. „По-українськи” jako izgleda kao ruski izraz. Možda formalno nije greška reći o jeziku uz te izraze, ali tvrdo mislim da moramo dati prednost samo izrazu „говорити будь-якою мовою” koji označava „sredstvo kojim se vrši neka radnja”, zbog čega i zahtijeva instrumental.


Evo…ja sam skenirao dio lekcije iz priručnika po kojem sam učio osnove ukrajinskog. Kao što se može vidjeti ovdje se normalno koristi oblik “по-українському”. Radi se o priručniku iz sovjetskog razdoblja. Iz toga proizlazi da su se do 1991. u ukrajinskom najnormalnije koristila ova 3 oblika koja sam još ranije naveo.

Imam još dva priručnika ukrajinskog: Розмовляйте з нами українською мовою, (Г.І. Макарова, Л.М.Паламар, Н.К. Присяжнюк), «Вища школа», Київ 1992. й друга частина 1993. I u tim sam priručnicima ponovno susreo sve tri forme, iako je oblik «говорити українською мовою» bio najčešće korišten.

Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=52981#52981)
Apsolutno nije prihvatljivo reći „на українській мові”.

Slažem se...
Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=52981#52981)
„По-українськи” jako izgleda kao ruski izraz.

Zašto bi ovo izgledalo kao ruski izraz? To što se isti oblik javlja i u ukrajinskom, ne mora značit da je to rusizam. Nisam 100% siguran ali mislim da i Poljaci koriste frazu “po polski”, Bjelorusi “па-беларуску», Rusini «по руски» a u kajkavskom dijalektu možeš na primjer susresti rečenicu: «Štefica ti baš lepo govori, onak, po zagrebački.» u smislu zagrebačkom kajkavicom ili govorom karakterističan za Zagreb. Osobno mislim da je to slavenski oblik, koji je prisutan u više slavenskih jezika.

Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=52981#52981)
Ekskurzije vlakom u Vladivostok, kako ja znam, jako su skupe. Čuo sam da se one organiziraju za strance, za milijunaše. Osobno ja nikada nisam mogao i bez neke organizirane eksurzije putovati u Vladivostok... ma što ćeš reći! Rusija je uvijek bila skupa za život zemlja siromašnih ljudi! A cijene su za strane turiste jako fantastične (više nego za ruske građane)!


Što misliš pod ovim “fantastične” – povoljne ili vrtoglavo visoke i skupe, što bi bilo vjerojatnije kada si spominjao neke milijunaše. Kijev je za nas Hrvate, jako povoljan i jeftin. Zagreb je dosta skup, a u usporedbi s Kijevom, enormno skup. Karta za vlak od Kijeva do Lavova (jednosmjerna) me koštala nešto manje od 40 hrvatskih kuna. Od Kijeva do Lavova željeznicom ima oko 630km, a kada bi se vozio Hrvatskim željeznicama tu rutu, karta bi me koštala nešto manje od 200 kn. Jedan moj prijatelj bi jako želio putovati od Moskve do Vladivostoka (tko ne bi), pa me upitao koliko bi to koštalo. Mislim da baš neće biti oduševljen odgovorom…  Što se tiče mjera sigurnosti koje si naveo, toga se treba pridržavati gotovo svugdje u velikim gradovima. Jedino me malo iznenadilo ovo s policajcem. :o  

Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=52981#52981)
Kad smo kod toga, Sibir je zemlja iseljenih poslije zatvora kriminalaca.


Pa između ostalog. Mislim da je na tisuće i tisuće nevinih ljudi završilo u Sibiru, samo zato jer se nisu slagali prvo s carskom a poslije i sa sovjetskom politikom. Čak su se i slagali, ali su bili lažno optuživani i sumnjičeni jer su bili stranci, kao što je bio slučaj s jugoslavenskim komunistom austrijskih korijena Karlom Štajnerom koji je pakao sibirskih logora opisao u knjizi 7000 dana u Sibiru. Ako ćeš ikada imati priliku, pročitaj tu knjigu…

Dopusti mi samo nekoliko ispravaka:
Zločince mogu ti nešto vrijedno ukrasti – Zločinci ti mogu nešto vrijedno ukrasti - to je što se tiče redoslijeda riječi, iako zločinac je onaj koji je izveo neki zločin, a zločini su najteža krivična djela (ubojstvo ili neka veleizdaja). Ovdje bi bilo bolje da si upotrijebio riječ kradljivac ili lopov, jer se radi o krađama.  

milicionari – policajci (nekad su bili (SFRJ) milicajci, sad su policajci i policajke)

Auta mogu brzo ići po pločniku – Automobili ili razgovorno auti. E sad…pločnik ili nogostup je namijenjen za pješake, a za vozila je namijenjen kolnik ili cesta. Možda si želio reći da se može dogoditi da auto naleti i na nogostup?

Quote from: GayleSaver (http://viewtopic.php?p=53034#53034)
Nitko od naših dobrih Hrvata ovdje nikad neće reći "govoriti na kajkavštini" (barem u okvirima književna jezika); reći će "kajkavštinom".


Sasvim normalno zvuči s prijedlogom “na”. Npr. Razgovarali smo cijelo vrijeme na engleskom jeziku. Imaš pravo. Govoriti kajkavštinom je standardni oblik, ali ovi oblici sa sufiksom –ŠTI-, kad govorimo o jezicima, nisu baš česti u hrvatskom. To je više prisutno u slovenskom: slovenščina, ukrajinščina… :wink:
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver floating on August 27, 2005, 20:07
Quote from: VANJA

Zašto bi ovo izgledalo kao ruski izraz? To što se isti oblik javlja i u ukrajinskom, ne mora značit da je to rusizam. Nisam 100% siguran ali mislim da i Poljaci koriste frazu “po polski”, Bjelorusi “па-беларуску», Rusini «по руски» a u kajkavskom dijalektu možeš na primjer susresti rečenicu: «Štefica ti baš lepo govori, onak, po zagrebački.» u smislu zagrebačkom kajkavicom ili govorom karakterističan za Zagreb. Osobno mislim da je to slavenski oblik, koji je prisutan u više slavenskih jezika.


po polsku.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on August 28, 2005, 17:49
Quote from: VANJA
Evo…ja sam skenirao dio lekcije iz priručnika po kojem sam učio osnove ukrajinskog.

Heh, zašto ne hoćeš polemizirati o ovim temama u ukrajinskom odsjeku foruma? ;--)

Quote from: VANJA
Zašto bi ovo izgledalo kao ruski izraz?

Ako ima neka sumnja kako bi neki izraz bio kriv za ukrajinski jezik, prva je misao da to je rusizam zbog bilinvizma Ukrajinaca.

Quote from: VANJA
Nisam 100% siguran ali mislim da i Poljaci koriste frazu “po polski”, Bjelorusi “па-беларуску»

po polsku
па-беларуску – правільна! :yes:

Quote from: VANJA
Što misliš pod ovim “fantastične” – povoljne ili vrtoglavo visoke i skupe, što bi bilo vjerojatnije kada si spominjao neke milijunaše.

Mislim skupe. Često čujem da moj grad je skup za turiste. Vidim da cijene su u muzejima i kazalištima skuplje 2–5 puta za strance. Cijene za regularne vlakove Moskva–Vladivostok sada ne znam, ali čuo sam da se organiziraju ekskurzije za strance-bogataše u posebnim vagonima.

Quote from: VANJA
Kijev je za nas Hrvate, jako povoljan i jeftin.

Ne znam kako je u Kijevu. Što se tiče naših cijena, ja ih uspoređujem s prosječnom platom u Rusiji, a ne s cijenama u drugim zemljama.

Quote from: VANJA
Jedino me malo iznenadilo ovo s policajcem. :o

Časni ljudi ne idu na posao u miliciju – uobičajeno danas javno mnijenje kod nas. Ja sam osobno vidio koliko u miliciji posluje sadista.

Quote from: VANJA
Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=52981#52981)
Kad smo kod toga, Sibir je zemlja iseljenih poslije zatvora kriminalaca.
Pa između ostalog.

Pa prvo od ostalog.

Quote from: VANJA
Mislim da je na tisuće i tisuće nevinih ljudi završilo u Sibiru, samo zato jer se nisu slagali prvo s carskom a poslije i sa sovjetskom politikom.

Ovo je do čega?

Quote from: VANJA
Čak su se i slagali, ali su bili lažno optuživani i sumnjičeni jer su bili stranci, kao što je bio slučaj s jugoslavenskim komunistom austrijskih korijena Karlom Štajnerom koji je pakao sibirskih logora opisao u knjizi 7000 dana u Sibiru. Ako ćeš ikada imati priliku, pročitaj tu knjigu…

S Jurjem Križaničem također nešto se loše dešavalo.

Quote from: VANJA
Zločince mogu ti nešto vrijedno ukrasti – Zločinci ti mogu nešto vrijedno ukrasti - to je što se tiče redoslijeda riječi, iako zločinac je onaj koji je izveo neki zločin, a zločini su najteža krivična djela (ubojstvo ili neka veleizdaja). Ovdje bi bilo bolje da si upotrijebio riječ kradljivac ili lopov, jer se radi o krađama.

Zar krađa nije zločin?

Quote from: VANJA
milicionari – policajci (nekad su bili (SFRJ) milicajci, sad su policajci i policajke)

Kod nas policija se zove milicija iako nije milicija već policija. :dunno:

Quote from: VANJA
Auta mogu brzo ići po pločniku – Automobili ili razgovorno auti. E sad…pločnik ili nogostup je namijenjen za pješake, a za vozila je namijenjen kolnik ili cesta. Možda si želio reći da se može dogoditi da auto naleti i na nogostup?

Kada je na cesti gužva, auti idu na nogostup. Nitko ne pazi nikakva pravila.

Quote from: VANJA
Govoriti kajkavštinom je standardni oblik, ali ovi oblici sa sufiksom –ŠTI-, kad govorimo o jezicima, nisu baš česti u hrvatskom. To je više prisutno u slovenskom: slovenščina, ukrajinščina… :wink:

To je najviše prisutno u zapadnim slavenskim jezicima: polszczyzna, čeština, slovenčina, serbšćina. Kod nas tako se zove neki teritoriji: Брянщина, Орловщина, Смоленщина (Brjanska, Orlovska, Smoljenska oblasti). Na poljščiznu liči riječ отчизна (Domovina). :)

Добавлено спустя 1 час 26 минут 39 секунд:

 A još ima riječi китайщина, деревенщина и тарабарщина. :lol:
Prva je naziv umjetničkog stila, poznatog kao “chinoiserie”. Druga je psovka prema čovjeku selskog podrijetla. Treća je psovka prema tuđim neshvatljivim jezicima. 8)

Добавлено спустя 10 часов 46 минут 19 секунд:

 Mjesto ruskih željeznica na Internetu: http://www.rzd.ru/. U donjem dijelu stranice ima link “In English”, ali engleske stranice razlikuju od ruskih.
Stranice o Transsibu: http://www.rzd.ru/static/index.html?he_id=604.

