Главное меню
Мы солидарны с Украиной. Узнайте здесь, как можно поддержать Украину.

Hrvatski, хорватский

Автор Ripley, октября 4, 2004, 23:17

0 Пользователи и 2 гостей просматривают эту тему.

Amateur

Цитата: matkoAmateur, moraš shvatiti jednu stvar. Po 100. put se vraćamo na istu temu, ali kad se mora, mora se!

Morate shvatiti da smo mi, više-manje, upravo izašli iz rata sa Srbima i baš nam nije drago kad ih uzdižete do neba, jer ipak, stara Rusija je uvijek preferirala Srbe zbog vjere, a ne nas budući da smo katolici. No ipak, imajte razumijevanja.

A što se tiče tvog hrvatskog ili srpskog, pazi malo kako pišeš. Vidim da vrlo dobro sada znaš razlike između hrvatskog i srpskog pa se onda i odluči koji ćeš ubuduće pisati po forumu. Malo mi je čudno da ti je 90% postova natipkano na hrvatskom i onda kao iz neba pa u rebra ubaciš "Jevreji" ili (ovo sam izmislio, ali znam da si nešto slično napisao) "preferisati" ili preferirati (posljednje je hrvatski) itd itd...

Znam da ti nemam nikakvih prava govoriti koji budeš od dotična dva koristio, no kad se odlučiš onda se i drži jednoga i njega piši/govori. Ok? 8-)
Jedino ti se oprašta ako ne znaš koju od tih riječi pa se zabuniš, to ćemo ti progledati kroz prste. :D

Nemoj se ljutiti, dobro?

Ojojoj, kako je grozno!! :x

Matko, prvo, nemoj mi reći bilo što o "staroj Rusiji"!
"Stara Rusija", a inače, carska vlada je činila pritisak na "staru Austro-Ugarsku", "staru Tursku" itd. To je bila jedna vrsta geopolitičkih igrica koje su dovele do kraja navedenih država, pa do dvaju svjetskih ratova s desecima i stotinama milijuna žrtava!
Drugo, ne mogu ovdje ne prisjetiti da je imalo vojnika Hrvata koji su ratovali na teritoriji Rusiji protiv ne samo naše vojske a i protiv mirnih Rusa, Ukrajinaca i td. Neki su od onih Hrvata, kao i pripadnika nekih drugih narodnosti, iz austro-ugarske vojske poslije krenuli u redove Crvene Armije i opet ubijali te iste Ruse, Ukrajince i druge naše ljude. Izvanredan od onih internacionalista-sadista je bio Dalmatinac Dundić (poznati kao Toma, Ivan, Oleko), čiji grob se nalazi (ako se još nalazi) u središtu grada Rivnoga (Ukrajina), u gradskom parku. Njegovo ime, kao što i ime još jednog, pa mađarskog internacionaliste-sadiste Bele Kuna, su nosile ili čak dosada nose ulice naših gradova. One ličnosti su bile junaci za sovjetsku povijest. Čak i danas u Petrogradu ima ulica "Oleko Dundić", koja siječe "Zagrebskij Buljvar", što mi izgleda ironično, a i tužno.

Što se tiče katolika u "staroj Rusiji", bilo ih dosta, čak i državnih službenika. Znaš li ti, Matko, da mnogo petrogradskih spomenika arhitekture su podigli katolici iz Italije, Francuske itd.? Da su one zgrade ne samo carski ili plemićki dvorci, a i pravoslavne crkve i sabore! Najpoznatiji od onih, koji je "vizit-karta" našeg grada, je (naravno, pravoslavni) Sabor Svetog Isaakija Dalmatskoga (visine 101,5 metara), čiji je arhitekta, katolik, francuz Auguste Montferrand je radio na njom 40 godina! Još jedna njegova tvorevina, pa također "vizit-karta" Petrograda, je Aleksandrovski Stub (koji nema temelja, a visine je 47,5 metara!) koji se nalazi pred glavnom carskom rezidencijom — Zimnjim Dvorcom, današnjim svjetski poznatom umjetničkom muzejom "Ermitaž". Glavni arhitekta Zimnjeg Dvorca je bio Talijanac Bartolomeo Rastrelli koji je započeo podizanje također lijepog Smoljnog Sabora, ali nije doživio, pa Sabor (93,7 m) je dovršio ruski arhitekta Vasilij Stasov.
Osim onih, moram prisjetiti još drugih velikih umjetnika-katolika između kojih su Domenico Tresini (prvi glavni državni arhitekta nove prestonice "stare Rusije"), Carlo Rossi, Antonio Rinaldi, Giacomo Quarenghi i dr. kojih Talijanci i Francuzi ne poznavaju u svojim domovinama dok ne poznaju Petrograda jer ti su radili samo u Rusiji. Bile su između njih i obiteljske dinastije. A koliko su svjetski poznatih učenjaka i biznismena radili u Petrogradu i cijeloj "staroj Rusiji"! Javim samo velikog Švicarca Leonharda Eulera (osnivača niza suvremenih razdjela matematike, fizike i td.) i Švedsku obitelj Nobel (koja govori sama za sebe), mada oni nisu bili katolici, već protestanti, mislim.

