Главное меню
Мы солидарны с Украиной. Узнайте здесь, как можно поддержать Украину.

Hrvatski, хорватский

Автор Ripley, октября 4, 2004, 23:17

0 Пользователи и 2 гостей просматривают эту тему.

Amateur

Цитата: VANJA1. put (s kratkosilaznim naglaskom) – boja kože, ten  цвет лица (рус.) колір обличчя (укр.)
Hvala, nisam znao ovo značenje.

Цитата: VANJANapiši mi po jedan primjer sa svim glagolima koje si naveo, pa ćemo pokušat prevesti na hrvatski i vidjeti odmah kako se koji glagol prevodi.
Za sada nemam živoga primjera... Pamtim da znaš engleski... Kako će biti hrvatski ,,to put a book onto a table"?

Цитата: VANJADok sam ja slušao ukrajinsku morfologiju, onda smo mi takve slučajeve nazivali суплетивні форми – форми одного й того ж слова, які утворюються від різних коренів чи основ: брати – взяти, я – ми, поганий – гірший, гарний  - кращий. А kako će to biti u ruskom?
Također su ,,супплет́ивные (u ruskome pravopisu s dva 'п') ф́ормы": брать – взять, я – мы, плох́ой – х́удший, хор́оший – л́учший. (Ova se riječ ,,лучший" normalno izgovori [л́утшый] bez afrikatiziranja 'тш'.)
Pa koliko ja znam, u slavenskim se jezicima svršeni i nesvršeni glagoli ne smatraju kako bi bili oblici jedne riječi, već dvije različite riječi (брать – взять, д́елать – сд́елать и т.д.).

Цитата: VANJAMa ne... ja sam se našalio jer se zaista može protumačiti da bi netko mogao поседеть, a u hrvatskom se посид́еть normalno kaže posjediti, a ovo što sam napisao za glagol posjedeti, to stoji, jer on u hrvatskom, koliko ja znam, ne postoji... :dunno: ;--)
:_1_17

VANJA

Цитата: AmateurKako će biti hrvatski ,,to put a book onto a table"?
Staviti knjigu na stol...iako bih ja rekao on a table, bez onto. :)
Shine On You Crazy Diamond – R.I.P.  6.1.1946. – 7.7.2006.

Amateur

Цитата: VANJA
Цитата: AmateurKako će biti hrvatski ,,to put a book onto a table"?
Staviti knjigu na stol...
U ovom će slučaju ,,staviti" ruski biti ,,полож́ить кн́игу на стол". Ako bi bila ne knjiga, a čaša, bilo bi ,,пост́авить ч́ашку на стол". Poslije tog ,,rada" knjiga će ,,леж́ать на стол́е", a čaša će ,,сто́ять на стол́е".

Amateur

Vanja, reci mi, molim: kako se prevode na hrvatski jezik ukrajinske riječi брак, бракувати (bjel. брак, бракаваць)? Ruski će one biti недостаток, нехватка; недоставать, не хватать – samo uz odricanje. (Ne tičem drugi omonim koji znači neki loš rezultat rada i određenje takvog rezultata, pa će ruski također biti брак, браковать.)

VANJA

Цитата: AmateurVanja, reci mi, molim: kako se prevode na hrvatski jezik ukrajinske riječi брак, бракувати (bjel. брак, бракаваць)? Ruski će one biti недостаток, нехватка; недоставать, не хватать – samo uz odricanje. (Ne tičem drugi omonim koji znači neki loš rezultat rada i određenje takvog rezultata, pa će ruski također biti брак, браковать.)
брак će biti slično kao i u ruskom – nedostatak, pomanjkanje

бракувати – nedostajati, manjkati, a u razgovornom jeziku često možeš čuti još i glagol faliti.

Ja ću osobno s prijateljima uvijek koristiti glagol faliti (npr. fale mi 3 kune za kavu), u razgovoru s profesorom – nedostajati, a ne sjećam se kada sam zadnji puta rekao da nešto manjka. Kada bih pred svojim društvom rekao da mi manjkaju 3 kune za kavu, svi bi mi se počeli smijati....«dobro je vedeti» rekli bi Slovenci. 8-)

A brak u hrvatskom jeziku ima isto značenje kao i u ruskom – шлюб по-українському.