Ja sam našao da vlak №002М ide iz Moskve (s Jaroslavskoga kolodvora) svaki drugi dan (neparnih datuma), ima temeljnu cijenu 9269,60 rublji jednosmjerno, ima još vagone s cijenom 10524,60 r. (mislim da tamo daju još neke doručke), vagone “Luks” (mislim da oni imaju kupea za 2 čovjeka, samo donja mjesta) s cijenom 19257,70 r. za jedno mjesto. Rastojanje 9259 km. Vrijeme (koja je riječ ovdje ispravna?) putovanja 148 sati 47 minuta... a možda i zakasnit će na dan-dva... :_1_17 Ovaj vlak (koliko ja znam) ide kroz stanicu Sverdlovsk (grad Jekaterinburg). Neki vlakovi možda idu kroz Kazahstan (oj, taj prokleti Hruščov! :x ), što može trebati tranzitnu kazahstansku vizu. Ima par drugih vlakova, sa znatno jeftinijim cijenama, na koje zbog toga nikada nema karata (trgovina se počinje prije 45 dana). Ali oni idu 8–9 dana. Dva iz četiri vlakova idu samo ljeti. Koje su dopunske plate (za sređivanje karte... hm?), toga nisam na onom sajtu mogao shvatiti. Pa treba još platiti za posteljinu i za čaj. I još za ručke u vagonu-restauraciji. Ali cijene nisu stalne, ovise ne samo o ekonomskoj situaciji, a također o vremenu godine i o vremenu (koliko dana?) prije odlaska. Ne ovise o tome je li mjesto donje ili gornje.
Još informacija o vlaku №240Э, koji postoji do kraja rujna. Ide iz Moskve svaki drugi dan (parnih datuma), ima temeljne cijene 6179,70 r., 7434,70 r. u “kupejnim” vagonima, 2782,50 r. u “plackartnim” vagonima (znaš li što je to?). Rastojanje 9300 km ide 160 sati 06 minuta. Ide li kroz Kazahstan, ne znam, također ne znam, je li razlika u kilometrima jednostavno greška ili ona znači neki drugi put.
One vlakove koji idu 8–9 dana (№904А i №918И), možemo isključiti: mislim da oni su poštanski, možda i bez vagona-restauracije.

Današnji kurs rublja: 35,0510 za 1?, 28,4505 za $1.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on August 28, 2005, 22:24
Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=53161#53161)
Heh, zašto ne hoćeš polemizirati o ovim temama u ukrajinskom odsjeku foruma?

Meni tu nije ništa dvojbeno da bih ulazio u daljnju polemiku. Svuda sam nailazio na sve tri varijante koje sam naveo. I kod sveučilišnih profesora i u priručnicima, pa na koncu konca i na Internetu. Sapienti sat. :)
Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=53161#53161)
Ako ima neka sumnja kako bi neki izraz bio kriv za ukrajinski jezik, prva je misao da to je rusizam zbog bilinvizma Ukrajinaca.

Istina. To je zaista tako ako gledamo sa stajališta Ukrajinaca, ali ja nisam “dvojezični” Ukrajinac i kao što sam ti naveo onaj kajkavski primjer, u mojem dijalektu to normalno zvuči, a ne možemo govoriti da je taj oblik u kajkavskom prisutan pod utjecajem ruskog… Jednom sam razgovarao s Galicijanom s Ternopiljščine i na samom početku svog učenja, konstantno sam koristio formu по-українському. Taj dečko mi je ovako rekao: “Znam da je to ispravno i pravilno kako govoriš, ali bolje koristi oblik  по-українськи, tako ti kod nas svi govore.” Taj isti dečko mi je s druge strane tvrdio da je riječ спасибі rusizam i da je bolje zahvaljivati s дякую. S time se nisam složio, a ni danas se ne slažem, iako mu to nisam rekao. Drugim riječima, ako Ukrajinac sa zapada, kojemu je ukrajinski materinji koristi «по-українськи» onda nam to nešto govori…  
Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=53161#53161)
Često čujem da moj grad je skup za turiste

Nije to samo slučaj s Petrogradom. I u Kijevu postoje dva cjenika. Jedan za ukrajinske građane, drugi za strance. Super je kad znaš ukrajinski, pa se praviš da si Ukrajinac i kupuješ jeftinije karte…jedino jedanput sam se otkrio kad mi je prodavačica na blagajni odgovorila na ruskom, a ja nisam tad znao ni jedne ruske riječi, pa je to bila smiješna situacija – Ukrajinac koji ne razumije ruski… :oops: :D
Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=53161#53161)
Časni ljudi ne idu na posao u miliciju – uobičajeno danas javno mnijenje kod nas. Ja sam osobno vidio koliko u miliciji posluje sadista.

Zar je korupcija uzela danak?
Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=53161#53161)
Ovo je do čega?

Ne razumijem. Ti si naveo Sibir kao prebivalište iseljenih kriminalaca, a ja sam te nadopunio rekavši da su još uz njih u Sibiru završili i politički i ini zatvorenici (ono o čemu su pisali Dostojevski, Solženjicin, Štajner). Ne slažeš se?
Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=53161#53161)
S Jurjem Križaničem također nešto se loše dešavalo.

Apsolutno točno. Križanić je imao sreće što je umro car pa ga je njegov sin oslobodio iz Tobolska. A otkuda ti znaš za Križanića? Ruku na srce, najmanje pola stanovništva Hrvatske nema pojma tko je to Križanić ni što je radio u životu… :?
Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=53161#53161)
Zar krađa nije zločin?

Pa ja bih krađu nazvao prekršajem ili krivičnim djelom. OSIM, ako se ne radi o krađi strašnih razmjera kao kad se tvornice zatvaraju jer je gazda nestao s lovom iz zemlje… Zločin zvuči jako strašno u hrvatskom. Ako ti ukradu na ekskurziji fotoaparat, iako će to tebi izgledati kao zločin (jer je tvoj aparat), mi bi ovdje ipak rekli da se radi o krađi ili ako se radi o velikoj krađi, onda postoji izraz “teška krađa”.  

Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=53161#53161)
Kod nas policija se zove milicija iako nije milicija već policija.  

Znam da imate miliciju, ali riječ милиция na hrvatski s ruskog valja prevoditi kao policija, isto kao i hrv. policija na ruski treba prevoditi kao милиция. Tako je i u slučaju prijevoda s eng. (police) na rus. Mилиционер je valjda rusizam u srpskom, jer tako su Srbi zvali «službenika» tadašnje milicije. U hrvatskom je bio milicajac… :D
Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=53161#53161)
Kada je na cesti gužva, auti idu na nogostup. Nitko ne pazi nikakva pravila.

:_1_17

Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=53161#53161)
To je najviše prisutno u zapadnim slavenskim jezicima: polszczyzna, čeština, slovenčina, serbšćina. Kod nas tako se zove neki teritoriji: Брянщина, Орловщина, Смоленщина (Brjanska, Orlovska, Smoljenska oblasti). Na poljščiznu liči riječ отчизна (Domovina).  

Kod nas samo neki krajevi koriste takve oblike. Najviše u Istri. Područje oko grada Labina zovu Labinština, oko grada Buzeta Buzeština itd. Bujština, Pazinština. Ali je nepojmljivo da netko kaže za područje Zagreba – Zagrepština. Ne znam jesam li ti rekao kada smo govorili o homonimima, u kojoj su vezi hrv. i ukr. riječ domovina…?    

Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=53161#53161)
Mjesto ruskih željeznica na Internetu: http://www.rzd.ru/. U donjem dijelu stranice ima link “In English”, ali engleske stranice razlikuju od ruskih.
Stranice o Transsibu: http://www.rzd.ru/static/index.html?he_id=604.

Hvala ti puno. Большое тебе спасибо. Дуже тобі дякую. :yes: Zaista si se potrudio dok si sve to uspio pronaći. U svakom slučaju moj prijatelj ti sanja na javi. On misli da ako imaš 24 godine da možeš doći pred Japan prethodno vlakom proputovavši cijelu Aziju bez po' muke…Ha..dobro. Prenijet ću mu tvoje informacije. Još jednom puno ti hvala.  
Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=53161#53161)
Rastojanje 9259 km

Rastojanje bolje zamijeni riječju udaljenost.

Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=53161#53161)
Vrijeme (koja je riječ ovdje ispravna?) putovanja 148 sati 47 minuta...

Vrijeme putovanja – pravilno

Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=53161#53161)
(oj, taj prokleti Hruščov!  ),

Zašto prokleti Hruščov? Osobno o nijednom sovjetskom genseku nemam nikakvo mišljenje, ali jednom mi je u školi profesor povijesti rekao da je Hruščov ipak pokazao veliku hrabrost kada je izašao pred Vrhovni Sovjet i krenuo s отоплением razotkrivši Staljina. Mogla ga je progutati noć bez problema…A i s onim šeširom mi je puno simpatičniji od Brežnjeva…Zanimljivo je da su obojica iz Ukrajine. Je l' Hruščov insistirao na gradnji pruge preko Kazahstana? :mrgreen:

Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=53161#53161)
“plackartnim” vagonima (znaš li što je to?).

Znam…znam. Vozio sam se ja plackartom. Toga kod nas nema. Mi smo mala zemlja (u ruskim okvirima, nevjerojatno mala zemlja, s obzirom da su vam samo neke oblasti velike kao 4 Hrvatske) i nema prevelike potrebe za noćenjem u vlaku, a međunarodni vlakovi svi imaju spavaće vagone s kupeima. ;--)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on September 7, 2005, 03:22
Quote from: VANJA
Drugim riječima, ako Ukrajinac sa zapada, kojemu je ukrajinski materinji koristi «по-українськи» onda nam to nešto govori…

Meni „nešto” govori kada je nekomu ukrajinski materinji jezik, da. Ali zašto bi imalo veliko značenje da je netko Ukrajinac sa zapada? Na ovome forumu navedeni su primjeri kada, recimo, u Lavovu se ne čuju riječi, izraze i čak gramatičke forme koji su prirodni u čerkaškim selima pa postoje u standardnome jeziku. Za mene bi bilo jako zanimljivije poslušati kako se govori na jugu i istoku Kijevske, a također u Poltavskoj i osobito u Čerkaškoj oblasti.

Quote from: VANJA
pa je to bila smiješna situacija – Ukrajinac koji ne razumije ruski… :oops: :D

Heh, ne bi bio dobar špijun!  :wink:

Quote from: VANJA
Zar je korupcija uzela danak?

Je li to tek korupcija kada policajci prilaze stranim turistima i pod izgovorom pregledanja putovnica pljačkaju ih?! A kada bi trebalo, ni na glavnoj ulici grada nećeš naći policajca – neka lopovi „rade” sebi slobodno! Pokušavati telefonirati možeš i 30 minuta, i sat, možda policajka nešto ikamo upiše... Biva što i patrola dolazi... nekada. :mrgreen:
Kod nas je zakon postao takav što je uvijek oštećenik kriv.  :x

Quote from: VANJA
Ne razumijem. Ti si naveo Sibir kao prebivalište iseljenih kriminalaca, a ja sam te nadopunio rekavši da su još uz njih u Sibiru završili i politički i ini zatvorenici (ono o čemu su pisali Dostojevski, Solženjicin, Štajner). Ne slažeš se?

Ne. :no: :D

Quote from: VANJA
A otkuda ti znaš za Križanića?

Toga već ne pamtim. Valjda sam o njemu pročitao u nekom udžbeniku...

Quote from: VANJA
ako se radi o velikoj krađi, onda postoji izraz “teška krađa”.

U SSSR-u krađa deset tisuća rublji i više kaznivala se smrti. Кража в особо крупных размерах. Высшая мера наказания (вышка). Смертная казнь. Расстрел. :o
Žargonski вышка osim smrtne kazne može značiti высшая математика (kod studenata). A običnije je značenje ove riječi (вышка) kula-osmatračnica.

Quote from: VANJA
Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=53161#53161)
Kod nas policija se zove milicija iako nije milicija već policija.  
Znam da imate miliciju, ali riječ милиция na hrvatski s ruskog valja prevoditi kao policija, isto kao i hrv. policija na ruski treba prevoditi kao милиция. Tako je i u slučaju prijevoda s eng. (police) na rus.

Ne slažem se u potpunosti. Rusku riječ „милиция” može prevesti na hrvatski kao „policija” jer je u stvari milicija u Rusiji policija. Ali hrvatsku riječ „policija” na ruski treba prevađati samo kao „полиция”. Policajac — полицейский. Policajka – женщина-полицейский. Полицай – policajac u tijeku hitlerovske okupacije.

Quote from: VANJA
Ne znam jesam li ti rekao kada smo govorili o homonimima, u kojoj su vezi hrv. i ukr. riječ domovina…?

O tome razgovora nije bilo. Mislim da je hrv. domovina ukr. батьківщина, a ukr. домовина je hrv. mrtvački sanduk. Ali meni je u zadnjem značenju običnije reći труна ukrajinski.