Matko, tvoj stav izgleda kao što hoćeš pričati samo s čovjekom, koji voli Hrvate i hrvatski jezik i mrzi Srbe i njihov jezik. Ovo se vidi iz tvojeg zahtjeva kako bih se odlučio i držao samo jednoga, inače hrvatskoga jezika. Pa kako to je teško zbog njihove bliskosti, a još zbog toga, o čim sam već pričao na temi srpskohrvatskoj! Nemam i ne mogu naći u Rusiji suvremenih priručnika ni rječnika ni hrvatskoga ni čak srpskoga i uopće bilo kojeg jezika, osim možda engleskog, njemačkog i sl. I to, nisam uvjeren da oni ti budu suvremeni. Ti si primjetio da ja više-manje znam razlike između hrvatskog i srpskog, i ja nastojim te jezike ne miješati. Pa sve ono ja sam proučio i nikako nisam mogao proučiti drukčije, nego uz pomoć priručnikā i rječnikā jugoslavensko-sovjetskih vremena, prije svega 1960-ih godina. Ponekad čitam neke tekstove na Internetu.... i govorim s Vama ovdje na forumu. To je sve.

Pa ti moram još javiti o teškoj sudbini slavenske filologije u SSSR. U stalinsko doba, krajem 1930. godina, bili su fizički likvidirani mnogo jezikoslovaca slavenskih (i ne samo tih) jezika. Poslije drugog svjetskog rata, slavistika se počela od nule. Pod prijetnjom smrti bio je vračen iz Beograda profesor Ilja Iljič Tolstoj (potomok našeg velikog pisca Ljva Tolstoga), koji je tamo bježao poslije boljševičke revolucije, također od smrti. Ali je brzo, 1948. g. nastalo užasno pogoršanje jugoslavensko-sovjetskih državnih odnosa. O nikojem radu na južnoslavistici nije moglo biti ni riječi sve do kraja 1950-ih godina!

U stvari dvo(tro)jezični rječnik I.I. Tolstoga, izdanja 1970.!!! godine je osnovni izvor hrvatskoga i srpskog jezika za mene. Pa on nema oznaka, je li riječ hrvatska, srpska ili će proći u svim krajevima! Možeš li mi vjerovati da ovaj problem rešavaju uz dvojezični rječnik, zajedničkog izdanja 1988. g. moskovskog "Ruskog jezika" i novosadske "Matice srpske"?! Iako i onamo nema jezičkih oznaka! Treći moj pomoćnik je hrvatskosrpsko-francuski rječnik izdanja 1960. g. zagrebačkog "NIPa", a i tamo nema onih oznaka, pa i ja francuski znam mnogo gore, nego hrvatski. Sve ovisi o redu prevedenih riječi i o upućivanju od jedne riječi prema drugoj. A naravno, bitna je promjena današnjih jezika ne samo zbog odvajanja hrvatskoga, srpskog i još bosanskog i sl., a uopće su se u cijelom svijetu jezici jako promijenili!

Dakle, možeš li mi ti, Matko, oprostiti, ako u 90 po sto slučajeva pišem ovdje hrvatski, a onda kao iz neba pa u rebra ubacim nešto pogrešno?! Ili ćeš tražiti čovjeka u inozemstvu koji bi htio naučiti samo hrvatski jezik i u glavu bi mu ne išao srpski? Ako ne, takve će međujezičke pogreške biti neminovni! Neće li biti bolje kada jednostavno malo pomogneš svim tim, oduševljenim tvojim materinjim jezikom?

Što se tiče hrvatskih riječi, prefiksa i nastavaka, mislim da ni u snu neću reknuti jedan hrvatski glagol s nastavkom "-isati", samo "-irati"! :)
Suradnik, suvremen, sugovornik, studentica, tvornica, kazalište, odvjetnik, zrak, zračka luka, zrakomlat, munjovoz, munjovozar... Obožavam munjovoze! Mada izgleda da Ivan svakog jutra ide na fakultet tramvajem. Ali kada je jutro kišovito ili snjegovito, tramvaji čine zakon munje! :D

Razlog moje konkretne uporabe riječi "jevrejskih" umjesto "židovskih" ti je vrlo jasno Ivan objasnio. Teško je meni, Rusu, bivšem sovjetskomu čovjeku, čiji je djed poginuo u ratu protiv Hitlerovskog fašizma, pisati ili reći riječ, koju kod nas smatraju kao antisemističku. Znam, da za Hrvate ona je neutralna, ali sam to uradio podsvjesno. A zatim sam se još pokusio ovo objasniti...

A ozbiljno, Rusija, inače ruski ljudi nisu nikada preferirali nijedan narod na štetu drugog, osobito slavenskog. Uvrijedlivo je tako kazati! Ono, što se desilo u čarobnoj i nedostižnoj (kako su je smatrali sovjetski ljudi) Jugoslaviji, za mene je bilo jako iznenadno,... kao što srpom po jajima! (to je ruska uzrječica). :oops:
Ja smatram da danas RF vodi nezavisnu i odvojenu, pa prijateljsku politiku prema svakoj državi na području SFRJ. Naravno, možeš se i tu sa mnom ne složiti, politika je priča za sebe.