Jučer sam slučajno u razgovoru sa svojom profesoricom, koja je diplomirala i ruski i ukrajinski, saznao da se u ruskom до дома čita kao do domu, kad smo kod toga tako će i Ukrajinci koristiti  додому.  Postoji li kakvo objašnjenje zašto se to čita u, a piše a?  :dunno:
Shine On You Crazy Diamond – R.I.P.  6.1.1946. – 7.7.2006.

Amateur

Цитата: VANJAбрак će biti slično kao i u ruskom – nedostatak, pomanjkanje
бракувати – nedostajati, manjkati, a u razgovornom jeziku često možeš čuti još i glagol faliti.
Hvala lijepa na objašnjenju! :yes:

Цитата: VANJA«dobro je vedeti» rekli bi Slovenci. 8-)
A što ovo znači?

Цитата: VANJAA brak u hrvatskom jeziku ima isto značenje kao i u ruskom – шлюб по-українському.
Замість ,,по-українському" мусив був сказати ,,українською", що значить ,,українською мовою" (рус. ,,по-украински"), якщо дійсно не вважаєш, що в Україні шлюб має якихось своїх національних особин, що відрізняють його від шлюбу в інших народів. :)

Ne, ovo je već treći ,,međujezički omonim". U ukrajinskom jedan od dva omonima брак znači to što si mi objasnio — nedostatak, a drugi znači to što u ruskome znači jedan od dva slična omonima: loš rezultat rada. To je jedno od dva ruskih značenja riječi брак. A drugi ruski omonim znači šljub. To će biti već treće značenje ukupno u ukrajinskom i ruskom jeziku: 2 + 2 = 3. Takva je tu aritmetika! :_1_12

Цитата: VANJAJučer sam slučajno u razgovoru sa svojom profesoricom, koja je diplomirala i ruski i ukrajinski, saznao da se u ruskom до дома čita kao do domu, kad smo kod toga tako će i Ukrajinci koristiti  додому.  Postoji li kakvo objašnjenje zašto se to čita u, a piše a?  :dunno:
Kao što se piše, tako se i čita. До д́ома. Ali ovaj izraz ne znači isto to što znači ukrajinska riječ додому. Na primjer, ukr. ,,я повернувся додому" ruski će biti ,,я верн́улся дом́ой" — vratih kući. Ponekad Rusi izražavaju ovo značenje svjesno s ukrajinskim ili nekim južnoruskim dijalekatskim nijansom i govore nešto tako ,,пойд́у-ка я до д́ому, до х́аты" ~ ,,odmah ću otići kući". Normalno bi se kazalo ,,пойд́у-ка я дом́ой".

Izraz ,,до д́ома" u ruskom znači, mislim, to što i u hrvatskom — ,,do kuće". Tu ,,дом" može značiti svoju kuću ili ikoju zgradu.
Маша уже почти дошла до дома, но в последний момент решила зайти в магазин. — Maša je gotovo bila došla do (svoje) kuće, pa zadnjeg maha riješila zaći u prodavaonicu.
Маша почти дошла до дома, в котором живёт её бабушка, но встретила свою подругу Олю, и они вместе пошли в кино. — Maša je gotovo bila došla do kuće u kojoj živi njezina baka, pa susrela svoju prijateljicu Olju, i one su zajedno otišle u kino. :)
Naravno, u zadnjim primjerima ,,до дома" se čita kao ,,da doma".

Strogo govoreći, bilo bi ispravno uz pomoć naglaska i drugog oblika genitiva razlikovati izraze ,,до д́ома" (do neke zgrade) i ,,д́о дому" (do svoje kuće). O tome vidi onamo:
http://www.gramota.ru/dic/search.php?word=&lop=x&gorb=x&efr=x&ag=x&zar=x&ab=x&sin=x&lv=x&pe=x&az=x;
http://www.gramota.ru/dic/search.php?word=&lop=x&gorb=x&efr=x&ag=x&zar=x&ab=x&sin=x&lv=x&pe=x&az=x;
http://www.gramota.ru/dic/search.php?word=&lop=x&gorb=x&efr=x&ag=x&zar=x&ab=x&sin=x&lv=x&pe=x&az=x.
Ali sada u govornom jeziku prvo, ,,д́о дому" može se izgovarati ,,до д́ому", a drugo, može se koristiti i normalni oblik genitiva za oba značenja — ,,до д́ома".
Tj. prva gore navedena rečenica morala bi izgledati tako: Маша уже почти дошла д́о дому, но в последний момент решила зайти в магазин. — ali mislim da ćeš čuti samo ,,до д́ома" bar u gradovima.