Quote from: VANJA
Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=53161#53161)
Mjesto ruskih željeznica na Internetu: http://www.rzd.ru/. U donjem dijelu stranice ima link “In English”, ali engleske stranice razlikuju od ruskih.
Stranice o Transsibu: http://www.rzd.ru/static/index.html?he_id=604.
Hvala ti puno. Большое тебе спасибо. Дуже тобі дякую. :yes:

Nema na čemu! Не за что! Нема за віщо! :)

Quote from: VANJA
Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=53161#53161)
(oj, taj prokleti Hruščov!  ),
Zašto prokleti Hruščov?

Zato što je izvršio dvije teške krađe Rusije! Predao je Krim Ukrajini, pa Južni Sibir Kazahstanu. Ta pruga ide kroz ruski grad Petropavlovsk... današnji Petropavlovsk-Kazahskij.

Quote from: VANJA
Osobno o nijednom sovjetskom genseku nemam nikakvo mišljenje, ali jednom mi je u školi profesor povijesti rekao da je Hruščov ipak pokazao veliku hrabrost kada je izašao pred Vrhovni Sovjet i krenuo s отоплением razotkrivši Staljina.

Joj, opet tih omonima ili sada već sinonima... :oops: Отопление to je grijanje u kućama, stanima i sobama. Vrijeme vladavine Hruščova zove se kao toplo vrijeme u zimi ili u proljeću kada se snijeg topi – оттепель.

Kroz par dana možda ću otići na Crno more sa svojega „Bijeloga” (koje najčešće biva sivo) malo se ogrijati. :D Internet tamo ima (iako je skuplji), ali mojih omiljenih rječnika neće biti. Ne znam kako ću onda odgovarati na forum?! :mrgreen:
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on September 13, 2005, 06:40
Imam pitanje za svih Rusa koji uce hrvatski ili srpski.

Znajete li izgovarati srednjoevropskite "t", "l", "m", i tako dalje?  Brkate li ih sa "lj" i "nj"?  A sto se tice "č" i "ć", umijete li praviti razliku koja treba među njima?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Aramis on September 13, 2005, 20:02
Quote from: GayleSaver (http://viewtopic.php?p=54885#54885)
Znajete li izgovarati srednjoevropskite "t", "l", "m", i tako dalje? Brkate li ih sa "lj" i "nj"? A sto se tice "č" i "ć", umijete li praviti razliku koja treba među njima?


Znamo i umimo :)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on September 14, 2005, 07:59
Dakle, naravno, ZNATE, i "koju treba".  :)

Hvala.

Problem je u tome da nismo svi mi fonetski spremljani, te meko se i tvrdo /ch/ cesto gube u izgovoru stranaca, a pogotovu u rijecima dubletima, kao npr.  "nije mogao ni rriječi reći".   Osim toga, Bosanci uglavnom vec ne prave razliku medu ovim zvucima, sto je Pavle Ivic objasnio njihovim udubljenjem u tursku i arapsku jezicku srijedinu na dugo vrijeme.  

Sa "l", "n", i tn. osnovni problem je u srjednoevropeizaciji, ali evidentno ako ste ucili vise jezika onda cete to raditi relativno lako.

A sad drugo pitanje.  Tko od vas vec moze plijesati sa naglaskom?  Ja jos ne mogu.  :D
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Wolliger Mensch on September 14, 2005, 09:10
Quote from: Vertaler van Teksten
Quote from: Wolliger Mensch
Господи, люди, ну переводите же! :x :(
Prijevoda ne treba :mrgreen: Это всё же хорватский, а не какой-нибудь зулусский 8-)

:_1_12
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Drunkie on September 14, 2005, 15:31
Licno ja ne razlikujem č i ć. Slicno, ne znam plesati sa naglaskom.
Sto se tice "srjednoevropeizaciji" "l" i "n", iskreno ne znam o cemu se prica.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on September 14, 2005, 16:18
Hrvatsko ili srpsko "l" zvuci slicno francuskomu, koje se nalazi izmedu ruskog mekog i ruskog tvrdog l.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Drunkie on September 14, 2005, 17:10
Moram biti pazljiv da pratim kako Francuzi izgovaraju "l" :)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on September 15, 2005, 06:01
Nesto mekse od "стол", nesto tvrde od "ljupka".  Ne znam fonetski opisivati izgovor, ali priblizno mogu reci: za stvoriti, postavite jezik za zube, ali ipak na nepce.  Ovdje ima palatizacije, no nju obezbeduje konac jezika umjesto srijedine.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Lucidar on September 16, 2005, 14:52
Za sve koji ne razlikuju hrvatsko "č" i "ć", ne brinite se. Većina Hrvata ih ne razlikuje. Ja sam rodom iz Imotskog, gdje se dobro razlikuju, ali kladim se da ih Vanja ne razlikuje jer je iz Zagreba. Isto je s naglascima. Hrvatski standardni jezik ima četiri naglaska, no u dijalektima ih ima između 1 i 5. Opet se kladim da Vanja ni naglaske ne razlikuje, jer je Zagreb izgubio razlike u tonu i duljini, pa je ostalo samo mjesto naglaska, kao u ruskom.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Poirot on September 16, 2005, 17:58
Nisam nikada razumeo sta znaci 'naglas'. Da li je to akcenat ili glazba jezika?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on September 16, 2005, 22:28
Quote from: Lucidar
Za sve koji ne razlikuju hrvatsko "č" i "ć", ne brinite se. Većina Hrvata ih ne razlikuje. Ja sam rodom iz Imotskog, gdje se dobro razlikuju, ali kladim se da ih Vanja ne razlikuje jer je iz Zagreba. Isto je s naglascima. Hrvatski standardni jezik ima četiri naglaska, no u dijalektima ih ima između 1 i 5. Opet se kladim da Vanja ni naglaske ne razlikuje, jer je Zagreb izgubio razlike u tonu i duljini, pa je ostalo samo mjesto naglaska, kao u ruskom.


Na mene je kao izvornog kajkavca palo «kajkavsko prokletstvo». Kajkavcima je teško odrediti pravilan refleks jata, jer je kod nas (barem u mojem govoru kajkavskog narječja) jat uvijek zatvoreno e – u standardu je ono ije/je/i/e.

Kajkavski se naglasak itekako razlikuje od standarda kao i razlikovanje č i ć, jer kajkavci imaju varijantu glasa između č i ć.
No, ja za sebe smatram da dobro razlikujem č i ć i refleks jata, pa čak i naglaske, jer sam ih učio u školi i dodatno radio na tome da ih savladam (između ostalog studiram kroatistiku). Ja razumijem što je Lucidar htio reći. Dok se Dalmatinci, a osobito Istrani (pa i preostali štokavci) rode s perfektnim razlikovanjem č i ć, nama kajkavcima (dakle središnja Hrvatska – zagrebačka makroregija) ne preostaje ništa drugo nego da to naučimo. Meni jako u razlikovanju glasova č i ć pomažu prvotni oblici.
Npr. ako imam u korijenu riječi c ili k – ono uvijek daje č (ptica – ptičji, rak – račji), ako je u korijenu t, bit će ć – obratiti – obraćanje, shvatiti – shvaćanje, htjeti – ja hoću.

Problem mi stvaraju riječi poput ćuk, ćup, domaća (zadaća) – koje sam ja kao dijete najnormalnije pisao čup, čuk, i domača zadača, zbog koje sam jednom morao 100 puta u bilježnicu napisati domaća zadaća. No, zato je na mom stolu pravopis i kad sam u dilemi, pogledam. Ako ne znate razlikovat č i ć – to nije kraj svijeta…

Добавлено спустя 5 минут 2 секунды:

 
Quote from: Poirot
Nisam nikada razumeo sta znaci 'naglas'. Da li je to akcenat ili glazba jezika?


Monsieur Hercule Poirot :mrgreen: naglasak ili akcent - sinonimi (fora ti je nick).
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on September 17, 2005, 04:39
Znaci se meni o srbijanskom, pa i o bosanskom izgovoru ne samo cini!  Kod njih zaista ova razlika jos uvijek zivi, pritom u vecini dialekata.  Ili ne?

Dok ste ovdje, jos jedno pitanje.  Ja cujem Radio Slobodna Evropa, a meni se cini kako fonetika pojedinca, narocito iz Beograda, vise lici na rusku nego fonetika ostalih.  Ne bih znao to opisati detalnije, ali citao sam da se na sjeveru Srbije tokom XVIII vek ruski nastavnici predavali religiju u ruskim skolama.  Mozda gradska srpska rijec u ovim srijedinama je dijelomicno odjek ruskog uticaja?  Ili sve je to halucinacija?

Da ne pomislite da sjedim i uporedujem jezike (pogotovu kako zvuce) namjerno, za zabavu.  Sve sto sam rekao, cuo sam uzgred.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on September 17, 2005, 14:27
Hitno trebam prevesti jedan tekst na ukrajinski, ali ne znam kako da prevedem izraz «vjenčana kuma».  Gledao sam i u englesko-ruski i englesko-ukrajinski rječnik, ali bezuspješno.
Za kuma sam pronašao riječ шафер  (best man)  uz riječ кум.  Kako će biti kuma na vjenčanju, ono što se u engleskom kaže maid of honour / bridesmaid? Pomogao bi mi i prijevod na ruski i ukrajinski…

Rečenica glasi: Ovo ljeto sam bila vjenčana kuma svojoj prijateljici.  
Цього літа я була кума своїй подрузі на весіллі.
Этого лета я была кума своей подруге на свадьбе.
Ima li to smisla u ukrajinskom i u ruskom?:?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: chelas on September 17, 2005, 15:29
Quote from: VANJA
Hitno trebam prevesti jedan tekst na ukrajinski, ali ne znam kako da prevedem izraz «vjenčana kuma».  Gledao sam i u englesko-ruski i englesko-ukrajinski rječnik, ali bezuspješno.
Za kuma sam pronašao riječ шафер  (best man)  uz riječ кум.  Kako će biti kuma na vjenčanju, ono što se u engleskom kaže maid of honour / bridesmaid? Pomogao bi mi i prijevod na ruski i ukrajinski…

Rečenica glasi: Ovo ljeto sam bila vjenčana kuma svojoj prijateljici.  
Цього літа я була кума своїй подрузі на весіллі.
Этого лета я была кума своей подруге на свадьбе.
Ima li to smisla u ukrajinskom i u ruskom?:?


Ne, u ruskom ima smisla "Этим летом я была свидетельницей на свадьбе у своей подруги" :-)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on September 17, 2005, 16:03
Quote from: cerveza (http://viewtopic.php?p=55624#55624)
Ne, u ruskom ima smisla "Этим летом я была свидетельницей на свадьбе у своей подруги"


Puno ti hvala. Na ukrajinski sam na kraju preveo ovako: Цього літа я була дружкою своїй подрузі. Nadam se da je dobro.  Большое тебе спасибо за быстрый ответ. ;--)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on September 18, 2005, 08:00
Da, genitiv je danas arhaicni vremenski govoreci.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Lucidar on September 18, 2005, 18:37
Quote from: GayleSaver
Znaci se meni o srbijanskom, pa i o bosanskom izgovoru ne samo cini!  Kod njih zaista ova razlika jos uvijek zivi, pritom u vecini dialekata.  Ili ne?


Misliš na razliku između "č" i "ć"? Istina, u većini srpskih i bosanskih govora ona postoji, a i u mnogim hrvatskim.

Quote
Dok ste ovdje, jos jedno pitanje.  Ja cujem Radio Slobodna Evropa, a meni se cini kako fonetika pojedinca, narocito iz Beograda, vise lici na rusku nego fonetika ostalih.  Ne bih znao to opisati detalnije, ali citao sam da se na sjeveru Srbije tokom XVIII vek ruski nastavnici predavali religiju u ruskim skolama.  Mozda gradska srpska rijec u ovim srijedinama je dijelomicno odjek ruskog uticaja?  Ili sve je to halucinacija?


E, to ne bih znao.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: IVICAB on October 16, 2005, 00:22
Quote from: GayleSaver
Znaci se meni o srbijanskom, pa i o bosanskom izgovoru ne samo cini!  Kod njih zaista ova razlika jos uvijek zivi, pritom u vecini dialekata.  Ili ne?

