Главное меню
Мы солидарны с Украиной. Узнайте здесь, как можно поддержать Украину.

Hrvatski, хорватский

Автор Ripley, октября 4, 2004, 23:17

0 Пользователи и 2 гостей просматривают эту тему.

Lucidar

Цитата: VANJAU kajkavskome narječju i kad bi netko rekao «Kaj se desilo?» vjerojatno je to pod utjecajem književnog jezika, dok će na pravoj kajkavici to pitanje glasiti – Kaj se pripetilo? Riječi slučaj i slučajno, pa ja mislim da će one i u hrvatskom i u ruskom isto glasiti i isto značiti...

Vidiš, ja nigdar nis čul rieč "pripetiti se", a živim v Zagorju več dvajst ljet. Tuj bi se rekle "kaj se dogodile" (pišem kajkavski jer Amateura zanima, ali te je kajkavski kakvega sam ja navčil, kakev se govori v središnjem Zagorju).
Что белеется на горе зеленой?
Снег ли то, али лебеди белы?
Был бы снег — он уже бы растаял,
Были б лебеди — они б улетели.

VANJA

Цитата: LucidarVidiš, ja nigdar nis čul rieč "pripetiti se", a živim v Zagorju več dvajst ljet. Tuj bi se rekle "kaj se dogodile" (pišem kajkavski jer Amateura zanima, ali te je kajkavski kakvega sam ja navčil, kakev se govori v središnjem Zagorju).

Al viš...to kaj ti živiš v Zagorju i kaj nisi čul za tu reč, ne znači da se sam v Zagorju pripoveda kajkavica. I sam si predi rekel da je kajkavski dijalekt dost heterogeni. Pri meni v Potkalničkom prigorju, a nekak mi se vidi da je tak i v Zagrebu i Zagrebačke županije, v Koprivnici, Varaždinu i v Đurđevcu jat nigdar ni tak diftongirani kak je pri vam v Zagorju. K tome, tak ga diftongiranoga izgovaraju i v Međimurju, če nis pogrešil. Tak da jedino krivo kaj sem naredil, kaj sem napisal da bi rečenica «Što se dogodilo» na pravoj kajkavici glasila «Kaj se pripetilo», a to gda sam spomenul pravu kajkavicu, napisal sam kak se vu mojem kraju ljudi spominaju...zbog tega ti se ispričavam :(, jer to nis smel napisati, jer nema prave i krive kajkavice...a če ti nigdar nisi čul za glagola pripetiti se...imaš puno kajkavskih popevki gde ti se baš tak veli. Ja se sečam gda sem još kak dečec v zboru v škole popeval jenu popevku kaj je tekst išel: Kaj se pripetile, kaj se dogodile? Jena devojčica vu šesnajstim leti, več je ona štela dva dečke imeti... ;--)
Shine On You Crazy Diamond – R.I.P.  6.1.1946. – 7.7.2006.

Amateur

Цитата: VANJAKrleža je pisao na hrvatskom i to na jeziku koji je potpuno razumljiv današnjim ljudima, ali imao je običaj da bi svojim likovima u govor ubacivao strašno puno germanizama i kajkavizama, kako bi se čitatelj mogao bolje uživjeti u knjigu. Na primjer. U Gospodi Glembajevima (vrijeme i mjesto radnje - Zagreb, jedna ljetna noć prije rata 1914-1918) Glembaji su zagrebačka ugledna obitelj i u njihovim razgovorima vlada potpuni «suržik» jer oni će govoriti hrvatski, pa će ubaciti njemački veznik i nastaviti govoriti na njemačkom, a drugi lik će mu odgovoriti ponovno na hrvatskom i onda će se radnja prebaciti na služavke koje će među sobom razgovarati na kajkavskom, a sve te dijelove su urednici u fusnotama bili dužni prevesti na hrvatski, za one koji ne znaju kajkavski i njemački. Tako ja to objašnjavam. A što se navodi u tvojoj knjizi? Zašto su ga prevađali?
Ja sam i prije čitao da su u knjigama jugoslavenskih pisaca likovi često govorili na svojim dijalektima i zbog toga se moralo sastavljati u njih mali rječnik za prijevod svih neshvatljivih riječi na književni jezik ili, kao što si rekao, raditi ovo u fusnotama. Za mene to nije čudno, jer je u najpoznatije djelo ruske književnosti "Rat i mir" njegov autor Lav Tolstoj ubacio tako mnogo francuskog teksta u ustima i pismima mnogobrojnih likova, što fusnote ponekad napunjavaju pola stranice. Ruski plemići, ugledne obitelji i stvarni francuzi tamo govore gotovo uvijek francuski. :)

Zbog toga, da nemamo u knjižarama novijih priručnika, rječnika za sve jezike (osim možda obnovljenih engleskih i par drugih, svi ostali su reprintni), a za neke jezike nismo još nikad ni imali, tražim potrebnu informaciju malim truncima gdje i kako tek mogu. Kupio sam knjigu jednog znanstvenika upućenu odvajanju hrvatskoga jezika od srpskoga. Prije sam čitao da u Jugoslaviji, ne gledajući na zabranu, srpske knjige su se pohrvaćivale za hrvatke čitatelje. A u ovoj knjizi, što sam jučer kupio, je napisano da su pohrvaćivali djela hrvatskog pisca Vladimira Nazora, jer je bio dopustio mnogo srbizama u svojim knjigama. Rečeno je također, da je bila pohrvaćena i zbirka pripovijesti Miroslava Krleže «Hrvatski bog Mars». Kod ove činjenice autor upućuje prema djelu Težak S. Jezične mijene i prijelomi u hrvatskoj umjetnosti riječi. Zagreb: Tipex, 2002, s. 282. Smatrao sam da M.Krleža je pisac broj jedan u Hrvatskoj?..