Još hoću tu kazati par riječi o znaku naglaska. Normalno znak Unicode iz oblasti ,,Combining Diacritical Marks" (za ruske riječi koristim U+0301) treba staviti iza naglašenog slova, ali tu na forumu se u tekstu poruke koristi font Verdana koji ima jedan bug. Zbog ovog buga treba znak naglaska pisati do naglašenog slova. Pa u citiranjima se koristi font Arial Unicode MS bez tog buga, zbog čega se navedene riječi s naglascima ne izgledaju ispravno:

удар́ение

Цитироватьудар́ение

Ako netko želi, može mijenjati red znaka naglaska u citiranjima uz pomoć cut—paste.

VANJA

Цитата: AmateurAli mislim da naše žene imaju veću različitost u imenima nego muškarci. Zadnji nose u većini imena Владимир, Александр, Сергей, Андрей, Дмитрий i Алексей. Ponekad se može upoznati s nekim, čije kratko (diminutivno) ime je Слава, a to može biti Вячеслав, Ярослав ili nešto slično, ali ova imena nisu tako česta.
Najčešća ženska imena su Елена, Ольга, Татьяна, Наталия, Светлана, Надежда, a bivaju još Вера i Любовь.  Ime moje majke je Людмила.
U zadnje vrijeme sve češće imena djeci davaju u crkvi, kao što je i ranije bilo. Zbog toga sada vidimo i povratak imena Иван koje je, ne gledajući na činjenicu što se često spominje u ruskom nacionalnom folkloru, bilo apsolutno nepopularno u drugoj polovici prošloga stoljeća.  
Ovo si davno napisao, ali htio bih neke stvari prokomentirati. Što se tiče muških imena, kod nas od ovih koja si naveo možeš susresti Vladimira kojih zaista ima mnogo. Nešto manje prisutnije je ime Aleksandar a Andrej se češće javlja u hrvatskoj varijanti kao Andrija. Od ostalih ruskih imena posebno su popularna: IGOR, BORIS, SAŠA. Znam da u Rusiji i Ukrajini nije uobičajeno djetetu nadjenuti ime npr. Vanja, već mora u svim dokumentima biti Ivan a Vanja samo kao nadimak. (čak sam čuo da u Bugarskoj postoji popis imena koja se jedino mogu nadjenuti djeci, ali malo mi to nevjerojatno zvuči.) Jesam li u pravu? Kod nas je najnormalnije da se netko zove Saša, Vanja, Tina, Tanja, Sonja. Posebno je zanimljivo da Vanja i Saša mogu biti i muška i ženska imena i Vanja je češće žensko nego muško ime. Titovu unuku Aleksandru, inače zagrebačku redateljicu, često zovu Saša. Što se tiče imena IVAN, to je rusko ime koje se razvilo od grčkog Ioannes a ovo pak iz hebrejskog Yehohanan (Bog je milostiv), ali ono se toliko ukorijenilo među Hrvate da ga više nitko ne smatra ruskim imenom. Štoviše, prema posljednjem popisu stanovništva najčešće hrvatsko prezime je HORVAT, muško ime IVAN, a žensko ime MARIJA, a i dandanas sve varijante tog imena u ostalim narodima su jako popularna. U Sloveniji Janez, u Srbiji Jovan, među zapadnim Slavenima Jan, mislim da je Jas u bjeloruskom. A što se tiče imena tvoje majke, moja susjeda se zove Ljudmila i od milja je zovemo Ljuma. Rijetko ime, ali se još nađe. :)

Inače 24.06. se slavi «ljetni Ivan» i u narodu su se sačuvali stari slavenski poganski običaji - skakanje preko ivanjskih krjesova tj. preko vatre. A još u četvrtom mjesecu 23.4. na dan sv. Jurja, pjevaju se pjesme o Juri zelenom koji budi prirodu, tu su skroz prisutni elementi miješanja kršćanstva i starih slavenskih poganskih običaja. Ima li toga kod vas?