Dok ste ovdje, jos jedno pitanje.  Ja cujem Radio Slobodna Evropa, a meni se cini kako fonetika pojedinca, narocito iz Beograda, vise lici na rusku nego fonetika ostalih.  Ne bih znao to opisati detalnije, ali citao sam da se na sjeveru Srbije tokom XVIII vek ruski nastavnici predavali religiju u ruskim skolama.  Mozda gradska srpska rijec u ovim srijedinama je dijelomicno odjek ruskog uticaja?  Ili sve je to halucinacija?

Da ne pomislite da sjedim i uporedujem jezike (pogotovu kako zvuce) namjerno, za zabavu.  Sve sto sam rekao, cuo sam uzgred.


Ta sličnost, verovatno ti se samo čini, one ne postoji. Kad su se Srbi preselili u Austrougarsku, bilo je zabranjeno štampanje crkvenih knjiga, pa su ih Srbi uvozili iz Rusije, tako da se u crkvi koristi crkveno-slovenski ruske redakcije. Kada je Vuk Karadžić izvršio reformu srpskog jezika na temelju narodnog jezika, očistio ga je skoro potpuno od crkvenoslovenizama.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on October 16, 2005, 04:54
Fonetiku gotovo nije moguce ocistiti.  Ako je ona vec pokvarena, pokvarena je.

Sa druge strane, nije je ni lako pokvariti.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Lucidar on October 17, 2005, 20:15
Quote from: GayleSaver
Fonetiku gotovo nije moguce ocistiti.  Ako je ona vec pokvarena, pokvarena je.

Sa druge strane, nije je ni lako pokvariti.


U srpskom ima nešto crkvenoslavenizama, ali ne na fonetskoj razini. Crkvenoslavenski ionako nije imao propisanu fonetiku, već je tekstove svako na svoj način čitao.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Tanja on October 17, 2005, 21:44
Quote from: Lucidar (http://viewtopic.php?p=59255#59255)
Crkvenoslavenski ionako nije imao propisanu fonetiku, već je tekstove svako na svoj način čitao.


:o

nešto novo...
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on October 18, 2005, 03:23
Quote from: Lucidar
Quote from: GayleSaver
Fonetiku gotovo nije moguce ocistiti.  Ako je ona vec pokvarena, pokvarena je.

Sa druge strane, nije je ni lako pokvariti.


U srpskom ima nešto crkvenoslavenizama, ali ne na fonetskoj razini. Crkvenoslavenski ionako nije imao propisanu fonetiku, već je tekstove svako na svoj način čitao.


Dakle, onda kakva je razlika medu ruskoslavenskim i slavenosrpskim?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on October 20, 2005, 07:30
Quote from: VANJA
Quote from: GayleSaver (http://viewtopic.php?p=52932#52932)
Nema tu nikakve fasinacije, možeš biti siguran. To je sve sticanje okolnosti. Nije bilo slavenskoga plemena "Rusi". Maloprije, da kažem nekoliko stotina godina ranije, mogao si još čuti "Rusin" i "Rusnak", a potom "Rosijanin". Ali sve to se ostarilo, i sad koriste "russkij," od (pretpostavljam) "ruskij čelovek".

Ali zanimljivo je da u ukrajinskom i bjeloruskom jeziku tj. jezicima koji su najbliže ruskom postoji imenički oblik - росіянин буде по-українськи, па-беларуску будзе расеец…  
A što se tiče Rusina oni i dandanas postoje i žive najvećim djelom u Zakarpatskoj oblasti u Ukrajini i okolnim područjima (dosta i u Hrvatskoj i Vojvodini). Zanimljivo je da Ukrajinci Rusine smatraju dijelom ukrajinskog naroda a njihov rusinski jezik, ukrajinskim dijalektom. U mom susjedstvu živi rusinska obitelj i oni se smatraju posebnim narodom i nikako Ukrajincima. Meni je njihov jezik puno bliži zapadnoslavenskoj skupini nego li istočnoslavenskoj i oni u Hrvatskoj imaju status nacionalne manjine. I kada žele reći da govore rusinski oni kažu da govore по руски ne misleći pritom по-русски. No nikako se ne bih htio miješati u rusinsko-ukrajinsko pitanje… :_1_12
Quote from: GayleSaver (http://viewtopic.php?p=52932#52932)
A zašto toliko puno zemalja nazivate pridjevom Vi?

Istina, u hrvatskom u mnogo slučajeva provela se preobrazba tj. poimeničenje pridjeva i zato imamo Rumunjsku, Švicarsku, Španjolsku, Nizozemsku. Nasuprot toga postoje i izvorne imenice - Armenija, Litva, Latvija. U ruskom pridjev русский u značenju Rus je izoliran slučaj…mislio sam da možda postoji neki razlog zašto je to tako…   :dunno:


Vanja, vaši Rusini su živjeli u Jugoslaviji toliko da ne možemo im određivati samoopredeljivanje, u tom manje nego naivnom smislu, da, ako i bijahu oni ikad Ukraincima, sad nema ni sumnje da jesu izolirani ostrovac (a uostalom, Bogami, svi su katolici, i na takav način bliži vam nego nam, pardon, im).  Bitnije je što sada Rusini u Zakarpaću se bore za svoje.  Ti su ljudi zaista podlegli nekakve vrste našeg infekcijnog ruskog šovinizma...kao uostalom i bezbrojni ljudi pored njih.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Жертва сатрапа on October 20, 2005, 13:02
Quote from: GayleSaver
Ti su ljudi zaista podlegli nekakve vrste našeg infekcijnog ruskog šovinizma...kao uostalom i bezbrojni ljudi pored njih.

:o
Mister GayleSaver ima zajedno s još nekim ljudima svoj infekcijni ruski šovinizm??
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on October 21, 2005, 00:01
Ja sam pogrešio što sam uopće to upomenuo.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on October 22, 2005, 13:52
Quote from: GayleSaver (http://viewtopic.php?p=59576#59576)
Vanja, vaši Rusini su živjeli u Jugoslaviji toliko da ne možemo im određivati samoopredeljivanje,


Ne znam kojim sam to točno dijelom svoje poruke pokušao odrediti što su to Rusini, da bi iz toga proizašlo ovakvo tvoje viđenje stvari. Naveo sam njihovu stvarnu trenutnu situaciju, kako na njih gleda Ukrajina, a kako na taj aspekt gledaju oni sami. A na kraju sam završio da se nikako ne želim miješati u to pitanje.

Ako ćemo pucat u glavu, Ukrajinu, Poljsku, Slovačku ne brine to što se Rusini predstavljaju za poseban narod, nego to što u svojoj perspektivi oni teže za samostalnošću, a samostalnost znači državu, a država znači Zakarpatska oblast, dio teritorija današnje Poljske i Slovačke (mislim da je čak i Rumunjska u igri).:?

Quote from: GayleSaver (http://viewtopic.php?p=59576#59576)
...svi su katolici, i na takav način bliži vam nego nam

Hm..hm. Mislim kako pitanje vjere u ovom slučaju ne igra nikakvu ulogu. Cijela je istočna Ukrajina pravoslavna, a zapadna grkokatolička, pa i jedni i drugi se smatraju Ukrajincima. Iz iskustva ti mogu reći kako velik broj rimokatolika drži da su grkokatolici zapravo pravoslavci, a velik broj pravoslavaca da su rimokatolici. Za rimokatolike ih najviše veže Vatikan, ali bogoslužje je bez pogovora jako slično pravoslavnom, pa tu je i pitanje celibata, a u konačnici i arhitektura podsjeća na pravoslavlje, mislim na ikonostase i na bizantski stil u slikarstvu. Crkveni kalendar grkokatolika se našao na pola puta, pa grkokatolici u Ukrajini (vjerojatno i u drugim većinski pravoslavnim zemljama ) slave velike blagdane poput Božića s pravoslavcima, a kod nas s rimokatolicima…

Quote from: GayleSaver (http://viewtopic.php?p=59576#59576)
sad nema ni sumnje da jesu izolirani ostrovac

острво – otok ;--)

Quote from: Amateur (http://viewtopic.php?p=54084&sid=8e4095597e47074c238c5969f9f63d5b#54084)
...a ukr. домовина je hrv. mrtvački sanduk

мртвачки сандук - lijes  ;--)
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on November 23, 2005, 02:25
Quote from: VANJA (Saturday, October 22, 2005, 15:52:55) (http://lingvoforum.net/index.php?topic=1.msg59878#msg59878)
мртвачки сандук - lijes
Hvala na ispravku! Eh, eh... pamtim da sam proveo cijel sat uz svoje rječnike ne mogući shvatiti što je hrvatski, a što je srpski...
Do ovoga omonima još mogu dodati da u ruskome „лес” znači “šuma”, a u množini „леса́” osim “šume” znači “skele” (montažne).
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on December 19, 2005, 01:08
Do ovoga omonima još mogu dodati da u ruskome „лес” znači “šuma”, a u množini „леса́” osim “šume” znači “skele” (montažne).

U hrvatskom jeziku može se u nekim govorima pronaći „les“ u značenju šume ili drvene građe, iako nažalost ne znam točno u kojim govorima i na kojem području, ali zato postoje riječi lesa ili liesa pod kojima se u kajkavskom narječju podrazumijevaju drvena vrata na ogradi kakve su se nekada gradile na selima. U štokavskim govorima to će biti kapija.     
Čudno je kako se taj općeslavenski izraz nije očuvao u južnoslavenskim jezicima (osim bugarskog). :donno: Uz to, les u hrvatskom znači i vrstu drobljive zemlje, ali ta riječ dolazi od njemačkog Löß.
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on December 19, 2005, 03:46
Uz to, les u hrvatskom znači i vrstu drobljive zemlje, ali ta riječ dolazi od njemačkog Löß.
U ruskome to će biti лёсс. Ali ja ne znam što je to. Htjeh reći da nikada nisam čuo ovu riječ kada bi netko ukazivao na takvu zemlju i nazivao je lesom.
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: Lucidar on December 19, 2005, 11:18
Uz to, les u hrvatskom znači i vrstu drobljive zemlje, ali ta riječ dolazi od njemačkog Löß.

Les ili prapor, kao što bi rekla moja srednjoškolska profesorica zemljopisa.
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on December 21, 2005, 22:41

Les ili prapor, kao što bi rekla moja srednjoškolska profesorica zemljopisa.

Kad već razgovaramo o homonimima:
Прапор по-українському – zastava, barjak, stijeg
Застава по-українському – 1. zalog, kaucija  2. rampa ili brklja 8)
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on December 22, 2005, 15:25
Čudno je kako se taj općeslavenski izraz nije očuvao u južnoslavenskim jezicima (osim bugarskog). :donno:
Što misliš o bugarskom? Koliko ja znam, “šuma” je bugarski “гора”.
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on December 22, 2005, 15:59
Kad već razgovaramo o homonimima:
Прапор по-українському – zastava, barjak, stijeg
Застава по-українському – 1. zalog, kaucija  2. rampa ili brklja 8)
U ruskome je zastava “флаг, знамя, стяг”. A ruska riječ “заста́ва” znači neki vojni kontrolni punkt. Najčešće se ova riječ uporablja u izrazu “пограни́чная заста́ва”, to je vojna jedinica graničara. U Petrogradu ima nekoliko starih gradskih imena s ovom riječi gdje su u staro vrijeme bili ulazi u grad: Нарвская застава, Московская застава, Невская застава. Kako ja razumijem vezu značenja ove riječi u ruskom i u hrvatskom, nad takvim punktima vijori državna, gradska ili vojna zastava.  :)
Od starog vremena imamo tamo triumfalna vrata: Narvska i Moskovska. Blizu Moskovskih vrata ima Заста́вская у́лица.
U Moskvi također ima stara imena s riječi “застава”.
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: Lucidar on December 22, 2005, 16:09

Les ili prapor, kao što bi rekla moja srednjoškolska profesorica zemljopisa.