Inače, čekamo novije rusko-hrvatske rječnike... U Moskvi je izašla knjiga "Slavenski jezici" iz serija "Jezici svijeta". Uz Internet je dva puta skuplja. Pa kod nas nije ni došla. :( Sladkorcek je pričala o priručniku sloveskoga, kojega također u knjižarama nitko nije vidio. Ima samo "Сербскохорватско-русский словарь" iz 1976! godine (čiji autor Ilja Tolstoj je bio potomak toga Lava Tolstoga). Ni današnje srpske tekstove ne mogu prevesti u potpunosti uza nj!

Na drugoj temi Jeca je pričala da je dobila rječnik hrvatskosrpskih razlika. Može ona postati prva na forumu, tko će pisati na hrvatskom ispravno. :_1_12

Pregledajući što sam ja napisao, tu i tamo vidim nove greške, kojih mi nisi ispravio. Na primjer, u zadnjem privatnom pismu napisao sam nešto o računalima i pažnji, a morao bih reći "pozor", jer pročitah da Hrvat može biti pažljiv samo prema ljudima.  ;--)

Добавлено спустя 2 минуты 52 секунды:

Цитата: Lucidarpišem kajkavski jer Amateura zanima
Lucidar, Vanja, hvala! Vrlo lijepo pričate! :)

Jeca

Цитата: Amateur
Na drugoj temi Jeca je pričala da je dobila rječnik hrvatskosrpskih razlika. Može ona postati prva na forumu, tko će pisati na hrvatskom ispravno. :_1_12

Imam ovaj:

V. Brodnjak, Rječnik razlika između hrvatskoga i srpskoga jezika, Zagreb, 1992.

Je li dobar?

Amateur

Pregledao sam "mog I.I.Tolstoja" i bilo mi je zanimljivo da on sadrži riječ "pripetiti se" u navedenom značenju, kao što i "dogoditi se". Eh, žao je da stari rječnici upućeni hrvatskomu jeziku nemaju oznaka teritorija uporabe riječi!

Znači ima kajkavski govori s diftongom 'ie' umjesto starog "jata"? Jesu li oni granični sa štokavskimi?

Jeca, kao što sam ranije rekao, ovo je jedinstveni rječnik razlika, tiskani u Hrvatskoj. Ima još jedan srpski i jedan naš, ali taj naš je uradio Vojni institut stranih jezika, i ja ga nisam nikada vidio. Može će naši zagrebački prijatelji kazati nešto o Brodnjakovom rječniku?

U svakom slučaju, mislim, da ovaj problem će još mnogo vremena biti aktualan za strane studente, koji proučavaju hrvatski i srpski jezik, barem iz pragmatičnih razloga. Znanje jednoga od dotičnih znači gotovo znanje drugog, ali treba pozorno proštrebati (?) sve razlike kad bi automatski prešaltati s jednoga na drugi. :oops: :)

GayleSaver

Цитата: AmateurTo je to.


Dobro, signore (;) - nikakva sarkazma nema), više neću.

vanca

Цитата: Jeca
Цитата: Amateur
Na drugoj temi Jeca je pričala da je dobila rječnik hrvatskosrpskih razlika. Može ona postati prva na forumu, tko će pisati na hrvatskom ispravno. :_1_12

Imam ovaj:

V. Brodnjak, Rječnik razlika između hrvatskoga i srpskoga jezika, Zagreb, 1992.

Je li dobar?

Po mom skromnom mišljenju, nijedan razlikovni rječnik hr. i sr. j. nije dobar.  Nisam se pretjerano bavio tim rječnikom, ali znam da u takvim rječnicima ponekad bude gluposti i ide se za tim da se što više razdjele ova dva jezika i to samo iz političkih razloga. Ja ne vjerujem tim rječnicima. Rekao je jedan profesor koji predaje staroslavenski jezik prije 3 godine da su ti rječnici glupi, tako nekako...

A ti možeš, Jeco, proučavati taj rječnik i živjeti u nadi da ćeš na koncu konca govoriti pravilno hrvatski, ali to nema smisla jer takav rječnik zanemaruje bogatstvo jezika i cilj mu je čistka.

Amateur


Lucidar

Цитата: AmateurZnači ima kajkavski govori s diftongom 'ie' umjesto starog "jata"? Jesu li oni granični sa štokavskimi?

Nije diftong same od jata, več od sakoga zatvorenega e. Tak se negdi more čuti i pies (pes, štok. pas). Zatvorene e dolazi od jata i od poluglasov ъ i ь. Te nema veze z štokavskim. Otvorene i zatvorene e je specične za se kajkavske govore.
Что белеется на горе зеленой?
Снег ли то, али лебеди белы?
Был бы снег — он уже бы растаял,
Были б лебеди — они б улетели.