Цитата: AmateurA što ovo znači?
Dobro je vedeti - хорошо знать. Tanja, jesam li u pravu? :oops:
Цитата: AmateurЗамість ,,по-українському" мусив був сказати ,,українською", що значить ,,українською мовою" (рус. ,,по-украински"), якщо дійсно не вважаєш, що в Україні шлюб має якихось своїх національних особин, що відрізняють його від шлюбу в інших народів.  
Як ти тут мене насміяв. Все ж таки думаю, що це люди в першу чергу трактували як переклад слова на українську мову, але ти повністю маєш рацію. Якщо задумаєшся над цим словосполученням, може вийти, що брак в російській і хорватській мовах означає якийсь характерний тільки українцям шлюб і я насправді мусив написати  - українською. Молодець.   :D ::applause::  
Цитата: AmateurIzraz ,,до д́ома" u ruskom znači, mislim, to što i u hrvatskom — ,,do kuće". Tu ,,дом" može značiti svoju kuću ili ikoju zgradu.
Маша уже почти дошла до дома, но в последний момент решила зайти в магазин. — Maša je gotovo bila došla do (svoje) kuće, pa zadnjeg maha riješila zaći u prodavaonicu.
Маша почти дошла до дома, в котором живёт её бабушка, но встретила свою подругу Олю, и они вместе пошли в кино. — Maša je gotovo bila došla do kuće u kojoj živi njezina baka, pa susrela svoju prijateljicu Olju, i one su zajedno otišle u kino.  
Naravno, u zadnjim primjerima ,,до дома" se čita kao ,,da doma".
Prvi dio rečenice odličan, a drugi dio bi trebalo ovako: ali je u zadnji čas (ili zadnji tren) odlučila poći u prodavaonicu (ili u trgovinu, dućan).
Što se tiče ruskog «решать» taj glagol je bolje u hrvatskom prevoditi kao odlučiti, jer riješiti u značenju odlučiti je pod utjecajem srpskog, dok se riješiti može problem, zadatak.
Ista stvar i s drugom rečenicom, ruski veznik "но" u ovakvim situacijama je bolje prevoditi kao "ali" ili čak zadržati "no". Maša je gotovo bila došla do kuće u kojoj živi njezina baka, ALI je susrela / NO, susrela je svoju prijateljicu Olju, i one su zajedno otišle u kino.
Shine On You Crazy Diamond – R.I.P.  6.1.1946. – 7.7.2006.

Amateur

Цитата: VANJAOd ostalih ruskih imena posebno su popularna: IGOR, BORIS, SAŠA. Znam da u Rusiji i Ukrajini nije uobičajeno djetetu nadjenuti ime npr. Vanja, već mora u svim dokumentima biti Ivan a Vanja samo kao nadimak. (čak sam čuo da u Bugarskoj postoji popis imena koja se jedino mogu nadjenuti djeci, ali malo mi to nevjerojatno zvuči.) Jesam li u pravu? Kod nas je najnormalnije da se netko zove Saša, Vanja, Tina, Tanja, Sonja. Posebno je zanimljivo da Vanja i Saša mogu biti i muška i ženska imena i Vanja je češće žensko nego muško ime. Titovu unuku Aleksandru, inače zagrebačku redateljicu, često zovu Saša. Što se tiče imena IVAN, to je rusko ime koje se razvilo od grčkog Ioannes a ovo pak iz hebrejskog Yehohanan (Bog je milostiv), ali ono se toliko ukorijenilo među Hrvate da ga više nitko ne smatra ruskim imenom. Štoviše, prema posljednjem popisu stanovništva najčešće hrvatsko prezime je HORVAT, muško ime IVAN, a žensko ime MARIJA, a i dandanas sve varijante tog imena u ostalim narodima su jako popularna. U Sloveniji Janez, u Srbiji Jovan, među zapadnim Slavenima Jan, mislim da je Jas u bjeloruskom. A što se tiče imena tvoje majke, moja susjeda se zove Ljudmila i od milja je zovemo Ljuma. Rijetko ime, ali se još nađe. :)
Malo bi bilo smiješno kada bi neki čovjek u Rusiji imao osnovni oblik svoga imena Saša, Vanja i sl. Možda zbog toga što imamo očeva imena. Tj., njegov sin mora biti Aleksandrovič ili Ivanovič, njegova kći — Aleksandrovna ili Ivanovna, a nikako ni Saševič niti Vanjevič, ni Saševna niti Vanjevna. :)
Uvijek mi je bilo čudno što kod Hrvata ima mnogo imena sličnih ruskim diminutivima. :)
Normalno obraćamo prema čovjeku po imenu i očevom imenu, umjesto ,,господин" + prezime. Kad bi neki, recimo, nastavnik bio ,,Saša Vanjevič", to bi bilo jako neobično.
Skraćeno ime moje majke je Ljuda. Nekada je ona imala prijateljicu čije je ime bilo isto tako Ljudmila. Ali za razliku od moje majke ona se kratko zvala Mila. Neke djevojke i žene s tim imenom kratko se zovu Люся.
Što se tiče ruskih prezimena, najčesto je Иван́ов/Иван́ова, česta su također Смирн́ов/Смирн́ова (prezime jedne moje bake) i Петр́ов/Петр́ова.
Prezime Horváth (u ovakvom obliku) često sam čuo u mađarskim filmama i čitao u knjigama mađarskih autora (u ruskom prijevodu naravno :) ).