Kad već razgovaramo o homonimima:
Прапор по-українському – zastava, barjak, stijeg
Застава по-українському – 1. zalog, kaucija  2. rampa ili brklja 8)

Stijeg ima malo pomaknuto značenje. Iako može značiti i zastavu, obično znači koplje o kojemu se zastava vijori.
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: Lucidar on December 22, 2005, 16:14
Kako ja razumijem vezu značenja ove riječi u ruskom i u hrvatskom, nad takvim punktima vijori državna, gradska ili vojna zastava.  :)

Nisam baš siguran. Ako je ruski "заста́ва", onda bi hrvatski naglasak trebao biti "zástava" ili "z`astava", ali naglasak je "zâstava", što upućuje da je još u praslavenskom naglasak bio na tom mjestu. Mislim da je ruska riječ "заста́ва" novija.
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on December 22, 2005, 16:17
Nisam baš siguran. Ako je ruski "заста́ва", onda bi hrvatski naglasak trebao biti "zástava" ili "z`astava", ali naglasak je "zâstava", što upućuje da je još u praslavenskom naglasak bio na tom mjestu. Mislim da je ruska riječ "заста́ва" novija.
Možeš biti u pravu, ali nema 100% veze između hrvatskih i ruskih naglasaka.  :)
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on December 23, 2005, 17:15
Što misliš o bugarskom? Koliko ja znam, “šuma” je bugarski “гора”.
Točno. U bugarskom je “гора” na prvom mjestu kada bi se trebala prevesti riječ šuma. Sasvim slučajno sam naišao na ovu stranicu - bugarsko-engleski rječnik http://kbedic.sourceforge.net/online/index_en.html i upisao лес i vidio da ta riječ u značenju šume postoji u bugarskom. Je li to arhaizam, ne znam. Trebalo bi priupitati nekog Bugara ili bugarista što je točno лес u bugarskom jeziku.   :donno: :)

Sjetio sam se još jedne riječ i hrvatskom koja vuče korijen od lěsъ – ljestve. драбини (ukr.) стремянки (rus.)

Kako ja razumijem vezu značenja ove riječi u ruskom i u hrvatskom, nad takvim punktima vijori državna, gradska ili vojna zastava. 

Mislim da ipak ruska заста́ва i hrvatska zastava nisu povezane. Dobro si preveo tu riječ  kao kontrolni punkt ili još bolje zamijeni punkt točkom - kontrolna točka. Prvo što mi je palo na um kada si spomenuo kontrolni punkt bio je berlinski „Charlie“. Ne znam jesu li ga u SSSR-u isto tako zvali. To je bila kontrolna točka između sovjetskog i američkog sektora tj. most između istočnog i zapadnog Berlina. Može li se to nazvati заставой ? Meni se čini da je ruska zastava vezana uz glagol zaustavljati, naravno ako u ruskom postoji kakav sličan glagol.  Pogledao sam u rječnik natuknicu zastava i tamo se navodi ovo što je Lucidar rekao za stijeg – da je riječ iz praslavenskog i staroslavenskog i da je isprva značila motku sa znamenom zabijenu u zemlju – za + stav, staviti. 
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on December 23, 2005, 22:46
Što misliš o bugarskom? Koliko ja znam, “šuma” je bugarski “гора”.
Točno. U bugarskom je “гора” na prvom mjestu kada bi se trebala prevesti riječ šuma. Sasvim slučajno sam naišao na ovu stranicu - bugarsko-engleski rječnik i upisao лес i vidio da ta riječ u značenju šume postoji u bugarskom. Je li to arhaizam, ne znam.
Ukoliko tu u korenu bio je jat, u književnom bugarskom trebalo bi biti “ляс”. (Pravilo «променливо я».) Ali zapadni bugarski govori imaju ‘е’ kao refleks jata.

Sjetio sam se još jedne riječ i hrvatskom koja vuče korijen od lěsъ – ljestve. драбини (ukr.) стремянки (rus.)
“Стремянка” je jedna vrsta pojma “лестница” (“stepenice, ljestve”... mislim da riječi “stepenište, merdevine” su u srpskom), a ta ima vezu s glagolom “лезть” (“penjati se” i drugi značenja). Mislim da je bitno ‘t’ u “ljestve” kako bi ova riječ nemala veze s korenom lěs.

Mislim da ipak ruska заста́ва i hrvatska zastava nisu povezane. Dobro si preveo tu riječ  kao kontrolni punkt ili još bolje zamijeni punkt točkom - kontrolna točka. Prvo što mi je palo na um kada si spomenuo kontrolni punkt bio je berlinski „Charlie“. Ne znam jesu li ga u SSSR-u isto tako zvali. To je bila kontrolna točka između sovjetskog i američkog sektora tj. most između istočnog i zapadnog Berlina. Može li se to nazvati заставой ?
Danas su se takvi točki nazivaju “КПП” (čita se “ка-пэ-пэ́”) što znači “контро́льно-пропускно́й пункт”. U carsko vrijeme to bi vjerojatno bilo “заста́ва”. Ja najčešće čujem ovu riječ, kao sam još rekao, u izrazu “пограни́чная заста́ва”, a to je sustavna jedinica graničara i mjesto njezinog razmještaja, a nije kontrolna točka.

Meni se čini da je ruska zastava vezana uz glagol zaustavljati, naravno ako u ruskom postoji kakav sličan glagol.  Pogledao sam u rječnik natuknicu zastava i tamo se navodi ovo što je Lucidar rekao za stijeg – da je riječ iz praslavenskog i staroslavenskog i da je isprva značila motku sa znamenom zabijenu u zemlju – za + stav, staviti.
U ruskom jeziku nema prefiksa uz-/us-. Hrvatski glagol “zauslavljati” prevodi se na ruski “остана́вливать, приостана́вливать, заде́рживать”. Ali ima glagole “заста́вить” (svr.), “заставля́ть” (nesvr.). Oni su homonimi: 1. a) zakrčiti, zapremiti, b) zagraditi, zakloniti; 2. naterati, prisiliti, primorati. Dakle, govori se o značenju 1. Nažalost, etimološki riječnik ruskoga jezika (Maxa Vasmera) nema riječi “застава”.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on December 23, 2005, 23:49
U prethodnoj poruci moralo biti:
kao sam još rekao -> kao sam već rekao
“zauslavljati” -> “zaustavljati”
riječnik -> rječnik
Zbog problema s računalom morao sam što brže poslati poruku ne pregledavši je.
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on December 24, 2005, 16:12
“Стремянка” je jedna vrsta pojma “лестница” (“stepenice, ljestve”... mislim da riječi “stepenište, merdevine” su u srpskom), a ta ima vezu s glagolom “лезть” (“penjati se” i drugi značenja). Mislim da je bitno ‘t’ u “ljestve” kako bi ova riječ nemala veze s korenom lěs.

Reci mi molim te za riječ “лестница”. Koliko sam ja shvatio ta riječ ima dva značenja. Prvo i šire značenje bi bile stepenice tj. stepenište kako si i naveo. Može i to u hrvatskom premda ljudi više koriste riječi stube i stubište.

Npr. Stubište u zgradi - Лестницы в домe.

To bi bilo prvo značenje riječi “лестница”. A drugo značenje bi bile ljestve. Tako sam ja to shvatio, a ti mi reci jesam li u pravu.  Ako je tomu tako, u hrvatskom se to nikako ne smije miješati, jer iako i stube i ljestve imaju istu funkciju, stube su uvijek fiksne, a ljestve su mobilne odnosno možeš ih seliti. Ja sam pogledao u Hrvatski enciklopedijski rječnik i tamo se navodi da ljestve dolaze od „lěsъ“ jer su i do dana današnjeg ljestve najčešće izrađivane od drva, ali zapravo bi moglo biti da u hrvatskom ljestve dolazi od lěsъ, a ruska лестница od “лезть”.  Kajkavci su preuzeli riječ iz njemačkog  „leiter“  pa ljestve zovemo „lojtra“.   ;D
kao sam još rekao -> kao sam već rekao
kako sam već (i) rekao  ;-)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Wolliger Mensch on December 24, 2005, 16:14
U ruskom jeziku nema prefiksa uz-/us-.
Вз-/вс-/воз-/вос-.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on December 24, 2005, 16:22
Vanja, u pravu si. U ruskome i fiksne stube, i mobilne ljestve nazivaju se istom riječi “лестница”. Te mobilne mogu biti ne samo od drva, a i od konopca — “верёвочная лестница”.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on December 24, 2005, 16:36
U ruskom jeziku nema prefiksa uz-/us-.
Вз-/вс-/воз-/вос-.
Naravno su navedeni ruski i hrvatski predmeci ekvivalentni.
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on December 24, 2005, 20:38
Vazduh ili uzduh.  ;)
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on December 24, 2005, 20:44
Vazduh ili uzduh.  ;)
Zrak.  ;up:
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on December 24, 2005, 20:45
Quote from: GayleSaver on Today at 19:38:16
Vazduh ili uzduh. 

Zrak. 
:green:
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: Drunkie on January 5, 2006, 12:46
Tamara Obrovac "Daleko je onaj ko me voli" – čuo sam jedan kratak fragmenat ove pesme na radiju te baš mi se dopala. Da li neko možda zna gde se ona može pronaći u MP3 formatu, pa i možda neke druge pesme ove pevačice?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Maria on January 27, 2006, 16:23
Caio svima! ja se zovem Maria, sam iz Moskvi.
Ja znam hrvatski jezik, jer sam radila 2 godini kao predstavnica na Istrii, sam naucila razgovarati i razumiti hrvatski, ali treba me jos malo practiki, zato sam nasla ovi forum i hocu malo podkrepiti svoj jezik. mislim sto netko me pomoze. ::)
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on January 28, 2006, 02:00
Bok Marija!
Ja sam iz Hrvatske pa ti mogu pomoći s jezikom ako ti nešto nije jasno...premda ima i drugih na ovoj temi koji ga govore...

A gdje si bila u Istri? U kojem gradu? Rovinj, Poreč, Umag, Pula,...;-)
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: Maria on January 30, 2006, 11:48

Bok Vanja!
Ja sam bila i radila u Porecu! A da li si iz Zagreba?
Ako cu pisati neki greski, slobodno moras pisati me. JA sam ucila hrvatski ovdje u Moskvi, i ucila kada sam bila u Hrvatskoj. ali hocu jos bolje nauciti jer cu dojti ovu godinu opet! A ti znas mozda ruski? Si bio u Rusiji?
Mozda nesto napisis me o sebi ili o gradu gdje ti zivis?

Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on February 2, 2006, 16:45
Iako sam rođen u Zagrebu, u njemu ne živim, već u jednom gradu udaljenom 60km, ali kako studiram na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, često sam u Zagrebu. Inače ja studiram hrvatski i ukrajinski jezik i književnost, a jedan kratki period sam učio ruski kao izborni slavenski jezik...pa mislim da ruski dobro razumijem a možda nešto slabije govorim, ali dovoljno da se sporazumijem s ostalim govornicima. U Rusiji, nažalost, nikada nisam bio iako mi je to davna želja...došao sam najdalje do Kijeva, a valjda ću jednom i produžit u Rusiju. Ostale stvari ti mogu ispričat preko privatnih poruka...ako te zanima.  :-[ ;-)

Sada samo da ti ispravim najupečatljivije pogreške

Ako cu pisati neki greski, slobodno moras pisati me.

 ...ako ću pisati nekE greškE, slobodno mI moraš pisati...ili bolje -  slobodno me ispravi.  rus. мне - hrv. meni>mi     

ali hocu jos bolje nauciti jer cu dojti ovu godinu opet!