Ali vjera uopće nije bila bitna 20. stoljeća u odnosima naših zemalja. Mogu biti atakovan nekim, ali smatram da pravoslavlje niti druga vjera nije bitna u svakodnevnom životu prosječnog Rusa, pa starih poganskih običaja imamo dosta. Niz njih je čak posvetila Ruska pravoslavna crkva kako su postali kršćanskim praznicima. Pa ja nisam ni vjerske nauke stručnjak, smatram da je mnogoboštvo izvorno za Europu: Grčka, Rim, prve slavenske države, a jednoboštvo (judaizam, pa kršćanstvo, pa islam) je došlo iz pustinjske i tim dosadne Azije, bez ikakvih vodenih, šumskih niti kućnih duhova... :)

Ovdje, naravno, malo šalim. Nisam ja tvorac svijeta ni njegove povijesti. Smatram sebe da sam tolerantan prema svim religijama, osim pozivajućih na klanje mirnih ljudi. Smatram sve religije kao što su jako važan i bitan dio života pojedinih ljudi, pa i cijele svjetske kulture.

Heh, zbog ovih mojih riječi mogu mi prokleti čak i Srbi! :)

Matko, hoću Ti kazati određeno: zanimljiv mi je i hrvatski, i srpski jezik, pa i neki drugi još. Jako mi je boljela duša u vrijeme ratova u Jugoslaviji, koje nisam nikad vidio pa neću nikada ni ugledati! Ali sve pak imam nadu ugledati jednom lijepu vašu Domovinu Hrvatsku, Srbiju gdje  cvijeću nema kraj, pa također Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju, Crnu Goru iliti Montenegro, Makedoniju i još mnogo-mnogo zemalja u svijetu, u Europi uglavnom, ako bude mi sreće. :)

Цитата: matkoUsput, nikad nisam uspio saznati otkud si ti zapravo, koliko imaš godina, što si studirao i čime se baviš ako se smije znati, naravno...
Otkud sam, to se uvijek s lijevoj strani mojih postova piše. Studirao sam pomalo ponešto svačega, time se ponekad i bavim. 8)
A uopće, za lične upite postoje lične poruke, ali se moraš zaregistrirati kako bi s njima djelovao.

Добавлено спустя 18 минут 51 секунду:

Цитата: VANJAMa, Matko krivo si shvatio! Ni u jednom trenutku se nije ovdje išlo o veličanju Srba ili srpskog jezika. Radi se o tome da je riječ "žid" uistinu užasno uvredljiva u istočnoslavenskim jezicima, a njezina hrvatska varijanta Židov, kao što i sam znaš, u hrvatskom jeziku je potpuno neutralna i ne izaziva nikakve loše konotacije. Jevrej je srpska riječ, ali ne samo srpska. Koliko je meni poznato u svim istočnoslavenskim jezicima Židovi se nazivaju Jevreji, tako da su svi forumaši koji su pisali o Jevrejima, namjerno koristili tu riječ, jer u njihovim jezicima "Žid" nije riječ koja se koristi u malo ozbiljnijem dijalogu. Ista stvar ti je i sa našim izrazom Cigan i  Rom. Kod nas je Cigan pogrdno, a u ukrajinskom i ruskom neutralno. Ispravite me ukoliko sam pogriješio. A što se tiče preferisati ili preferirati ne možeš očekivati od stranca da tako lako uoči grešku, tim više što se radi o ljudima koji iz hobija proučavaju naš materinji jezik i to je jako teško u hrvatskom jeziku primijetiti kad se samo refleks jata mijenja u istoj riječi ovisno o padežu i naglasku...to nije lako, pa ih trebaš ispraviti, a ne kritizirati!
Nemoj se ljutiti! Ok?;--)
Ivane, hvala Tebi lijepa za potpuno ispravno razloženje Drunkieva i mojega stava! :)
Do riječi, prababa moje bake je bila taborska Romkinja, kako se ruski zove "таборная цыганка". :D

GayleSaver


Amateur

Цитата: GayleSaverBar drago mi je, что не еси антисемит!  ;)
A tamo gdje boraviš, to je problem?

GayleSaver

Цитата: Amateur
Цитата: GayleSaverBar drago mi je, что не еси антисемит!  ;)
A tamo gdje boraviš, to je problem?

Vuci šetaju, kao što su zaista ovce.  Ne, naravno se ne može govoriti za antisemitizam u Americi.  Ovdje mi, razumje se, pretpočitamo Demokratsko stanje razgledanja svih pitanja, te rasprave o Izraelu i Židovima, i kako da najbolje budu j--ani...

Oprosti moju izrazitost...ali ponekad teško je vjerovati da je toliko duboko zabijen Amerikancima i drugim stanovnicima Zapada u glavu ovaj san o demokratiji, onakoj kakva jest.  Dešavalo se ovdje na Internetu da vidim kako najbolji ljudi, kad kritišu Izrael, prosto ne hoće priznati mogućnost da ih ma tko vara.