Цитата: VANJAInače 24.06. se slavi «ljetni Ivan» i u narodu su se sačuvali stari slavenski poganski običaji - skakanje preko ivanjskih krjesova tj. preko vatre. A još u četvrtom mjesecu 23.4. na dan sv. Jurja, pjevaju se pjesme o Juri zelenom koji budi prirodu, tu su skroz prisutni elementi miješanja kršćanstva i starih slavenskih poganskih običaja. Ima li toga kod vas?
Ima običaje, kršćanske i stare poganske... ali osobno ja o njima malo znam. U tijeku 70 godina imalo se puno sovjetskih i komunističkih ,,običaja". Danas se običaji, dijalekti i slično čuvaju gotovo samo u selima, a najviše Rusa žive u gradovima, gdje je jedini jezik i malo običaja.

Цитата: VANJA
Цитата: AmateurA što ovo znači?
Dobro je vedeti - хорошо знать. Tanja, jesam li u pravu? :oops:
Onda sam imao u glavi pitanje, zašto bi se moralo u situaciji s 3 kunama i kavom tako reći?

Цитата: VANJAЯк ти тут мене насміяв. Все ж таки думаю, що це люди в першу чергу трактували як переклад слова на українську мову, але ти повністю маєш рацію. Якщо задумаєшся над цим словосполученням, може вийти, що брак в російській і хорватській мовах означає якийсь характерний тільки українцям шлюб і я насправді мусив написати  - українською.
Ja sam te onda pokusio popraviti samo zbog toga da na ovom forumu u ukrajinskim temama uvijek popravljaju svakoga tko piše nešto slično. Ukrajinski forumaši kažu da u ukrajinskom jeziku postoji samo izraz ,,говорити українською" koji je istog značenja kao što su ruski izrazi ,,говорить по-украински" i ,,говорить на украинском (языке)". A tu je još ta kontaminacija kao što ,,брак по-украински", ,,мафия по-итальянски"... :)

Цитата: VANJAPrvi dio rečenice odličan, a drugi dio bi trebalo ovako: ali je u zadnji čas (ili zadnji tren) odlučila poći u prodavaonicu (ili u trgovinu, dućan).
Što se tiče ruskog «решать» taj glagol je bolje u hrvatskom prevoditi kao odlučiti, jer riješiti u značenju odlučiti je pod utjecajem srpskog, dok se riješiti može problem, zadatak.
Ista stvar i s drugom rečenicom, ruski veznik "но" u ovakvim situacijama je bolje prevoditi kao "ali" ili čak zadržati "no". Maša je gotovo bila došla do kuće u kojoj živi njezina baka, ALI je susrela / NO, susrela je svoju prijateljicu Olju, i one su zajedno otišle u kino.
Hvala na ispravcima! Samo moram kazati da kada sam pisao riješiti, bio sam više pod ruskim, nego srpskim utjecajem. :D
Ruski sam veznik ,,но" navikao prevoditi kao ,,ali" ili ,,pa" (kao sam shvatio, ,,pa" ima još značenja ,,однако" i ,,затем"), jer veznik ,,no" nisam gotovo ni vidio u hrvatskim tekstovima. Ali moram tu priznati da uopće malo čitam, što se ne samo hrvatskog tiče. :oops:

GayleSaver

Цитата: AmateurNormalno obraćamo prema čovjeku po imenu i očevom imenu, umjesto ,,господин" + prezime.