Dojti – tako govore u dijalektu dojti – dotji – doći  - jer ću doći opet ove godine.  ;)
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: Койво on February 3, 2006, 03:53
Tamara Obrovac "Daleko je onaj ko me voli" – čuo sam jedan kratak fragmenat ove pesme na radiju te baš mi se dopala. Da li neko možda zna gde se ona može pronaći u MP3 formatu, pa i možda neke druge pesme ove pevačice?
Ja imam ovu pesmu. Kuda hteš da bih ti nju poslao?
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: Drunkie on February 3, 2006, 10:23
Ja imam ovu pesmu. Kuda hteš da bih ti nju poslao
Da li je imaš u MP3? Koliko je velika? Imaš li mogućnost da je izložiš negde na mreži da bi ja mogao je dobiti?
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: Maria on February 3, 2006, 12:53
VANJA
Bok Vanja!
Hvala na isparavlenje (ne znam tocno kao pise), jer treba me tocno govoriti i pisati, jer radim s hrvatami i bolje naucim sve sada nego posle ce smejati kao govorim i pisim.
Ja ne znam ukrajinski, imam nekoliko rodicej u Ukrajini, ali ne razumim nis, sto govoruju ili slabo razumim kada po malu govoruju.
Me je stalo zanimo s tobom razgovarati, ajde probamo pogovoriti preko privatnih poruka!
 ::)
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: Койво on February 3, 2006, 16:08
Drunkie
Ово је твоја песма. Нађам се да је то шта си тражио
http://www.megaupload.com/ru/?d=DCTUU30O (http://www.megaupload.com/ru/?d=DCTUU30O)
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: Drunkie on February 4, 2006, 10:09
Drunkie
Ово је твоја песма. Нађам се да је то шта си тражио
Kojvo, hvala puno. Baš je ona koju sam tražio.
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: gs on February 20, 2006, 19:53
VANJA
Bok Vanja!
Hvala na isparavlenje (ne znam tocno kao pise), jer treba me tocno govoriti i pisati, jer radim s hrvatami i bolje naucim sve sada nego posle ce smejati kao govorim i pisim.
Ja ne znam ukrajinski, imam nekoliko rodicej u Ukrajini, ali ne razumim nis, sto govoruju ili slabo razumim kada po malu govoruju.
Me je stalo zanimo s tobom razgovarati, ajde probamo pogovoriti preko privatnih poruka!
 ::)

Boga mi moga!  Marijo, kako ste se vi navjestili, da razgovarate sve hrvatske dijalekte zajedno!  :D

Eto da budem precizniji:  "s hrvatami" (ali tocnije je "s hrvati");  "nis";  "govoruju";  "razumim".  "rodicej".  (Pa, dobro -- ovog zadnjeg nitko ne govori -- ali vodis dobru predstavu. ;) )
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Melankoličar on March 8, 2006, 13:46
Na stolu cvijeće i slike dvije,
i mjesto prazno jer nema nje.
Dok zadnju pjesmu muzika svira,
ja ne znam gdje ću jer tužna su jutra bez ljubavi i mira!..

Tiho, tiho svirajte pjesmu tu
jer me muzika sjeća na nju.
Zar bez riječi ona je otišla
kad je najdraža srcu mome bila!

Za stolom dvoje, gledam ih ja.
Jer mi smo nekad sjedili tu,
maštali tiho o danima sreće.
Kad bila je tu, smiješila se nama al’ vratiti se neće!..

Tiho, tiho svirajte pjesmu tu
jer me muzika sjeća na nju.
Zar bez riječi ona je otišla
kad je najdraža srcu mome bila!


8)
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on March 13, 2006, 10:31
Pazi.  Jugonostalgicara Jugoslavi ne vole.

Zato pazi.
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: Melankoličar on March 13, 2006, 13:02
Jugonostalgicara Jugoslavi ne vole.
Pa nisi ti Jugoslaven. Ne bojim se Tebe!
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on March 13, 2006, 19:54
Bojim se?

Pogledaj tekst cijele teme.  Ja samo ne razumijem zasto vi ljudi dizete takvu prasinu? 

Nista.  Kad li cete izgubiti nogu ili ruku, onda cemo gledat s kakvom radoscu cete spominjati bratstvo i jedinstvo.

jok
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: Melankoličar on March 13, 2006, 22:42
zasto vi ljudi
A ti si tko? Bog?
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on March 14, 2006, 01:52
Ti nisi normalan.  Zasto ja kazem "vi ljudi"?  Mozda zato sto vi to radite, a ja bih volio znati iz kojeg razloga.

I prestani boga radi svracati temu na mene ili na bilo sto drugo, i odgovori mi pravo: sto ti spominjes Jugoslaviju kad sam uspomen na nje mnogim ljudima boli?

A poslije toga vi se cudite sto tu nema ni jednog Srba ili Hrvata ovdje.
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: Melankoličar on March 14, 2006, 11:54
Ti nisi normalan.
Zar nisi ti? Uvjeren sam da jesi!

sto ti spominjes Jugoslaviju
Gdje sam ja to učinio? Što ti vidiš geopolitiku tamo gdje ja sam samo ubacio tekst jedne pjesme jednog pjevača dobrog glasa? Tu pjesmu sam pronašao slučajno, a prije je nikada nisam bio čuo.

kad sam uspomen na nje mnogim ljudima boli?
Ljudima više boli uspomen na rat, taj je bio mnogo poslije.

A poslije toga vi se cudite sto tu nema ni jednog Srba ili Hrvata ovdje.
Nema ništa čudnoga. Ovo nije srpski ni hrvatski forum. Kako bi rawonam ili bilo tko još ni htio, nema bi zbog čega više Hrvata ili Srba došlo tu.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on March 14, 2006, 23:19
Malo mi je neugodno jer očigledno i GayleSaver u SAD-u i Melankoličar najvjerojatnije u Rusiji, znaju o ovoj pjesmi puno više nego ja - Hrvat u Hrvatskoj.  :-[ :-[ :-[ Prosvijetlite me!  :???

Pazi.  Jugonostalgicara Jugoslavi ne vole.
Zato pazi.

GayleSaver Zašto misliš da je ta pjesma jugonostalgična? Iz teksta mogu iščitati jedino nesretnu ljubav.

Melankoličar Koji je to pjevač? Malo me sram, ali nemam pojma...čak ni na Internetu nisam našao riječi! 
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Jeca on March 15, 2006, 15:10
Koji je to pjevač? Malo me sram, ali nemam pojma...čak ni na Internetu nisam našao riječi! 

 Ivica Šerfezi (bar na onoj ploči koju sam slušala).
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: Jeca on March 15, 2006, 15:42
Evo link

http://mp3.retroportal.ru/5.shtml
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on March 17, 2006, 00:10
Hvala ti Jeco!  ;-) Šerfezi je bio jako popularan u '60-im godinama. Naravno da sam čuo za njega, ali ne znam baš tekstove njegovih pjesama...ipak sam ja dijete 80ih. U svakom slučaju on je pjevao šlagere koji nisu imali nikakvu političku propagandu tako da je suludo govoriti o ikakvoj jugonostalgiji. Za vrijeme Jugoslavije u Hrvatskoj su se snimili legendarni filmovi, pjevali legendarni pjevači koji su stekli svjetsku slavu, od SSSR-a do SAD-a...kao Ivo Robić ili Zdenka Vučković. Takvih stvari se u Hrvatskoj nitko ne srami...

Strangers in the night je pjesma Ive Robića, ali to danas rijetki znaju...
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Detector on March 17, 2006, 02:38
Strangers in the night je pjesma Ive Robića, ali to danas rijetki znaju...
Strangers in the night
composer Bert Kämpfert
words by Charles Singleton and Eddie Snyder
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on March 17, 2006, 14:26
http://en.wikipedia.org/wiki/Ivo_Robi%C4%87

Quote from: Wikipedia пишет
Less known is the fact that he was the writer of the song that later became famous as - Strangers in the Night.

A i to sam ja čuo na jednoj emisiji na Radio Zagrebu koja je bila posvećena Ivi Robiću...
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Amateur on March 17, 2006, 15:01
Quote from: http://en.wikipedia.org/wiki/Strangers_in_the_Night
As for the music, there are two origins:
Ivo Robić - wrote it down for the music festival in Split, Yugoslavia. Robić later sang it also in German - "Fremde in der Nacht" - and Croatian - "Stranci u Noći".
Bert Kaempfert, who made a thorough adaptation and an arrangement of the piece.
Oni su bili suradnici.  :yes:
Quote from: http://en.wikipedia.org/wiki/Bert_Kaempfert
He [Bert Kämpfert] later formed his own big band, toured with them, then worked as an arranger and producer, making hit records with Freddy Quinn and Ivo Robic.
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: Nord on June 24, 2006, 22:28
Lijep pozdrav ljudi! Dugo nisam bio na lingvoforumu, jer pisao diplomni rad (prevod+žanrova terminologija u engleskoj, nemačkoj i ruskoj verzija bukmerkerskog sajta). Super -- sve je isto kao i lane, al sve je bolje )))
Npr. rusisti iz Zagraba piše dobri ruski, pa ja počao sam pisati bolji hrvatski.
Prema jugoslovenskoj glazbi: saglasan sam s Vanjom. Uzgred budi rečeno, nije li niko ovdje zaboravio BIJELO DUGME? IMHO, ta grupa radila bi čast svakoj rok sceni na svijetu, k'o i Mađari iz OMEGI.
Lipe cvatu.
Đurđevak zeleeeeeeeeeni
Svima ooosim meni =)
(znam da su je Balaševićeva pesma i stara ciganska glazba, al uvjek asocijirao ga sam s Dugmetom).
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on July 1, 2006, 12:31
Lijep pozdrav ljudi!
Pozdrav i tebi. ;-)
Npr. rusisti iz Zagraba piše dobri ruski, pa ja počao sam pisati bolji hrvatski.
Ako se ovo bar djelomično odnosi na mene :-[, onda bih te samo htio malko ispraviti…ja nisam rusist nego ukrajinist :up:, ali zahvaljujući tome progovorih ja i ruski.  8)  
Prema jugoslovenskoj glazbi: saglasan sam s Vanjom.
Super…jesi li slušao štogod od Azre ili općenito Novog vala? Ja cijelo vrijeme pokušavam naći nešto slično u ruskom rocku, ali previše sam neupućen i nikako da nađem. Što bi mi ti predložio?   
nije li niko ovdje zaboravio BIJELO DUGME?
Bijelo dugme je bila grupa mojeg djetinjstva. Imam sve njihove albume doma. Jedan hrvatski glazbeni kritičar ih je najbolje opisao kada je za njih rekao da sviraju „pastirski rock“.  Takav zvuk može nastati jedino u Bosni.  ;up:
(znam da su je Balaševićeva pesma i stara ciganska glazba, al uvjek asocijirao ga sam s Dugmetom).
Nisam shvatio. Ovo nije Balaševićeva pjesma. To je Bijelo dugme obradilo cigansku pjesmu Ederlezi. To je pjesma iz filma Dom za vešanje…od Emira Kusturice.     
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: Nord on July 1, 2006, 21:05
Yep =))
Znam da to je bila pjesma Cigana koja Ederlezi se zove. Al samo meni se sviđa kad nju peva Dugme a ne Vaska Jankovska.
Prema Novog Vala... Nisam slišao, avaj (((. Ako tražiš glazbu s socialnim subtekstom, mogu tebi predložiti grupe ДДТ, "Аквариум" (ona ima još puno rock, reggae, irskih i istočnih folk sljedova).
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Radley on August 15, 2006, 16:15
Evo tu i mene. Tek se vratio sam iz Hrvatske pa onda želim malo da ispričam kakvi su mi utisci.
(Ja se naravno izvinjavam što pišem (jako loš) srpski umesto hrvatskog, ali nekako siguran sam da svi tu hoće razumeti)
Jako je zemlja lepa. Obala, otoci, borovi, planine, gradovi - sve to je bilo izuzetno lepo. Dubrovnik je izvanredan, posebno kad se gleda sa magistrale iznad grada. Ušće Neretve sa baštama, brdima i rukavacima reke mislim mi je bilo jedan od najprekrasnijih izgleda koji sam ikad video. Zaista je bilo prelepo.
Samo neki od Hrvata na obali su pričali ikavicom, većina (kako mi se činilo) su već jekavci. Čakavaca nisam ni sreo, osim na jednom grafitu u Splitu pisalo se "ča".
Pričao sam uglavnom ekavicom i nisam imao problema. Čak i napravio sam jedan eksperimenat - svakog jutra (dok mi je žena spavala  :)) šetao sam gradićem, zahadžao sam na pijacu odnosno tržnicu pa onda pio kafu u kafićima. A nije kafića ni bilo puno, možda pet-šest, pa jednog jutra naručivao sam kafu sa mlekom a drugog kavu sa mlijekom. U svakom kafiću donosili su meni istu kafu bez obzira koji je bio jezik narudžbe, odnosno razlika je bila između kafića, nego između jezika kojim sam naručivao. Neki su čak i pokušavali da meni odgovore ekavicom (!), mada to su bili samo pojedinci.
Video sam mislim samo četiri vozila sa srpskim tablama, jedan od kojih je bio bus. Dva srpskih auta su danima bili na vili pored naše i nisu bili povredjeni.