Amateur

Цитата: LucidarNije diftong same od jata, več od sakoga zatvorenega e. Tak se negdi more čuti i pies (pes, štok. pas). Zatvorene e dolazi od jata i od poluglasov ъ i ь. Te nema veze z štokavskim. Otvorene i zatvorene e je specične za se kajkavske govore.
Hvala, Lucidare! Sad vidim razliku od slovenskoga (standardnog). Ako se ne varam, tamo će biti [pəs].

Odakle je ta lijepa pjesma u tvom potpisu? :)

VANJA

Цитата: AmateurOdakle je ta lijepa pjesma u tvom potpisu?

Lucidar, Ti odgovori Amateuru na njegovo pitanje, a mene zanima, postoji li igdje na Internetu cijeli ruski tekst ili si to pronašao u nekoj knjizi? Baš bih htio imati cijelu baladu na ruskom...ako se ne varam to ju je Puškin preveo...:dunno:
Shine On You Crazy Diamond – R.I.P.  6.1.1946. – 7.7.2006.


VANJA

Цитата: Госьцьhttp://www.rvb.ru/pushkin/01text/01versus/05misc23_36/1835/0753.htm

Čovječe kako brz odgovor...ja danima tražim, pa ništa, a ti u svega nekoliko minuta...ma bravo.

Ako si Bjelorus, s obzirom na način kako si napisao gost, Вялікі дзякуй!:D
Kada ti već tako dobro ide, znaš li možda postoji li negdje na Internetu ruski prijevod Priča iz davnina hrvatske književnice Ivane Brlić Mažuranić? To bi već bilo malo teže za pronaći, ali ako ti uspije, navedi link...ja sam naišao na ovu stranicu, pa možda će nekome biti zanimljiva //www.croatia.mid.ru/cult.html 8)
Shine On You Crazy Diamond – R.I.P.  6.1.1946. – 7.7.2006.

Amateur

Puškin je preveo nešto iz južnoslavenske poezije pod nazivom "Pjesme zapadnih Slavena" :)

Добавлено спустя 1 минуту 44 секунды:

Lucidare, trebaš maaaaale ispravke. :)

Госьць

Цитата: VANJAznaš li možda postoji li negdje na Internetu ruski prijevod Priča iz davnina hrvatske književnice Ivane Brlić Mažuranić?
Ne, ja takođe nisam naišao... :dunno:

Amateur

Saznadoh tek da je ruski prijevod "Priča iz davnina" izašao 1956. godine pod naslovom «Сказки из древних времен».

Valjda samo u knjižnicama ima.

Добавлено спустя 3 минуты 49 секунд:

Ivan je još govorio nešto o računalnom nazivlju. Evo što sam našao.

EnglishРусскийHrvatskiSlovenščina
computerкомпь́ютерračunaloračunalnik
printerпр́интерpisačtiskalnik
cursorкурс́орpokazivačkazalec
interfaceинтерф́ейсsučeljevmesnik
serverс́ерверposlužiteljstrežnik













U navedenima ruskim riječima se slova '-те-' čitaju kao '-тэ-'.

GayleSaver

Ne zaboravljaj "вычислительную машину".

Uostalom, gde je ruski prevod?  :D
Ne ide u Ruskom neologizmi, pa sta ti ces...

VANJA

Цитата: JecaV. Brodnjak, Rječnik razlika između hrvatskoga i srpskoga jezika, Zagreb, 1992.

Je li dobar?

Taj rječnik je poznat među studentima. Svi su čuli za Brodnjakov razlikovni rječnik, ali ja ga nikada nisam imao u rukama tako da Jeco, na žalost, ne mogu ti pomoći...ali želim ti sretan put i da ti bude ugodno u Zagrebu i u Hrvatskoj, ako sam dobro shvatio iz jedne tvoje poruke kako planiraš posjetiti malo nas južne Slavene... :D

Цитата: vancaRekao je jedan profesor koji predaje staroslavenski jezik prije 3 godine da su ti rječnici glupi, tako nekako...

...ja sam baš bio na tom predavanju od prof. Damjanovića..., a usput dobro nam došao na forum...  :)

Amateur, Riječ «pokazivač», uz to što zamjenjuje također prisutnu riječ kursor, može značiti i mušku osobu koja nešto pokazuje (ženska osoba će biti pokazivačica), ili neku napravu koja pokazuje rezultat čega (rada, procesa, kretanja). Na automobilima se nalaze sa lijeve strane lijevi pokazivači smjera, a s desne, desni pokazivači smjera koji onda žmiganjem daju do znanja vozilima koja su iza njih na koju stranu će vozač zaokrenuti, no danas će svi umjesto lijevog ili desnog pokazivača smjera, koristiti izraz lijevi ili desni žmigavac...  

... a to sam objasnio zato što mi treba za jedan ukrajinski prijevod riječ žmigavac, pa bih molio nekog od Vas da mi prevede riječ žmigavac na ruski, a kad bi mi još to Drunkie preveo na ukrajinski, to bi bilo idealno... 8)

Добавлено спустя 2 минуты 23 секунды:

Цитата: ГосьцьNe, ja takođe nisam naišao...

Hvala na pokušaju...:)
Shine On You Crazy Diamond – R.I.P.  6.1.1946. – 7.7.2006.

Amateur

U ruskome postoji službeni naziv "указ́атель повор́ота". Postoji također razgovorna riječ "миѓалка" od glagola "миѓать", pa najčešće "мигалка" je specijalna oznaka na krovu vozila kao što su milicija, vatrogasci, hitna pomoć i auta mnogobrojnih "važnih ljudi" :mrgreen:. Kada je takvih specauta imalo manje, pokazivač smjera je bio "мигалка". U zadnje vrijeme često čujem drugu riječ u tom značenju: "повор́отник".