I to ima svog roka, sa proliferacijom zapadne kulture...nazalost.

Amateur

Odmah sam se sjetio kako malo Islanđana imaju prezimena, češće imaju samo ime i očevo ime. Zar nije to zapadna kultura? :D

GayleSaver


GayleSaver

Ubio sam thread, Bog me pr---neeee, ovo nije ono što mislim da bih rekao.  ;)

Ajde, tovariščestvo, pretvorite se kao da ste živi, barem.

VANJA

Pozdrav!
Ljetu se bliži kraj i evo mene ponovno na mreži..:)

Zanimaju me dvije stvari.  
Zašto Rusi sebe u originalu nazivaju pridjevom a ne imenicom, kad već (koliko mi je poznato) sve ostale narode nazivaju imenicom... :dunno:

Чему хорват, словенец, венгр, грек, поляк, француз, но "он русский" а не "он рус" как по аналогии надо быть?:oops:

Druga stvar koja me zanima je transsibirska pruga. Koliko je sigurno putovati vlakom od Moskve do Vladivostoka? Je li uobičajeno da stranci putuju tom dionicom tj. postoje li turističke agencije koje organiziraju takav put? Ako da, koliko to košta?  :_1_17

Ako netko ne zna hrvatski, a razumije pitanje, neka odgovori na ruskom ili na ukrajinskom...
Shine On You Crazy Diamond – R.I.P.  6.1.1946. – 7.7.2006.

GayleSaver

Цитата: VANJAPozdrav!
Ljetu se bliži kraj i evo mene ponovno na mreži..:)

Zanimaju me dvije stvari.  
Zašto Rusi sebe u originalu nazivaju pridjevom a ne imenicom, kad već (koliko mi je poznato) sve ostale narode nazivaju imenicom... :dunno:


Nema tu nikakve fasinacije, možeš biti siguran.  To je sve sticanje okolnosti.  Nije bilo slavenskoga plemena "Rusi".  Maloprije, da kažem nekoliko stotina godina ranije, mogao si još čuti "Rusin" i "Rusnak", a potom "Rosijanin".  Ali sve to se ostarilo, i sad koriste "russkij," od (pretpostavljam) "ruskij čelovek".

Добавлено спустя 1 минуту 40 секунд:

A zašto toliko puno zemalja nazivate pridjevom Vi?  ;)

VANJA

Цитата: GayleSaverNema tu nikakve fasinacije, možeš biti siguran. To je sve sticanje okolnosti. Nije bilo slavenskoga plemena "Rusi". Maloprije, da kažem nekoliko stotina godina ranije, mogao si još čuti "Rusin" i "Rusnak", a potom "Rosijanin". Ali sve to se ostarilo, i sad koriste "russkij," od (pretpostavljam) "ruskij čelovek".
Ali zanimljivo je da u ukrajinskom i bjeloruskom jeziku tj. jezicima koji su najbliže ruskom postoji imenički oblik - росіянин буде по-українськи, па-беларуску будзе расеец...  
A što se tiče Rusina oni i dandanas postoje i žive najvećim djelom u Zakarpatskoj oblasti u Ukrajini i okolnim područjima (dosta i u Hrvatskoj i Vojvodini). Zanimljivo je da Ukrajinci Rusine smatraju dijelom ukrajinskog naroda a njihov rusinski jezik, ukrajinskim dijalektom. U mom susjedstvu živi rusinska obitelj i oni se smatraju posebnim narodom i nikako Ukrajincima. Meni je njihov jezik puno bliži zapadnoslavenskoj skupini nego li istočnoslavenskoj i oni u Hrvatskoj imaju status nacionalne manjine. I kada žele reći da govore rusinski oni kažu da govore по руски ne misleći pritom по-русски. No nikako se ne bih htio miješati u rusinsko-ukrajinsko pitanje... :_1_12
Цитата: GayleSaverA zašto toliko puno zemalja nazivate pridjevom Vi?
Istina, u hrvatskom u mnogo slučajeva provela se preobrazba tj. poimeničenje pridjeva i zato imamo Rumunjsku, Švicarsku, Španjolsku, Nizozemsku. Nasuprot toga postoje i izvorne imenice - Armenija, Litva, Latvija. U ruskom pridjev русский u značenju Rus je izoliran slučaj...mislio sam da možda postoji neki razlog zašto je to tako...   :dunno:
Shine On You Crazy Diamond – R.I.P.  6.1.1946. – 7.7.2006.