Ali jeste bilo i negativnih utisaka. Hrvatska je veoma skupa zemlja. Ipak cene koje se traže nikako ne odgovaraju kvalitetu.
Dakle, gazda je vile u kojoj smo živeli bio potpuni kreten. Prvo, on je živio na istoj vili sa celom porodicom, po ceo dan mu je zvonio mobitel, pa onda su mu tamo isto dolazili prijatelji, jedali, pevali, svadjali se do pola noći. Nama je prozor bio pravo nasuprot njegove kuhinje pa to je nama puno smetalo. Soba se nama za dva tjedna nije sredila niti jednog puta. I to je čovek koji tvrdi da mu vila ima tri zvezde i da pruži evropski servis!  :down:
Dakle, onaj gazda jednog dana kad bili smo na izletu došao je i ugasio nama klimu. Kad ga sam pitao zašto ne radi klima rekao je da se klima možda slomila i da hoće surta doći majstor da gleda. Kad smo našli kako se klima uključa došao je nama i počeo vikati da mi "suviše" koristimo klimu u našoj sobi i da hladimo "cijeli grad".
Još jednog dana nije dozvolio da nama u sobu dođu gosti sa druge vile. Možda mu je smetalo da pričamo ukrajinski pa se plašio da neće to biti ugodno za njegove drage gosti Italijane. Čak i jednog puta mene pitao "zašto ti kominiciraš sa drugim gostima?". Pa zato što oni sa mnom komuniciraju!
Pravi je psihički bolesnik.
Toliko. U celini, nažalost, ne mislim da bi Hrvatska mi još ikad bila izbor za godišnji. Ako i hoću doći na Jadran, neće to biti Hrvatska  :no:
Ima zemlje koja ima isto čisto more, isto lepi gradovi, pa i jeftinija je i mi smo mnooogo više dobrodošli tamo. Crna Gora forever.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on August 16, 2006, 04:58
Evo tu i mene. Tek se vratio sam iz Hrvatske pa onda želim malo da ispričam kakvi su mi utisci.
(Ja se naravno izvinjavam što pišem (jako loš)

Ma, jok, daj.  :)  Kad si se vratio s jednom glavom na ramenima, a ne s dvojicom ili trojicom dijelova...mozes biti siguran u sebe.  Jer nista valjda te Hrvate ne srdi vise od stranca koji nema pojma.  :D

Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: Radley on August 16, 2006, 13:05
Jer nista valjda te Hrvate ne srdi vise od stranca koji nema pojma
Mnogo sam više imao pojma od onih Nemaca, Italijana, Ugaraca i ostalih. Ali ipak oni su im mnogo dražiji.
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: VANJA on August 16, 2006, 15:04
Samo neki od Hrvata na obali su pričali ikavicom, većina (kako mi se činilo) su već jekavci. Čakavaca nisam ni sreo, osim na jednom grafitu u Splitu pisalo se "ča".

Ako sam dobro upamtio, ti si ljetovao negdje u Šibensko-kninskoj županiji, a Šibenik je štokavski. Što se tiče Splita, ne mogu vjerovati da nisi tamo čuo ikavicu. :???  Vjerojatno su ljudi u razgovoru s tobom govorili standard ili čak kao što si i sam napisao, ekavicom nakon što si i sam prvi njome govorio.
   
jednog jutra naručivao sam kafu sa mlekom a drugog kavu sa mlijekom. U svakom kafiću donosili su meni istu kafu bez obzira koji je bio jezik narudžbe, odnosno razlika je bila između kafića, nego između jezika kojim sam naručivao. Neki su čak i pokušavali da meni odgovore ekavicom (!),

Ne znam zašto te to zbunjuje.  :donno: Turistički djelatnici imaju za cilj što više zaraditi. Oni bi tebi donijeli kavu naručio ti nju na slovenščini, srpskom ili makedonskom ili nekom drugom jeziku, dokle god će te razumjeti…Zar si ti zaista mislio da te neće nitko poslužiti zato što govoriš srpski? Vjeruj mi, njima je draže da ti govoriš srpski koji razumiju, nego da oni moraju s tobom razgovarati na nekom drugom jeziku.   ;D
Hrvatska je veoma skupa zemlja.

To te u potpunosti razumijem. Za prosječnog Hrvata ljetovanje od 10 dana u malo boljem hotelu nije malo izdvajanje, ali prijatelju, stvar je u tome da ti je za brdo Nijemaca, Austrijanaca, Talijana, a u zadnje vrijeme i Britanaca, Francuza, Šveđana Hrvatska iznimno jeftina zemlja. Svi govore kako je kod nas i do nekoliko puta jeftinije nego u Italiji, Grčkoj i Francuskoj…zato se cijene u Hrvatskoj sigurno neće snižavat, štoviše, samo će rasti. 

 
Dakle, gazda je vile u kojoj smo živeli bio potpuni kreten.

Evo baš mi se javila prijateljica koja je s dečkom odlučila ići u Francusku. Išli su u vlastitom aranžmanu autom. Preko Interneta su rezervirali smještaj kod neke obitelji što je uključivalo odvojen ulaz, sobu s bračnim krevetom i odvojenom kupaonicom. Došli su u Francusku, jedva jedvice pronašli taj stan koji uopće nije bio blizu mora kako je bilo rečeno na Internet stranici. Soba nije imala odvojen ulaz, bio je samo jedan običan krevet, pa je Francuz još donio kraj njega jedan rasklopni. I oni su kao i ti živjeli s obitelji i s njima dijelili kupaonicu. Prespavali su jednu noć i okrenuli se kući u Hrvatsku. :down:

Poanta – ovaj tvoj gazda je prema svemu sudeći zaista bio užasan i s pravom se ljutiš. Ja bih s njim razgovarao odmah drugog dana…zašto mi soba nije pospremljena, a tako je bilo dogovoreno, zašto ja nemam pravo na mir na svojem odmoru? To si trebao riješiti odmah u startu. :-\

Činjenica je da ljudi danas u Dalmaciji iznajmljuju sve ne bi li zaradili. I to ti je poanta svega. Money makes the world go round. Sve ti je u novcu. Možda si trebao ići u hotel. Tamo ti se takve stvari sigurno ne bi dogodile. 

Mnogo sam više imao pojma od onih Nemaca, Italijana, Ugaraca i ostalih. Ali ipak oni su im mnogo dražiji.

Ma to su totalne gluposti. Evo što se tiče stereotipova o gostima - Talijani su na glasu u Hrvatskoj da puno troše. Oni stvarno dolaze s puno love i to su spremni sve zapiti i pojesti. Nijemac je već proračunat. On točno zna koliko će i gdje potrošiti svakog dana da mu ostane još za zadnji dan. U tu kategoriju spadaju i Austrijanci.

Onda imamo Čehe, koji su na glasu kao jako rizični gosti jer se često upuštaju u neke avanture i egzibicije koja čak završavaju na najgori mogući način. Ali meni su Česi zakon! :up:

Ukrajinci ne dolaze kod nas puno, tako da se o njima ništa ne govori. Ali u zadnje vrijeme se govori jako puno o Rusima. Svi se smiješe od uha do uha kada dolazi Rus, jer znaju da će potrošit dvostruko više od Talijana. Posebno na područje Dubrovnika dolaze ruski tajkuni.       

Sve u svemu – meni je stvarno jako žao što nosiš tako loše dojmove iz Hrvatske, ali zaista moraš shvatiti, da se onaj gazda nije ponašao prema tebi tako zato što si Ukrajinac, nego zato što nisi bogati Talijan, a i zato što ni njemu nisu, prema svemu sudeći, sve na broju (u značenju, nije sasvim normalan). :down:

Meni se na moru isto znalo dogoditi da odem s društvom na pizzu i pivo u običnu pizzariju, ništa posebno, ali pizzariju na obali koja je bila krcata gostima. Čekali smo 20 minuta da konobar naplati račun, i to mu je još bilo jako teško jer mi studoši (studenti) nismo imali novaca da mu još ostavimo tringet iliti napojnicu. To je žalosno…jako žalosno, ali bojim se da se to događa i u drugim turističkim zemljama. 

I na kraju, daj mi reci gdje se to dogodilo...u kojem gradu ili mjestu?
     
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: Radley on August 16, 2006, 16:05
Što se tiče Splita, ne mogu vjerovati da nisi tamo čuo ikavicu
Čuo sam, naravno, ali se mi činilo da ikavci su uglavnom stariji ljudi, pa mlađi pričaju manje-više standard.
Ikavicom je ipak pričala i ona cura koja je radila u jednoj menjačnici pa mi rekla da je prošle godine došla u Kijev da igra protiv Ukrajine u košarkaškom timu Hrvatske (izgubili su  :)).
Ne znam zašto te to zbunjuje.   Turistički djelatnici imaju za cilj što više zaraditi
To sam kazao za Gruju, koji tu stalno ispričava ove priče da nemojte u Hrvatskoj govoriti ekavocim ili dolaziti sa srpskim tablama. To je sigurno mnogo preterano.
Onda imamo Čehe, koji su na glasu kao jako rizični gosti jer se često upuštaju u neke avanture
Čuo sam više puta kako se kaže "Ludi Čeh"  ;D
onaj gazda nije ponašao prema tebi tako zato što si Ukrajinac, nego zato što nisi bogati Talijan, a i zato što ni njemu nisu, prema svemu sudeći, sve na broju (u značenju, nije sasvim normalan)
Pa shvačam to glavom, ali još ne srcem. Možda i nešto sam preterao. Slabo mene to teši što se takvi stavi dogadjaju i u drugim zemljama, ali ipak nešto malo teši  :green:
Možda imao sam preterana očekivanja pa zato sam bio toliko razočaran.
daj mi reci gdje se to dogodilo
Gradić se zove Rogoznica, nalazi se u Šibensko-Kninnskoj županiji, prema jugu od Primoštena.
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on August 16, 2006, 18:09
Jer nista valjda te Hrvate ne srdi vise od stranca koji nema pojma
Mnogo sam više imao pojma od onih Nemaca, Italijana, Ugaraca i ostalih. Ali ipak oni su im mnogo dražiji.

Radley, mi nismo Amerikanci da bi se varali gdje je uzrok svega.  Uzrok svega je u novcu.  Svugdje -- i na Balkanu isto, koliko kod taj Balkan je htio misliti na drugo.  Ako uspije kampanija u Crnoj Gori, pa dovuce turista i iz drugih krajeva Europe, i oni ce postati grdniji prema svom obicnom klientelu.

Medutim to ne znaci da se im Hrvati ne smiju iza leda, dok tebi su se samo divili, kako to ti Rusinjo znas njihov jezik!  I to po vlastitoj inicijativi...
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: Radley on August 16, 2006, 18:22
mi nismo Amerikanci
Mi nismo, al ti valjda jesi?
Uzrok svega je u novcu
Činilo mi se da upravo Amerikanci tako misle  :green:
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on August 16, 2006, 19:45
mi nismo Amerikanci
Mi nismo, al ti valjda jesi?
Uzrok svega je u novcu
Činilo mi se da upravo Amerikanci tako misle  :green:

Ja ne razumijem vas.  NIKOGA od vas ne razumiijem.  Kako VI mozete suditi o ljudima koje ni ne poznavate?! 