Drunkie

Matko, sve si pogrešno shvatio. Niko ne diže Srba do neba.
Prvo, ja nisam Rus iako često govorim Ruski. Drugo, nisu svi Ukrajinci pravoslavci, imamo i dosta katolika u zapadnom delu zemlje, i muslimana u južnom delu. Uopšte, kod nas se ne smatra da su jezik i religija tako važni za nacionalni ili građanski identitet. Važno je da čovek je pravi patriota svoje zemlje, a koji mu je jezik ili bog je drugostepeno. Treće, Ukrajina je u pogledu Rusije nešto slično šta je Hrvatska u pogledu Srbije. Mnogo Rusa nikako ne mogu da shvate da postoji posebna Ukrajinska država, nacija, pa čak i jezik (mada ima mnoooogo više razlika između ukrajinskoga i ruskoga nego između hrvatskoga i srpskoga). Zato mislim da dobro razumem zašto tako ozbiljni ste na ovaj račun.
Razlog da ja govorim i pišem srpski ovde nije da ja volim Srbe više nego Hrvate ili Bošnjake. Razlog je isti kao što Amateur je već napisao – teško, čak i nemoguće je u Ukrajini ili Rusiji naći rečnik ili udžbenik za Hrvatski, nego samo Srpskohrvatski ili Srpski! Ja uglavnom koristim isti rečnik I. Tolstoga, kao što i Amateur. Dalje, postoji nekoliko informativnih i zanimljivih srpskih sajtova, kao sajt televizije B92, koji često čitam, a sličnih hrvatskih sajtova još nisam ni našao. Pa naravno mi će jezik biti Srpski! Možda vi mi hoćete da kažete koji su najbolji hrvatski sajtovi?
Pa, ako se tako ljutiš da neko ovde ne govori Hrvatski, neće mi biti teško da prekinem.

GayleSaver-again

Цитата: DrunkieStvarno, u Kijevu većina ljudi u svakodnevnom životu govore ruski, ali govore ukrajinski isto dobro kao i ruski. Kad se obratiš nekome na ukrajinskom, uvek odgovoriće ti na ukrajinskom. Ali to je posebna priča :)

Mada nije to tako, naprimer, u Belorusiji.  Jednom na Radio Svabodnaja Jevropa cuh, kako reporterka uporito pita na beloruskom, a subjekat na ulici Minska uporito, bas i ne manje tako, odgovara na ruskom.

Amateur

Цитата: GayleSaver-againMada nije to tako, naprimer, u Belorusiji.  Jednom na Radio Svabodnaja Jevropa cuh, kako reporterka uporito pita na beloruskom, a subjekat na ulici Minska uporito, bas i ne manje tako, odgovara na ruskom.
Još u prošlim vremenima putovao sam u Bjelorusiji nekoliko puta. Bjeloruski jezik mi je izgledao kao, sada bih rekao, neka virtualna stvarnost. Svugdje je imalo knjiga, novina, časopisa na bjeloruskom, bjeloruski je govorilo radio, pa nijednog živog razgovora na ulicama nikada nisam čuo! Ni u istočnom Gomelju, ni u zapadnom Brestu. Već devedesetih godina sam gledao na televiziji program posvećeni bjeloruskim narodnim pjesmama. Vodić programa se nalazio u jednom bjeloruskom selu kod kuće svog sugovornika koji je dobar poznavalac i skupljač bjeloruskog folklora. Pa taj seljak je također pričao samo na ruskom!
Bjeloruski jezik i njegovo današnje stanje je zasebna tema na ovom forumu, i ima tamo mnogo vrućih diskutiranja, pa do sporazumu još nije došlo i put do njega nije očigledan. Ima 2 osnovne točke nesporazuma: 1) kojeg iz 3 postojećih pisma koristiti; 2) vječne prepirke je li ta ili ona riječ ista bjeloruska ili ne.
Uopće u Bjelorusiji ima jako malo izvornih govornika. Dakle, situacija u ovoj državi je apsolutno drukčija nego u Ukrajini.

matko

Isuse Bože... :oops::oops::oops::oops::(:(:(:dunno:

Toliko ste me krivo shvatili, ili sam pak ja nešto krivo napisao, ali ste otišli u totalno drugom smjeru. Ja se duuuuuuuboko ispričavam ako sam ikoga povrijedio, to mi nije bila namjera.
Mene stvarno ne smeta kad netko priča srpski ili ako je Srbin. Imam prijatelje koji su Srbi i ljetuju sa mnom već par godinâ tako da ste se u tome prevarili. Nisam mrzitelj Srba niti njihova jezika.

Ja sam samo mislio i ciljao na Amateura koji je do sada uglavnom pisao hrvatski i onda tu i tamo ubacivao srpske riječi za razliku od ostalih kod kojih se jasno vidjelo kada govore srpski a kada hrvatski. I ponavljam, nimalo me ne smeta ako izaberete ijedan od dva dotična. Naprotiv, baš mi je drago kada pišete na tim jezicima jer vidim da vas interesiraju, a kad znate jedan, SKORO savršeno znate i drugi (uz malo bolje poznavanje, naravno).