U ukrajinskome jeziku ima riječ "блимавка" od glagola "бл́имати", ali je li ona "покажчик повороту", a ne samo "блимавка на даху пожежного автомобіля", to ne znam.

Jedan bradati vic o miliciji. U početku smijene dva milicionara ulaze u svoje milicijsko auto, i stariji kaže mlađemu, kad bi izašao vani te pregledao, radi li "мигалка" ispravno. Mlađi je izašao, gleda na "мигалку", koju je stariji upalio, i govori: "radi!... ne radi... sad radi... ne radi... opet radi... opet ne radi..." :mrgreen:

Osim pokazivača na ekranu monitora, ima uskostručan naziv CURSOR u teoriji računalnih baza podataka gdje označava CURrent Set Of Records ("tekući (aktualni) komplet podataka", mislim). :)


Цитата: VANJA
Цитата: vancaRekao je jedan profesor koji predaje staroslavenski jezik prije 3 godine da su ti rječnici glupi, tako nekako...
...ja sam baš bio na tom predavanju od prof. Damjanovića..., a usput dobro nam došao na forum...  :)
Sad ništa ne shvaćam: ima li svakako razlike između hrvatskoga i srpskog ili ne, ili to je samo glupa čistka? Kakav je čudan taj profesor!.. :)

GayleSaver

Цитата: AmateurU ruskome postoji službeni naziv "указ́атель повор́ота". Postoji također razgovorna riječ "миѓалка" od glagola "миѓать", pa najčešće "мигалка" je specijalna oznaka na krovu vozila kao što su milicija, vatrogasci, hitna pomoć i auta mnogobrojnih "važnih ljudi" :mrgreen:. Kada je takvih specauta imalo manje, pokazivač smjera je bio "мигалка". U zadnje vrijeme često čujem drugu riječ u tom značenju: "повор́отник".

Oh...Mi emigranti govorimo arhaicnim jezikom, znaci!...

Добавлено спустя 6 минут 18 секунд:

Цитата: VANJA...posjetiti malo nas južne Slavene... :D

A kad vi ste pjevali Jugoslavsku antemu, sta ste pevali - "Slaveni"?  Ili "Sloveni"?

Lucidar

Цитата: AmateurHvala, Lucidare! Sad vidim razliku od slovenskoga (standardnog). Ako se ne varam, tamo će biti [pəs].

Ne varaš se.

Цитата: AmateurOdakle je ta lijepa pjesma u tvom potpisu? :)

To je Puškinov prijevod najpoznatije hrvatske pjesme Asanaginice (prva četiri stiha). To je inače epska pjesma u 93 stiha. Nastala je na području Imotske krajine (u dalmatinskom zaleđu), prvi puta je zaspisana u XVIII. stoljeću. Ako hoćeš, mogu je cijelu ovdje ispisati (i to originalnu verziju, ikavicom pisanu).
Ako te zanima nešto o povijesti pjesme, pogledaj ovdje: http://p200.ezboard.com/fimotacaffefrm63.showMessage?topicID=27.topic

Цитата: AmateurLucidare, trebaš maaaaale ispravke.

Hvala! Da je to vidio netko od mojih profesora, loše bih se proveo.
Что белеется на горе зеленой?
Снег ли то, али лебеди белы?
Был бы снег — он уже бы растаял,
Были б лебеди — они б улетели.