Ja ih poznajem.  Ja ih poznajem mnogo bolje od vas, jer ja sam odrastao ovdje.  Ja sam odrasto 10 godina ovdje.  I -- vjeruj mi -- deoba amerikanaca koji misle da je novac uzrok svega ravna je toj delbi na svakom drugom mjestu, a obojica su ravni proporciji pametnih i razumnih ljudi.  Jedina razlika koju sam vidio jeste da, zbog nepopularnosti pragmaticnog prilaza i idealisticnosti ovog drustva, i taj pametni njegov dio nikad ne priznaje da sve proizlazi od novca, tako da neces nikog Amerikanca cuti kako to kaze.

A o ostalom ne smij ni poceti razgovarati.  Pa kad bi vi znali kako Amerikanci pomagaju jedno drugome.  Pa kad bi vi znali kako se oni uctivo jedno s drugim ponasaju. 

Kako mozete suditi skulpturu po paramparcadi ili prahu na podu pored nje?!

(vi kolektivno, ne ti)
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on August 16, 2006, 19:48
U americkoj retorici, uzrok svega je covjeska sloboda.  Sto je, naravno, glupost, kad je novac uzrok svega...ali to ti je retorika.  Ja ne volim licemjerje i ta retorika mi ide na zivce, pogotovu kad se koristi kao razlog za oduzimanje i prerasprijedelenje novaca.
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on August 16, 2006, 20:10
Osim toga, tesko je suditi o Amerikancima, jer mi smo svi razliciti kao zivotinje zemske.
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: Radley on August 17, 2006, 09:51
Puno ja poznajem Amerikance. Puno ih sam video i bio sam u SAD.
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on August 17, 2006, 19:52
Ne, ne poznajes, isto ovako kako ja ne poznajem Ruse.  Moras dopustiti vlastito nesavrsenstvo.  Ne smijes ocekivati odreden odnos a da ga ne uzvratis ravno.  A sta, mislis Amerikancu je prijatno doci u Rusiju, gdje mu se mogu nasmijati u lice?  A to je samo ono sto znam; moram pretpostaviti da ima i drugog.  Medutim, ako bi taj Amerikanac onda zakljucio o Rusima da su zlo uzgojen i oholi narod, toga bi Amerikanca cijeli svijet nazvao tamnim i predrasudljivim; a u isto vrijeme vi mozete zakljucati o Amerikancima sto hocete.

Ne smij.  Ponavljam:  Amerikanci ne padaju u stereotip.  Nas ima razlicitih koliko god hoces, i svi mi cinimo ovo drustvo.  I meni se ne svida da napadas na ono drustvo koje mome dijedu produze zivot na Bog zna koliko godina, plateci mu kemijsku terapiju od koje jedna sesija iznosi jedno 10,000 dolara.   Znas koliko puta od 2004 su mu pravili kemiju?  Svakog tjedna, ili u najboljem slucaju svakog drugog tjedna.

(omeksao kontra-napad)
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on August 17, 2006, 19:54
Ili ces mi pozeljeti da je bolje da moj dijed umrije nego da zivi medu Amerikancima?
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: Radley on August 17, 2006, 21:21
Cekaj, ti mi jednog trenutka kazes "nismo mi Amerikanci", a drugog "svi mi cinimo ovo drustvo". Mislis li da si Amerikanac ili ne?
Nisam ja uopste neki anti-Amerikanac, kao sto tu su neki. Gde sam te napao? Gde sam napao ovo "drustvo" koje kako jesi sam rekao niti ne postoji jer tako ste razliciti. Gde sam napao tvog jadnog deda? Pa nemoj. Nisam uopste rekao da bi mu bolje bilo da umre. Nisam uopste ni znao da imas deda.
Jesi li normalan? Smiri se malo, druze. Dosta mi je vec bolesnika.
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: Radley on August 17, 2006, 21:49
Nigde nisam rekao da mrzim Amerikance ili tako nesto slicno. Jedan od najboljih mi prijatelja I ucitelja bio je Amerikanac. Cak I radio sam neko vreme pod Americkim rukovodstvom.
Ali to ne menja moje mislenje. Nikad ne bih zivio u Americi. To je zemlja debelih ljudi, velikih auta i velikog novca. Meni se to ne svidja i to mi je pravo da mi se nesto ne svidja.
Vama su pare mera za sve stvari. Ti si i sam to potvrdio kad rekao si koliko iznosi ova terapija za tvog deda.
I najveci ste licemeri. Pa i mi se to brzo naucavamo.
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: GayleSaver on August 17, 2006, 21:57
Oprosti mi.  Mea culpa.  Ja sam navikao na tolik odnos od strane stranaca (ne samo Rusa).

Ja se ne osecam kao Amerikanac -- kako bih to mogao, kad to nisam?  Ne osecam se kao Amerikanac, jer nije to na meni reci sto jesam i sto nisam (usprkos novom popularnom ubedenju).  Ja sam nego rekao da zivim medu Amerikancima, i da sam uzrastao medu njima, i da sam spreman reci "mI" isto onoliko koliko sam spreman reci "oni".

Ja bih se mogao odstraniti od situaciji jednom lazju, da je moje nacionalno opredelenje teska stvar.  Necu.  Reci cu samo, da ja pripadam onoj maloj ali brojnoj grupi stanovnika Amerike koji nisu ovdje rodeni, ali koji su proveli znatan dio zivota ovdje.
Title: Re: Hrvatski, хорватский
Post by: Peregrine Falcon on January 29, 2011, 10:34
Uz to, les u hrvatskom znači i vrstu drobljive zemlje, ali ta riječ dolazi od njemačkog Löß.
U ruskome to će biti лёсс. Ali ja ne znam što je to. Htjeh reći da nikada nisam čuo ovu riječ kada bi netko ukazivao na takvu zemlju i nazivao je lesom.

Ispričavam se zbog upada, nemam previše veze s ruskim ili ukrajinskim i tu sam se čisto slučajno našao i zainterisirao se za vašu razmjenu mišljenja, pa usput  dajem neke primjedbe:).

I u štokavskom se kaže ljesa za ulazna vrata na dvorištu, a nije jedini izraz turcizam kapija. Ja sam rođen u Zagrebu, ali roditelji su mi iz štokavskih krajeva u jednom od kojih  (majčinom kraju) se govori ljesa.  Usput, u hrvatskoj su grkokatolici i Ukrajinci i Rusini (postoji i Društvo Rusina i Ukrajinaca) , a ima i nešto Hrvata grkokatolika. Hrvati grkokatolici žive i u Bosni (osobito oko gradića Travnika). Kako se vjerojatno neću vraćati na ovaj forum sve vas lijepo pozdravljam sa Zdravstvujte:)!
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Даниел on March 3, 2011, 23:34
Пример перевода на различные языки;
___________________________________________________________________________________
Русский язык  / Russian language / Ruski jezik
(international linguistic code:ru/rus):

Что касается общего качества воздуха в городе Иерусалиме необходимо принять срочные меры безопасности для предотвращения отравления населения выхлопных газов.
Потенциальные mijera приложения, которые влияют на поток личного состояния здоровья, и которые могут способствовать улучшению общего ухода населения в районе в центре города, несомненно, будет для уменьшения трафика пробку на фундаментальных Kostanjica где пересечения расположены туристические острова, такие как христианские Церковь, эти дисциплинарные меры предлагаются в основном в курортный сезон, такие как Пасха и Рождество. Офицеров и сержантов из армейских казарм в городе должно способствовать точное использование предписанных мер, контроль движения хаос в контрольной точке и, глядя через использование авиации.
___________________________________________________________________________________
Hrvatski jezik / Croatian language / Хорватский язык
(international linguistic code:hr/hrv):

Glede opće kvalitete zraka u gradu Jeruzalemu potrebito je poduzeti žurne mjere sigurnosti kako bismo spriječili trovanje pučanstva ispušnim plinovima.
Možebitna primjena mjera koje utjeću na tijek osobnoga zdravstvenoga stanja a koje mogu pridonijeti boljoj općoj skrbi pučanstva na prostoru gradskoga središta svakako bi bilo smanjenje prometnoga čepa na bitnim raskrižjima gdje su smješteni turistički otoci, poput kršćanskih crkvi, ove stegovne mjere predlažu se ponajprije u vrijeme blagdana kao što su Uskrs i Božić. Časnici i dočasnici iz vojarni u gradu trebaju pridonjeti točnoj uporabi propisanih mjera, nadzorom prometnoga kaosa na nadzornim točkama i promatranjem kroz uporabu zrakoplovstva.

__________________________________________________________________________________

Српски језик / Serbian language / Сербский язык:
(international linguistic code:sr/srb):

•   (serbian an official letter to the constitutional)
У погледу опште квалитета ваздуха у граду Јерусалиму потребно је да се предузму хитне мере безбедности како би спречили отровање становништва издувним гасовима. Евентуална примена мера које утичу на ток личног здравственог стања које могу да допринесу бољем општем збрињавању становништва на простору градског центра свакако би била смањење саобраћајног колапса на суштинским раскрсницама где су смештена туристичка острва, попут хришћанских цркава, ове дисциплинске мере предлажу се најпре у време празника као шта су Васкрс и Божић. Официри и подофицири из касарни у граду треба да допринесу тачној употреби прописаних мера, контролом саобраћајног хаоса на контролним тачкама и посматрањем преко употребе ваздухопловства.
•   (serbian transcript of the latin alphabet)
(U pogledu opšte kvaliteta vazduha u gradu Jerusalimu potrebno je da se preduzmu hitne mere bezbednosti kako bi sprećili otrovanje stanovništva izduvnim gasovima. Eventualna primena mera koje utiću na tok ličnog zdravstvenog stanja koje mogu da doprinesu boljem opštem zbrinjavanju stanovništva na prostoru gradskog centra svakako bi bila smanjenje saobračajnog kolapsa na suštinskim raskrsnicama gde su smeštena turistička ostrva, poput hrišćanskih crkava, ove disciplinske mere predlažu se najpre u vreme praznika kao šta su Vaskrs i Božić. Oficiri i podoficiri iz kasarni u gradu treba da doprinesu tačnoj upotrebi propisanih mera, kontrolom saobračajnog haosa na kontrolnim tačkama i posmatranjem preko upotrebe vazduhoplovstva.)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Poirot on March 3, 2011, 23:52
Kako se vjerojatno neću vraćati na ovaj forum
Jel to čvrsta odluka?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: zeljko on March 12, 2011, 17:01
pozdrav svima!ja sam  zeljko.govorim ruski ,ali moj maternji jezik crnogorski! :)
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Easyskanker on May 25, 2013, 21:37
čuo sam pjesmu o Zdravko Čolić, ali ne znam ime. Kako pronaći ovo?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Poirot on May 25, 2013, 21:49
vjerojatno radi se o Flamingosima.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Easyskanker on May 25, 2013, 22:42
vjerojatno radi se o Flamingosima.
da, hvala!
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Лила on October 16, 2015, 21:12
Povratimo temu...
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Vertaler on October 25, 2015, 16:22
Što ima novog u hrvatskom svijetu?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Лила on December 8, 2015, 16:44
Na žalost, ne znam.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Мечтатель on December 8, 2015, 17:05
Izbjeglice?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Poirot on December 8, 2015, 18:00
Parlamentarni izbori?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Мечтатель on December 8, 2015, 19:02
Tko je pobijedio na izborima? Koja stranka?
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Poirot on December 8, 2015, 20:00
Tko je pobijedio na izborima? Koja stranka?
Ma ne znam. Nisam pratio Dnevnik već dugo. Ali čini mi se da HDS će pobjediti.
Title: Hrvatski, хорватский
Post by: Vertaler on December 21, 2015, 18:09
Možda će nas netko najprije prosvijetiti odnosno političkih snaga koje ima u Hrvatskoj? Brzo, kratko, ali čitko i razumljivo.
Title: Hrvatski хорватский
Post by: Pinkhul14 on June 3, 2016, 04:08
Jao, zaboravio sam da kaem da sam naveo ba srpske primere niki rejon  Molim i vas da obavezno kaete, iz kakvog su jezika vae rei i uzreice srpski, hrvatski ili bosanski, i iz kakvog su rejona one poreklom.   Sretno