Dakle, 3. put, amateure, sorry, ali sam ja nešto krivo napisao ili ti krivo shvatio.
A ono s religijama, imamo isto stajalište. Meni je također bitno da netko ima bilo kakvu religiju. Nema bolje ili lošije! Ali sam 100% siguran (jer tako izučavasmo) da je Rusija u davnijoj prošlosti bila privrženija Srbima radi pravoslavlja nego nama Katolicima, a ne ovo što si ti počeo opisivati da u Rusiji/Ukrajini ima puno skulptura, znamenitosti koje su napravili zapadnoeuropski Katolici.

Amateur

Matko, kako što ti pišeš, tako to u tom istom smjeru drugi čitaju i shvataju. :x

Ne ide mi na pamet, što u stvari znači tvoja izjava kako bi "Rusija u davnijoj prošlosti bila privrženija Srbima radi pravoslavlja" nego vama Katolicima? Što ovdje znači "Rusija"? Ruski seljaci, koji uopće zemljopisa nisu znali? Intelektualci, učenjaci i umjetnici? Ruska vlada? Možda car lično? I koju štetu su netko od onih naneli Hrvatima? Ničega ne razumijem! :dunno:;--)

Zbog toga sam probao ispričati kako nisu u Rusiji nikada bilo problemā s Katolicima. Mnogo su, jako mnogo od onih dobrodošli kod nas, mnogo njih su pronašli u Rusiji svoju novu Domovinu. I poslovali su na blago njoj s radošću. Petrograd je grad mnogo religija, imamo i pravoslavne naravno, pa također katoličke sabore, pa protestantske, jednu jermensku, dvije sinagoge, jednu lijepu džamiju i čak jedan budistički hram, najsjeverniji u svijetu!:_1_12

Što se tiče vanjske politike, to najbitnija pojava je u njoj bila konflikt interesā između velikih državā koji je vrijeme od vremena dovodio do krvavih ratova. To je istina. :(

Ma, Matko, reci mi točno, u čime ti je Rusija uvrijedila u to vrijeme? A najglavnije, reci mi, molim, kako danas razlika između pravoslavne (uglavnom, a još sam gore kazao sve vjerske utjecaje na nju) kulture Rusije i katoličke kulture Hrvatske vrijeđa ili šteti Tebe? :dunno::dunno:

Što se tiče odluke o jeziku. Ja sam nekoliko puta već rekao da se pokušavam pričati ovdje hrvatski. Ali proučavam ga kroz srpski, i nemam drukčijeg puta to činiti! Pa ti mi ne slušaš ili nećeš čuti. :oops::x:x

Razumije se, jasno je kada Ivan, Ripley ili pak Ti govoriš samo hrvatski jer ste Hrvati, a na primjer, Drunkie govori srpski zbog toga što ne može pronaći ničega o hrvatskome. Ja pak nisam stručnjak ni u hrvatskome, ni u srpskom jeziku, čak nisam jezikoslovac uopće. Ali trudim se kako tek mogu pisati hrvatski ispravno. I sam jako zahvalan Ivanu na njegovoj pomoći meni u ovome i na njegovim ispravkama!!! :D8)

A što se tiče Tebe, Matko, izgledaš kako bi stalno ciljao na bez krivice krivog Amateura u nišan svog super topa kako bi se ovako obračunao s njim te sa "starom Rusijom". :x

matko

Evo opet ti sa time....pa kaj sam ti ja napravio da? Nas dvoje se očito ne razumijemo.

1. VJERE/RELIGIJE: Meni osobno ništa Rusija nije učinila :D, također nije ni Hrvatskoj, ali je zato Srbiji uvijek pomagala u konfliktima sa Zapadom jer je ona uvijek bila u nekim nesuglasicama s npr. Austrougarskom te je tada Rusija stala na stranu Srba, a ne Hrvata (za razliku od Austrije koja je štitila nas, a ne njih itd...). Sve u svemu, moja draga mi profesorica iz povijesti je rekla kako je to UGLAVNOM zato što je Rusija većinskim dijelom pravoslavna država poput Srbije i to je to. Ne znam što sam ja maloprije gore krivo rekao da se ti ljutiš ili pravdaš?!

2. HRVATSKI: ja bih ti također mogao pomoći, ali mi je malo neugodno ti ići "iza" tebe i ispravljati te. Ali ako to očekuješ od nas, izvornih govornika, u redu. Tvoj hrvatski je skoro besprijekoran u nekim stvarima koje stranci uglavnom rade. Greške su minimalne, tipa padež koji tu i tamo te brkanje neodređenih zamjenica (ovo će ti Ivan bolje objasniti jer zna ukrajinski pa bude ti rekao kako se to kaže na ukr., a ja ti mogu dati primjer: ništa/ničega) Napisao si: Ničega ne razumijem, a treba NIŠTA ne razumijem. Što nije i na ruskom isto: ničego ne ponimaju? ili si ti taj ničego pomiješao s hrvatskim ničega, a to nije isto. NIŠTA=NIČEGO

Цитировать
ispravak:
Najbitnija pojava u njoj je bila konflikt interesa između velikih država koje je s vremena na vrijeme dovodilo do krvavih ratova.