VANJA

Цитата: AmateurU ruskome postoji službeni naziv "указ́атель повор́ота". Postoji također razgovorna riječ "миѓалка" od glagola "миѓать", pa najčešće "мигалка" je specijalna oznaka na krovu vozila kao što su milicija, vatrogasci, hitna pomoć i auta mnogobrojnih "važnih ljudi"
I kod nas postoji glagol migati koji najčešće znači davati mig, tj. znak okom, a  "мигалка" tj. (to jest) "specijalna oznaka" kako si je opisao, će biti u hrvatskom ROTIRKA. Iskreno, nisam siguran da je to baš književni izraz, ali tako ljudi govore. Milicija je «trenirala strogoću» do 1990. Nakon osamostaljenja miliciju je zamijenila policija. Iz godine u godinu na Policijsku akademiju stupa sve više i više žena, tako da danas kod nas ima dosta policajki, što nije bio slučaj prije nekih 15 godina. Također sam primijetio da su prije rata tramvaje u 90% slučajeva vozili muškarci, a danas mi se čini da su žene puno više prisutnije kao vozačice nego muški, što i nije loše, jer češće mi pred nosom zatvore vrata vozači nego vozačice... A kad smo kod policije da objasnim riječ MARICA. Uz to što je Marica narodno ime južnoslavenskih naroda pa i rijeka u Bugarskoj, maricom još nazivaju policijsko vozilo u koje se sprovode uhićenici, najčešće više njih za vrijeme nekih prosvjeda ili nereda, pa pod rotirkom i sirenom ravno u zatvor...  :(:oops:  
Цитата: AmateurJedan bradati vic o miliciji.
Neke su stvari svugdje iste. Naime, i kod nas su vicevi o policajcima jako popularni.  :D
Цитата: AmateurSad ništa ne shvaćam: ima li svakako razlike između hrvatskoga i srpskog ili ne, ili to je samo glupa čistka? Kakav je čudan taj profesor!..
Profesor staroslavenskog jezik S. Damjanović,  je jedan od mojih najomiljenijih i najboljih profesora na kroatistici, a takvo mišljenje dijeli i velik broj studenata kroatista. Ja se točno sjećam koji je primjer bio naveden na tom satu. Je li primjer baš iz Brodnjakova rječnika, ne znam, ali je rekao da je pogrešno neke riječi obilježiti kao čisto srpske i čisto hrvatske.  Кева je čisto srpska riječ za majku, ali to ne znači da u rodnom listu Srbina na mjestu gdje je predviđeno ime majke stoji ime keve, već stoji ime majke. Ja sam, listajući novu hrvatsku enciklopediju, slučajno naišao na popis svih državnih himna svijeta (bivših i sadašnjih), i tako pokraj Jugoslavije (1945.) u prvoj koloni gdje se nalazi ime pjesme u originalu stoji HEJ SLAVENI, a u koloni do originala gdje se nalazi hrvatski prijevod piše OJ, SLAVENI. U tom pogledu smatram da se rade totalne gluposti. Prevoditi sada Hej Slaveni na Oj Slaveni je po meni ta nepotrebna čistka, jer kad se nekom obraćam u vokativu uvijek ću viknuti HEJ ili EJ, tj. ne možemo reći da je HEJ na srpskom, a OJ na hrvatskom... :x
Цитата: GayleSaverA kad vi ste pjevali Jugoslavsku antemu, sta ste pevali - "Slaveni"? Ili "Sloveni"?
Stvar je jasna k'o dan. Slovenci su pjevali na slovenskom Hej Slovani, Hrvati Hej Slaveni, Srbi Хеј Словени, a tako je bilo i u makedonskom. Zanimljivo je da je tekst te himne napisao Slovak (Samuel Tomašik), a uglazbio je Poljak (Michał Kleofas Ogiński), i zato ona toliko jako podsjeća na poljsku himnu.  8)
Shine On You Crazy Diamond – R.I.P.  6.1.1946. – 7.7.2006.

Amateur

Lucidaru hvala na zanimljivom linku! :)


Цитата: VANJAJa sam, listajući novu hrvatsku enciklopediju, slučajno naišao na popis svih državnih himna svijeta (bivših i sadašnjih), i tako pokraj Jugoslavije (1945.) u prvoj koloni gdje se nalazi ime pjesme u originalu stoji HEJ SLAVENI, a u koloni do originala gdje se nalazi hrvatski prijevod piše OJ, SLAVENI. U tom pogledu smatram da se rade totalne gluposti. Prevoditi sada Hej Slaveni na Oj Slaveni je po meni ta nepotrebna čistka, jer kad se nekom obraćam u vokativu uvijek ću viknuti HEJ ili EJ, tj. ne možemo reći da je HEJ na srpskom, a OJ na hrvatskom... :x
Slažem se. Povijest ne treba popravljati. Kod nas se ponegdje piše sadanje ime mojega grada kada čak riječ ide o sovjetskom vremenu. Malo mi smiješno žvuče zapisi u osobnim kartama "rođen(a) je u Sankt Peterburgu xx.xx.1980." (1980 — kao primjer), t.j. u vrijeme kada je ime grada bilo Lenjingrad. :mrgreen:
Pa ponekad i povijest isto tako šali. Lenjingrad je imao u svojem sastavu, kao što Sankt Peterburg danas ima Petrogradski rajon (općinu). :mrgreen:

Цитата: VANJA
Цитата: GayleSaverA kad vi ste pjevali Jugoslavsku antemu, sta ste pevali - "Slaveni"? Ili "Sloveni"?
Stvar je jasna k'o dan. Slovenci su pjevali na slovenskom Hej Slovani, Hrvati Hej Slaveni, Srbi Хеј Словени, a tako je bilo i u makedonskom. Zanimljivo je da je tekst te himne napisao Slovak (Samuel Tomašik), a uglazbio je Poljak (Michał Kleofas Ogiński), i zato ona toliko jako podsjeća na poljsku himnu.  8)
Nek se sada i nad nama
Burom sve raznese,
Stijena puca, dub se lama,
Zemlja nek se trese!

Na žalost, nešto se tako ponegdje i dogodilo... :(


A ovakvu verziju nisi li čuo? :)
Гей, славяне!
Samuel Tomášik A tko ga je preveo, ne znam...

Гей, славяне, гей, славяне! Будет вам свобода,
Если только ваше сердце бьётся для народа.
Гром и ад! Что ваша злоба, что все ваши ковы,
Коли жив наш дух славянский?! Коль мы в бой готовы!

Дал нам Бог язык особый — враг то разумеет:
Языка у нас вовеки вырвать не посмеет.
Пусть нечистой силы будет более сторицей —
Бог за нас и нас покроет мощною десницей!

Пусть играет ветер, буря с неба грозы сводит,
Треснет дуб, земля под ними ходенем заходит!
Устоим одни мы крепко, что градские стены!
Проклят будь, кто в это время мыслит про измены!


"Pieśń legionów polskich we Włoszech" ili ti "Mazurek Dąbrowskiego"  (današnji Hymn Rzeczypospolitej Polskej) je napisan na narodnu melodiju. Mislim da to je izmišljeno kasnije što ga je Michał Ogiński uglazbio.