GayleSaver

Sam sebi jesi odgovorio.  ;--)   Rijeć "rosijanin" sad uvijek bilježi građanstvo a ne nacionalnu pripadnost.  To je odlukom ruskih vsevlasnih samoderžaca, kao uvijek.  Ne znam u koje doba.

Vertaler

Цитата: VANJAросіянин буде по-українськи, па-беларуску будзе расеец...  
Ako si ukrajinist, zašto ne možeš da zapamtiš da u ovom slučaju govorimo ,,українською"?! :_1_12
Стрч прст в крк и вынь сухим.

VANJA

Цитата: Vertaler van Teksten
Цитата: VANJAросіянин буде по-українськи, па-беларуску будзе расеец...  
Ako si ukrajinist, zašto ne možeš da zapamtiš da u ovom slučaju govorimo ,,українською"?! :_1_12

Так. Я україніст на загребській україністиці. Всі мої викладачі справжні українці які закінчили українську філологію від Львова до Харкова. Не один раз говорив про харків'янку Раїсу Іванівну (кандидат філологічних наук) яку я дуже шаную і своє знання української мови її приписую. А саме ця Раїса Іванівна на заняттях нас учила, що в українській мови є три, цілком між собою рівноправні способи вживання:  

Іван говорить українською мовою.
Іван говорить по-українському.
Іван говорить по-українськи.

Мабуть, щось змінилося, хоч і з киянами і львів'янами розмовляв і від них почув фразу «по-українському» і «по-українськи»...

Ось чому не можу запам'ятати... :)
Shine On You Crazy Diamond – R.I.P.  6.1.1946. – 7.7.2006.

Amateur

Цитата: ИнтернетАвтор: Ума
Re: Нове україномовне інтернет видання!
Дата: 06.07.2005 17:51:40

Лідо, не знаю коли Ви філологію закінчували.
Але згідно останніх правил - правильним є ЛИШЕ: говорити українською, а не по-українськи.
Нас (студентів) за таке виганяли з пар - вважалося грубою помилкою.
:D

Vertaler

От себя добавлю, что форму «по-українськи» слышал только в харьковском суржике. Про различие между «українською» и «по-українському» Amateur уже писал выше в этой же теме. (Пардон за мой русский.)
Стрч прст в крк и вынь сухим.

VANJA

Vertaler van Teksten, Ukrajinski jezik se mijenja. To je normalna pojava. Htio sam samo odgovoriti na tvoju poruku «zašto ne mogu zapamtiti pravilan  oblik» - tako sam naučio na fakultetu. Vjerujem da se mnogo ukrajinski jezik mijenja u posljednje vrijeme. Osim Interneta, nemam nikakvog dodira s ukrajinskim. Ali i na Internetu sam normalno susreo sva tri oblika koja sam naveo, iako to ne mora značiti da je to ispravno. Ponajprije vjerujem svojim profesorima kod kojih polažem ispite. Ne bi li i ti tako postupio na mom mjestu? :_1_17 Nema problema za ruski...;--)

Добавлено спустя 12 минут 12 секунд:

Bilo bi dobro kada bi netko naveo link na neku stranicu s ukrajinskom gramatikom (ako takvo što postoji) ili na nešto, što bi moglo potkrijepiti tu tvrdnju....
Shine On You Crazy Diamond – R.I.P.  6.1.1946. – 7.7.2006.