Primijetih da stavljaš zanaglasne dužine na genitive množinâ koje se mogu bilježiti sa circumflexom (ovo što ja stavljam) ili s crticom (što ti stavljaš). To možeš, a i ne moraš obilježavati. Nitko to neće napisati, npr. u pismu ili školskom sastavku. To se stavlja na TV-u ili novinama, ali samo onda kada je taj dotični //g.pl.=N.sg. npr. množina nije isto što i množinâ. (Siguran sam da uočavaš razliku) pa tamo gdje je isto, stavi crticu, ali tamo gdje se vidi razlika, je nepotrebna, npr. problemâ s Katolicima jer je //n.sg problem. Razumiješ stari?

Vot, to je to.....jesmo li sad prešli preko nesporazuma? Vse horošo?8-)

Amateur

Цитата: matkoEvo opet ti sa time....pa kaj sam ti ja napravio da? Nas dvoje se očito ne razumijemo.

1. VJERE/RELIGIJE: Meni osobno ništa Rusija nije učinila :D, također nije ni Hrvatskoj, ali je zato Srbiji uvijek pomagala u konfliktima sa Zapadom jer je ona uvijek bila u nekim nesuglasicama s npr. Austrougarskom te je tada Rusija stala na stranu Srba, a ne Hrvata (za razliku od Austrije koja je štitila nas, a ne njih itd...). Sve u svemu, moja draga mi profesorica iz povijesti je rekla kako je to UGLAVNOM zato što je Rusija većinskim dijelom pravoslavna država poput Srbije i to je to. Ne znam što sam ja maloprije gore krivo rekao da se ti ljutiš ili pravdaš?!
Rusija je Srbiji uvijek pomagala u konfliktima s Turskom. Kada Rusija se pokusila pomoći Srbiji u konfliktu s Austrougarskom, to je također bilo zbog geopolitike jer Austrougarska imperija je bila najglavniji konkurent Ruskoj imperiji. Dakle, Rusija je, kao država, rijetko, a ne uvijek pomagala Srbiji, inače samo kada je imalo odgovarajućeg političkog slučaja. Pa i srpska vlada ponekad je preferirala ući u savez sa Zapadom protiv Rusije.
Osim toga, povijest zna činjenice, kada Rusija je pomagala Austrijancima i Talijancima protiv Francuskoj, u vrijeme kada Francuska je bila skoro za sve u Europi glavni neprijatelj. Tim povodom, dobro je poznat prelaz vojske Suvorova kroz Alpe 1799.
A još bilo je, kada Rusija u sastavu Sovjetskog Saveza oslobađala cijelu Europu od fašističkih varvara, ne gledajući tko kojoj vjeri pripada. (A poslije čega i Kinu s Korejom od Japanaca.)

Sada pak Rusija je uglavnom poslijekomunistička i više nikakva. :dunno:

Цитата: matko2. HRVATSKI: ja bih ti također mogao pomoći, ali mi je malo neugodno ti ići "iza" tebe i ispravljati te.
Razumije se, da nemaš takve obaveze.

Цитата: matkoAli ako to očekuješ od nas, izvornih govornika, u redu. Tvoj hrvatski je skoro besprijekoran u nekim stvarima koje stranci uglavnom rade. Greške su minimalne, tipa padež koji tu i tamo te brkanje neodređenih zamjenica (ovo će ti Ivan bolje objasniti jer zna ukrajinski pa bude ti rekao kako se to kaže na ukr., a ja ti mogu dati primjer: ništa/ničega) Napisao si: Ničega ne razumijem, a treba NIŠTA ne razumijem. Što nije i na ruskom isto: ničego ne ponimaju? ili si ti taj ničego pomiješao s hrvatskim ničega, a to nije isto. NIŠTA=NIČEGO
Hvala ti, Matko, na pomoći! Za mene proučavanje hrvatskoga je hobi, pa nigdje više se ne sastajem s njegovima izvornim govornicima. Ako budeš ugledao neku srpsku riječ u mojoj poruci koja je pogrešna u hrvatskom tekstu, molim Te, ne ljuti se, a ako hoćeš, ispravi je! Nema mi nikakvog puta saznati jednu hrvatsku riječ pravo, bez posredništva srpskog jezika (tj. nekojega zastarjeloga srpskohrvatskog ili hrvatskosrpskog rječnika) ili hrvatskog izvornog govornika. Trećego mi nije dato!

Цитата: matko
ispravak:
Najbitnija pojava u njoj je bila konflikt interesa između velikih država koje je s vremena na vrijeme dovodilo do krvavih ratova.
Hvala Tebi na ovaj ispravak, osobito frazeološki, ali ja opet nisam u potpunosti shvatio neke padeže. Napisao bih ponovo ovako: Najbitnija pojava u njoj je bila konflikt interesā (ne jednog, a svih, zar nije muški rod?) između velikih država (bez crtice jer ima pridjev) koji (konflikt) je s vremena na vrijeme (za ovaj izraz, hvala!) dovodio (konflikt) do krvavih ratova.