Najpoznatija i najomiljenjija kod nas stvar Michała Ogińskoga je njegova poloneza koja je postala popularna u SSSR poslije drugog svjetskog rata, mislim. Čak se nešto tako pjevalo "Мой старший брат пришёл домой, и он мелодию привёз с собой..." Poljaci pak znaju ovo djelo pod nazivom "Pożegnanie Ojczyzny" što znači "Oproštaj s Domovinom". Michał Ogiński ga je napisao 1794. u tijeku ustanka Tadeusza Kościuszka protiv razdjela Poljske. Kasnije se od 1802. g. Michał Ogiński borio za nezavisnost Poljske već u Sankt Peterburgu kao senator Rosijske Imperije. :)

Uopće povijest rusko-poljskih odnosa puna je dramatizma. Kao što je Warszawa bila u sastavu Rusije, tako je i Moskva bila u sastavu Poljske.


Цитата: VANJATakođer sam primijetio da su prije rata tramvaje u 90% slučajeva vozili muškarci, a danas mi se čini da su žene puno više prisutnije kao vozačice nego muški, što i nije loše, jer češće mi pred nosom zatvore vrata vozači nego vozačice...
Kod nas je stvar obrnuta. U SSSR je bilo 50% i više žena, vozačica tramvaja i trolejbusa, a danas su žene sve rjeđe prisutne na onom poslu.

Цитата: VANJAA kad smo kod policije da objasnim riječ MARICA. Uz to što je Marica narodno ime južnoslavenskih naroda pa i rijeka u Bugarskoj, maricom još nazivaju policijsko vozilo u koje se sprovode uhićenici, najčešće više njih za vrijeme nekih prosvjeda ili nereda, pa pod rotirkom i sirenom ravno u zatvor...  :(:oops:
Znam nešto o ovom imenu. Kada sam jednom odmarao u Bugarskoj, boravio sam u hotelu "Marica" (od imena rijeke) u Slančevom Brjagu.
A još sam nedavno u Petrogradu slušao operetu Imrea Kálmána "Grófnő (Grofica) Marica" koju nam je u ožujku predstavilo Budimpeštsko operetno kazalište.

Čitao sam također da neko osobito značenje između južnoslavenskih naroda ima i drugo ime — Danica.

Što se tiče obilježenja nekih riječi kao "čiste" (ne sviđa mi se ovo opredjeljenje... zar ima one "kaljave"?), to u navedenoj mnom ranije knjizi moskovskog znanstvenika A.R. Bagdasarova govori se kako se mijenjao odnos prema sinonimima u drugoj polovici XX stoljeća u različitima hrvatskim i srpskim rječnicima. Ponekad su dvije riječi mogle biti obilježene kao ravnopravne, a u drugo vrijeme prednost se davala jednoj od njih, a ponekad se druga riječ favorizirala ili pak izbacivala. U istoj knjizi navedeno je također nekoliko malih tablica koje sadrže postotne razine uporabe nekih riječi u hrvatskim i srpskim izvorima. Iz onih tablica jasno je da ima parove riječi iz kojih svaka se uporablja samo u jednom jeziku (jedna u hrvatskom, druga u srpskom); ima parove riječi iz kojih jedna se uporablja samo u jednom iz dvaju dotičnih jezika, a druga pripada njim oboma; pa ima parove riječi koje su oboje poznate u oba jezika, pa svaki jezik dava prednost jednoj od njih. Sve se ovo tiče samo standardnih jezika. Kada bismo razabirali dijalekte i govore, mislim, mogli bismo naći mnogo riječi koje se uporabljaju samo na određenom području gdje žive samo Hrvati ili samo Srbi, i zbog toga valjda možemo govoriti o riječima ... hm, "čisto" hrvatskima ili "čisto" srpskima. Kad smo kod toga, riječ "keva" ja nisam pronašao ni u jednom iz svojih rječnika — možda ona je dijalektna? Sve u svemu, najviše riječi su iste za Hrvate, Srbe, Bošnjake i Crnogorce (bar za njihove standardne jezike), a najviše iz ostalih shvatljive su za svakog govornika hrvatskoga, srpskoga, bosanskoga ili crnogorskoga jezika jer se ne razlikuju u potpunosti, već imaju isti koren, pa se oblikuju različitima sinonimnim prefiksima ili sufiksima. :)

Inače, treba točno znati broj slučajeva uporabljivanja svakoga značenja svake riječi u svakom jeziku, a ne govoriti, je li neka riječ "čista" ili ne. :)

Pa za strane studente vrlo bi bilo ugodno imati dobar kontrastivni rječnik za proučavanje leksičkih, semantičkih i ponekad prozodijskih razlika između hrvatskoga, srpskoga, bošnjačkoga i crnogorskog jezika jer zbog gotovo potpune istovjetnosti njihovog fonetskog i gramatičkog sustava, učiti svaki od dotičnih jezika "od nula" jedan po jedan smatram da je nemoguća glupost. ;--)
Naravno, takav rječnik bi morao tražiti aktualnost svojih podataka jer normiranje svih spomenutih jezika još traje. Pa ovo traženje bi bilo teško ostvarivati iz ekonomskih razloga.

VANJA

Цитата: AmateurLenjingrad je imao u svojem sastavu, kao što Sankt Peterburg danas ima Petrogradski rajon (općinu).  