Amateur

Mislim da tu nije uzrok u gramatici. Stvar je u uporabi riječi. U svima meni poznatim priručnicima ukrajinsoga jezika piše se samo ,,говорити українською мовою", a češće jednostavnije ,,говорити українською". Već sam davno čuo svoju školsku nastavnicu, ali ne pamtim kako bi ona rekla nešto slično ,,говорити по-українському, по-українськи". ,,По-українському" najprvo označava način rada karakterističan za Ukrajince ili Ukrajinu. ,,По-українськи" jako izgleda kao ruski izraz. Možda formalno nije greška reći o jeziku uz te izraze, ali tvrdo mislim da moramo dati prednost samo izrazu ,,говорити будь-якою мовою" koji označava ,,sredstvo kojim se vrši neka radnja", zbog čega i zahtijeva instrumental. Apsolutno nije prihvatljivo reći ,,на українській мові".

Ekskurzije vlakom u Vladivostok, kako ja znam, jako su skupe. Čuo sam da se one organiziraju za strance, za milijunaše. Osobno ja nikada nisam mogao i bez neke organizirane eksurzije putovati u Vladivostok... ma što ćeš reći! Rusija je uvijek bila skupa za život zemlja siromašnih ljudi! A cijene su za strane turiste jako fantastične (više nego za ruske građane)!

Što se sigurnosti tiče, nikako ne moraš pokazivati da si stranac. Zločince mogu ti nešto vrijedno ukrasti čak danju u središtu grada ili čak u muzeju. Najljepši je savjet uvijek šetati u grupi, pozorno pratiti situaciju, ne pokazivati ništa vrijedno (novac, camcorder i sl.). Zločinci mogu biti čak milicionari. Na ulicama nije sigurno prelaziti ulicu čak na zeleno svijetlo. Auta mogu brzo ići po pločniku. Uopće je današnja Rusija jako užasnija nego je bio Sovjetski Savez! :mrgreen:
Kad smo kod toga, Sibir je zemlja iseljenih poslije zatvora kriminalaca.

He, he... eto takav sam ja pesimist. :mrgreen:

Drunkie

Nisam bas jezicki teoreticar, vec prakticar (meni mnogo je vaznije da znam KAKO se nesto kaze nego ZASTO se tako kaze), ali... Mada "українською" valjda je pravilnije, "по-українськи" uopste ne izgleda mi krivo i u potpunosti je prihvatljivo.
(Ja se naravno izvinjavam zbog mog srpskoga :))

Amateur

Цитата: DrunkieNisam bas jezicki teoreticar, vec prakticar
Ovo je dobro. Praktičara ovdje manjka. :)

GayleSaver

Цитата: AmateurMislim da tu nije uzrok u gramatici. Stvar je u uporabi riječi. U svima meni poznatim priručnicima ukrajinsoga jezika piše se samo ,,говорити українською мовою", a češće jednostavnije ,,говорити українською". Već sam davno čuo svoju školsku nastavnicu, ali ne pamtim kako bi ona rekla nešto slično ,,говорити по-українському, по-українськи". ,,По-українському" najprvo označava način rada karakterističan za Ukrajince ili Ukrajinu. ,,По-українськи" jako izgleda kao ruski izraz. Možda formalno nije greška reći o jeziku uz te izraze, ali tvrdo mislim da moramo dati prednost samo izrazu ,,говорити будь-якою мовою" koji označava ,,sredstvo kojim se vrši neka radnja", zbog čega i zahtijeva instrumental. Apsolutno nije prihvatljivo reći ,,на українській мові".
Nitko od naših dobrih Hrvata ovdje nikad neće reći "govoriti na kajkavštini" (barem u okvirima književna jezika); reći će "kajkavštinom".  
Najvažnije je da je izraz sa po i prilogom odavna svima poznati rusizm, i se osjeća ovako; a kad go uporabljam bilo gdje drugdje, pa makar i u engleskom, onda svi znaju čije sam ja djete, tako da kažem...

Popravka:  Onda, dakle barem netko, priznajem.  Ali ne baš slobodno. ;)

Быстрый ответ

Обратите внимание: данное сообщение не будет отображаться, пока модератор не одобрит его.

Имя:
Имейл:
Проверка:
Оставьте это поле пустым:
Наберите символы, которые изображены на картинке
Прослушать / Запросить другое изображение

Наберите символы, которые изображены на картинке:

√36:
ALT+S — отправить
ALT+P — предварительный просмотр