Цитата: matkoPrimijetih da stavljaš zanaglasne dužine na genitive množinâ koje se mogu bilježiti sa circumflexom (ovo što ja stavljam) ili s crticom (što ti stavljaš). To možeš, a i ne moraš obilježavati. Nitko to neće napisati, npr. u pismu ili školskom sastavku. To se stavlja na TV-u ili novinama, ali samo onda kada je taj dotični //g.pl.=N.sg. npr. množina nije isto što i množinâ. (Siguran sam da uočavaš razliku) pa tamo gdje je isto, stavi crticu, ali tamo gdje se vidi razlika, je nepotrebna, npr. problemâ s Katolicima jer je //n.sg problem. Razumiješ stari?
Mislio sam da je bitno kada //g.pl. je isti što i //g.sg. u muškoj deklinaciji, a //g.pl. je isti što i //n.sg. u ženskoj. Na primjer, "problemā" znači nije bilo mnogo "problemā", a "problema" znači nije bilo nekojeg jednog problema. I ovu crticu samo pišem kada nema pridjeva koji bi mogao odrediti je li ono jednina ili množina. Na primjer, bez crtice: nije bilo velikog problema ili nije bilo velikih problema. Ispričavam se, ako sam pogrešio.

Цитата: matkoVot, to je to.....jesmo li sad prešli preko nesporazuma? Vse horošo?8-)
Nadam se, da... ;--)

GayleSaver

Očito je meni, a može i da grešim, da ima kod Hrvata prirodno upoređivanje Rusije sa Srbijom.  Nije ni pogrešno, bar ne potpuno.  Tek prije dvu sedmica dvojica su Bosanskih Srba uputovala iz Moskve u Briselj...a odakle su se tamo obrela, pitamo?  Ali, matko, važna pitanja se neće nikad rješati gledajući u leđa.  Niti ovako niti onako Rusija nije prljavija od drugih njene snage vlada.  Ne možes tvrditi da tu, u našem svijetu, pravoslavlje, ili prvi svjetski rat, ili čak cvijeće zastava imaju prvu ulogu.  Nikako.  Prvu ulogu imaju stari družbe i dugovi.

VANJA

Цитата: Amateur
Što se tiče milozvučnosti, kako je mi žao što u ovom pitanju mi s Tobom imamo različite ukuse! Ali o ukusima nemojmo raspravljati!
Naravno, hrvatski mi je jako milozvučan, osobito zbog njegovih jasnih zvuka i tonskih naglasaka, ali također mnogo mi sviđa francuski, talijanski, poljski, japanski, o bogovi! — pa i mađarski! Prošlog tjedna sam imao mnogo uživanja tokom dviju večeri koje su dalo u Petrogradu Budimpeštsko operetno kazalište! Obožžžavam glazbu Imrea Kalmana, osobito kada još pjevaju mađarski!    

Prvo da ispravimo greške. U hrvatskom (a mislim i u svim južnoslavenskim jezicima) ova se konstrukcija «Mi s tobom» ne koristi. Ona zvuči jako smiješno, jer u davna vremena tako su govorili kraljevi i carevi tj. visoko plemstvo koji su htjeli naglasiti da su iznad svojih podanika. Npr. Mi, Bela IV dodjeljujemo Zagrebu status slobodnog kraljevskog grada. Iako je Bela «jedan» on se izražava u množini, kako bi pokazao da je kralj! No, meni je jasno zašto si ti to napisao!  Мы с тобой najnormalnije zvuči u ruskom, a koristi se i u ukrajinskom (ми з тобою). Mene je osobno ta konstrukcija jako dugo zbunjivala. Danas je shvaćam, ali još uvijek ne koristim. Bojim se da se krivo ne izrazim.:oops:

Možda sam se ja malo prenaglio kada sam rekao da mi francuski nije lijep. Evo ovako, kada bih trebao birati između mađarskog i francuskog, izabrao bih francuski, a između francuskog i ruskog, izabrao bih ruski!    

Цитата: AmateurDo riječi, u jednom petrogradskom parku negdje u aleji gradova pobratima i dosad leži jedan djelič zagrebačkog zemljišta.  
Pa budućnost cijelog ovog parka nije još jasno određena...  
Imamo još ulicu "Загребский бульвар" u jednom od novijih općina grada.

Ova fraza "do riječi" također ne postoji u hrvatskom. Tu si ti mudro kroatizirao ukrajinsku frazu «до речі» (к стати по-русски). Ovako, gledao sam i u ruski i u ukrajinski rječnik, ali nisam našao prijevod. Ja bih to preveo kao frazu «kad smo kod toga» i baš tako je koriste i Hrvati. To je moj slobodan prijevod koji nije potvrđen u nekom rječniku. Baš mi je drago da imate «Zagrebački trg» u Petrogradu. Znam da u Zagrebu postoji «Ukrajinska ulica» i prilaz, meni omiljenog, Jurija Gagarina.  Valentina Tereškova, koliko je meni poznato, nema ulicu u Zagrebu. :D

Zemljište je imovinski pojam - ділянка землі (ukr.)  - участок земли (rus.). Npr. Grad Zagreb je kupio zemljište na kojem će izgraditi nova teniska igrališta.