Negdje sam pročitao da je Sankt Petersburg glavno središte Lenjingradske oblasti...Jesam li ja to nešto krivo shvatio, ili se tvoja oblast i danas zaista zove Lenjingradska?:_1_17

Цитата: AmateurA ovakvu verziju nisi li čuo?  
Гей, славяне!

Ne...nisam uopće znao da je pjesma prevedena na skoro sve slavenske jezike...Zapravo je to prava sveslavenska himna. 8)

Цитата: Amateur...ožujku predstavilo Budimpeštsko operetno kazalište.

Budimpeštsko – Budimpeštansko

Цитата: AmateurČitao sam također da neko osobito značenje između južnoslavenskih naroda ima i drugo ime — Danica.
Danicom još nazivaju i jutarnju zvijezdu, tj. jedinu preostalu vidljivu zvijezdu na nebu u zoru, a to je zapravo planet Venera. Zvijezda Danica se može pojaviti u poeziji i narodnoj umjetnosti kao simbol nečeg lijepog i sjajnog, a uz sve to, Danica je i žensko ime. Za razliku od istočnoslavenskih naroda, čini mi se da su južnoslavenski narodi puno više očuvali stara slavenska imena, tako da postoje djevojke i žene koje se zovu Višnja, Jagoda, Dunja, Slavica, Vjera, Ljubica, Nada, Zora, ili dečki Goran, Zoran, Branko, a u zadnje vrijeme jako su popularna imena starohrvatskih kraljeva i knezova: Trpimir, Tomislav, Borna, Domagoj, Krešimir, Zvonimir, Hrvoje .

Još je postojala DANICA horvatska, slavonska i dalmatinska kao književni prilog u «Novinama horvatskim» 1835. koje su pomagale u osvješćivanju hrvatskog naroda koji je bio razjedinjen i pod tuđinskom vlašću. :(  

Цитата: AmateurŠto se tiče obilježenja nekih riječi kao "čiste" (ne sviđa mi se ovo opredjeljenje... zar ima one "kaljave"?),

Oprečno će značenje od čisto biti prljavo. Kaljavo je također nešto blatno i prljavo, ali bolje koristiti čisto – prljavo.
Ja ovdje nisam mislio «čisto» u ruskom značenju чисто.
Prilog ČISTO u hrvatskom može značiti
1. na čist način, bez onoga što bi kvarilo čistoću ili jasnoću
2. bistro, jasno, vedro
3. jasno i razgovijetno
4. u žargonu se stavlja uz pridjev npr.

Ona je ČISTO zgodna djevojka, u smislu SASVIM, POTPUNO zgodna djevojka. ili
ČISTO sumnjam da će mi Luka to ikada više vratiti. (Gotovo sam siguran da mi to Luka više nikada neće vratiti).

Ponekad se to «čisto» može prevoditi na engleski kao «quite». I quite doubt that Luka will return that to me. Ja bih to na ruski preveo ovako: Я весьма сомневаюсь, что Лука возвратит это ко мне, a jesam li pravilno preveo, to mi Ti reci... Nadam se da si uglavnom shvatio u kojem se kontekstu koristi taj izraz...8)
Shine On You Crazy Diamond – R.I.P.  6.1.1946. – 7.7.2006.

Amateur

Цитата: VANJANegdje sam pročitao da je Sankt Petersburg glavno središte Lenjingradske oblasti...Jesam li ja to nešto krivo shvatio, ili se tvoja oblast i danas zaista zove Lenjingradska?:_1_17
Nije točno. Sankt Peterburg je središte Lenjingradske oblasti, ali ne ulazi u nju: grad i oblast su različiti subjekti Ruske Federacije. Pa ponekad se govori da ih treba ujediniti jer oni, kako je apsolutno shvatljivo, imaju tesne ekonomske i ljudske veze. Imamo sada opću tendenciju ujedinjenja federalnih subjekata koji su povijesno bili jedini.
Ako se ne varam, također je Jekaterinburg (u sovjetsko vrijeme — Sverdlovsk) dosada središte Sverdlovske oblasti. Još mnogo zemljopisnih objekata imaju novija sovjetska imena. Također nisu dosljedno vraćena imena ulicama i sl.

Za kraj, u grad Sankt Peterburg, kao subjekt RF, ulaze još nekoliko gradova: Puškin, Pavlovsk, Kolpino, Kronštadt, Sestroreck, Zeljenogorsk, Petrodvorec i Lomonosov. Taj Lomonosov istovremeno je središte Lomonosovskoga rajona Lenjingradske oblasti, pa nije sastavni dio ni onoga rajona, ni oblasti, već Petrodvorcovoga rajona grada Sankt Peterburga. :o
Takve izmišljotine birokrata dovode do više nesporazuma. Do toga vremena kada je Krimska oblast bila "predata u poklon" od Rusije Ukrajini, grad je Sevastopol bio neposredno potčinjen RSFSR, a ne toj oblasti, i njegovo predavanje Ukrajini nije bilo označeno zasebno u dogovoru. Pa danas moramo priznati povijesnu stvarnost.

P.S. Moskva i Moskovska oblast također su različiti subjekti. Inače, vidi onamo http://www.constitution.ru/10003000/10003000-5.htm (Статья 65).

Цитата: VANJA
Цитата: AmateurA ovakvu verziju nisi li čuo?  
Гей, славяне!
Ne...nisam uopće znao da je pjesma prevedena na skoro sve slavenske jezike...Zapravo je to prava sveslavenska himna. 8)
Panslavizm je bio popularan u XIX i u početku XX stoljeća, te imalo je dosta "sveslavenskih" pjesama. Pa iza stotinu proteklih godina Slaveni su odbacili ovu ideju. :)

Цитата: VANJAZa razliku od istočnoslavenskih naroda, čini mi se da su južnoslavenski narodi puno više očuvali stara slavenska imena, tako da postoje djevojke i žene koje se zovu Višnja, Jagoda, Dunja, Slavica, Vjera, Ljubica, Nada, Zora, ili dečki Goran, Zoran, Branko, a u zadnje vrijeme jako su popularna imena starohrvatskih kraljeva i knezova: Trpimir, Tomislav, Borna, Domagoj, Krešimir, Zvonimir, Hrvoje .
Tako je. Ali mislim da naše žene imaju veću različitost u imenima nego muškarci. Zadnji nose u većini imena Владимир, Александр, Сергей, Андрей, Дмитрий i Алексей. Ponekad se može upoznati s nekim, čije kratko (diminutivno) ime je Слава, a to može biti Вячеслав, Ярослав ili nešto slično, ali ova imena nisu tako česta.
Najčešća ženska imena su Елена, Ольга, Татьяна, Наталия, Светлана, Надежда, a bivaju još Вера i Любовь. :) Ime moje majke je Людмила.
U zadnje vrijeme sve češće imena djeci davaju u crkvi, kao što je i ranije bilo. Zbog toga sada vidimo i povratak imena Иван koje je, ne gledajući na činjenicu što se često spominje u ruskom nacionalnom folkloru, bilo apsolutno nepopularno u drugoj polovici prošloga stoljeća. :)

Цитата: VANJAJoš je postojala DANICA horvatska, slavonska i dalmatinska kao književni prilog u «Novinama horvatskim» 1835. koje su pomagale u osvješćivanju hrvatskog naroda koji je bio razjedinjen i pod tuđinskom vlašću. :(
Usput, je li istina da je većina Hrvata već u drugoj polovici XIX st. govorila na štokavskom narječju? Inače, je li bio odabir štokavštine za osnovu književnoga jezika Hrvata u to vrijeme prirodno jasan, i to nije bila nikakva zla politika? Dalje, zar nisu onda više Hrvata štokavaca govorili u ikavskom izgovoru, nego u jekavskom?

Цитата: VANJA
Цитата: AmateurŠto se tiče obilježenja nekih riječi kao "čiste" (ne sviđa mi se ovo opredjeljenje... zar ima one "kaljave"?),
Oprečno će značenje od čisto biti prljavo. Kaljavo je također nešto blatno i prljavo, ali bolje koristiti čisto – prljavo.
Hvala na ispravcima! Kada rječnik daje nekoliko inačica za prijevod, često sumnjam koju od njih odabrati.

Цитата: VANJAJa ovdje nisam mislio «čisto» u ruskom značenju чисто.
Prilog ČISTO u hrvatskom može značiti ...
Ona je ČISTO zgodna djevojka, u smislu SASVIM, POTPUNO zgodna djevojka.
Ovo značenje ima i u ruskome! I ja sam mislio riječ "чисто" u značenju "sasvim, potpuno"! Ali to je bila obična šala u diskusijama, kada jedan počne razmišljati da je neka stvar u nekom smislu "čista", tada drugi polemičar ga može zamoliti objasniti što je u takvom slučaju "prljavo". :roll:

U jeziku C++ ima pojam "pure virtual function" koji se na ruski tako i prevodi "чисто (ili — чистая) виртуальная функция".

Još imamo izraz "чисто конкретно" uz koji podsmjehujemo žargonu mafioza, a zasada najčešće ljudima čiji je jezik jako oskudan i primitivan. ;--)
A može u žargonu i značiti jednostavno sigurno "da".

Цитата: VANJAČISTO sumnjam da će mi Luka to ikada više vratiti. (Gotovo sam siguran da mi to Luka više nikada neće vratiti).
U ispravnom ruskome takvog značenja nema, ali netko će ti, kao što sam gore i napisao, reći "Лука того, что взял, не вернёт. Чисто конкретно!" :mrgreen:
Ili samo "конкретно" bez "чисто". Ali ovo je žargonski.
(Ох, уж этот лукавый Лука! :mrgreen: )

Цитата: VANJAPonekad se to «čisto» može prevoditi na engleski kao «quite». I quite doubt that Luka will return that to me. Ja bih to na ruski preveo ovako: Я весьма сомневаюсь, что Лука возвратит это ко мне, a jesam li pravilno preveo, to mi Ti reci... Nadam se da si uglavnom shvatio u kojem se kontekstu koristi taj izraz...8)
Bez "ко". Tj. "... возвратит мне ..." Uostalom sve je u redu. Još možda "would" umjesto "will", pa tvrdo ne znam.

Быстрый ответ

Обратите внимание: данное сообщение не будет отображаться, пока модератор не одобрит его.

Имя:
Имейл:
Проверка:
Оставьте это поле пустым:
Наберите символы, которые изображены на картинке
Прослушать / Запросить другое изображение

Наберите символы, которые изображены на картинке:

√36:
ALT+S — отправить
ALT+P — предварительный просмотр