A tvoja rečenica bi trebala izgledati ovako:
Kad smo kod toga, u jednom petrogradskom parku negdje u aleji gradova pobratima i danas leži jedan djelić zagrebačkog tla. (ili zemlje)

Цитата: DrunkieVeć davno nije sramotno govoriti ukrajinski u Kijevu, ponosi se time da govori ukrajinski! Pitanje je da još nisu svi spremni da počnu govoriti, ali to se menja... nešto polako, ali menja se. .

Nitko sretniji od mene! Evo što mene totalno fascinira! Kad sam bio u Kijevu, upoznao sam nekoliko studenata srpskog, prave Ukrajince. S nama bi uvijek razgovarali na ukrajinskom, a međusobno čas na ruskom, čas na ukrajinskom. Meni je to pravi fenomen. Ja recimo doma s obitelji govorim kajkavski, ali kada na fakultetu razgovaram s nekim Dalmatincem ili Slavoncem, automatski se (evo vam jedan kajkavizam njemačkog porijekla) «prešaltam» tj. prebacim na književni jezik. Tako da mi je to bilo neobično.

Смольный собор Воскресения Христова - Ova crkva me jako podsjeća na crkvu Svetog Andrija u Kijevu na Andrijevskom dolu, gotovo sam siguran da ju je gradio isti arhitekt, a i umjesto Neve, nedaleko Andrija teče Dnjepar, pa je ugođaj gotovo jednak.

SABOR je ime hrvatskog parlamenta, a kod nas se собор prevodi kao crkva ili katedrala - ako je neka glavna, stolna crkva.  

Цитата: DrunkiePa, ako se tako ljutiš da neko ovde ne govori Hrvatski, neće mi biti teško da prekinem. .

Ні товаришу, залишися з нами. Якщо виникне проблема, пиши українською.

Amateur, još sam ti ranije obećao spell-check za hrvatski, (компьютерная правописная проверка текста хорватского языка), ali sada mi je palo na um da ga stavim ovdje na forum, da ga mogu koristiti svi koji to žele. Ne znam može li se ovdje staviti tako veliki program (1,40 MB) kao attach. To je spell-check samo za Windowse XP. A oni koji imaju druge Windowse mogu taj program skinuti (скачать) s ove adrese www.zjzmpop.co.yu
Shine On You Crazy Diamond – R.I.P.  6.1.1946. – 7.7.2006.

Drunkie

U centralnom delu Ukrajine ima mnogo ljudi kojim Ukrajinski je maternji jezik, ali prosto nisu tako navikli da njega uvek koriste... uglavnom, istina je, zbog toga da Ukrajinski se u savetsko vreme često smatrao kao "seoski" jezik. Naprimer, mojoj ženi je maternji jezik Ukrajinski, roditelji uvek govore samo Ukrajinski, ali tako je navikla da uvek priča Ruski u školi, na fakultetu itd, da mi i kod kuće pričamo Ruski... Mada, naša varijanta Ruskoga se bi smatrala veoma čudna u Rusiji, jer ubacujemo Ukrajinsku reč ili rečenicu every now and then :) Obrnuto, meni je maternji jezik Ruski (u pravu si, Ivane) ali na poslu često moram da govorim i pišem Ukrajinski i često ja znam nešto da kažem na Ukrajinskom ili Engleskom, ali ne znam kako se to kaže na Ruskom.
Sada Ukrajinski je postao kao jezik intelektualaca i zvaničnika. Normalno je postalo da se čuje u kafanama kao mnogo mladih ljudi pričaju Ukrajinski - studenti, novinari, slikari. Kad imali smo revoluciju, svi smo pričali Ukrajinski :)

U Kijevu ima bioskopa koji se zove "Zagreb", on se nalazi u jugozapadnom delu grada, blizu tehničkih fakulteta kijevskog sveučilišta (sada, mislim da Hrvati koriste neku drugu reč umesto "bioskop"... ali ne mogu je da se prisetim). Kad smo kod toga :D, Ivane, ima finog sajta za kijevsku povest, geografiju itd - http://wek.kiev.ua/ Siguran sam da sve ćeš razumeti tamo jer je ti Ukrajinski sjajan :D

GayleSaver

http://www.google.com/search?hl=en&lr=&safe=off&q="ние+с+теб"

Sigurno sljed ruskog uticaja.

Добавлено спустя 3 минуты 33 секунды:

Vanja, кстати, koliko je moguce upotrebiti rijec "dosele" u savremenom jeziku?  U jednom zboru Bunjevacke proze ja sam je nasao obiljno.

VANJA

Drunkie, Дякую друже, мені ця сторінка уже знайома. На щастя, на Інтернеті існує дуже багато цікавих сторінок українською мовою про Україну взагалі, а й є хороша українська версія Вікіпедії! A što se tiče bioskopa, ne razbijaj glavu. Hrvati će reći isto kao i Ukrajinci, samo s naglaskom na prvom slogu – kino.  :D

GayleSaver, Pogledao sam u Anićev rječnik hrvatskoga jezika i on daje ovako:

dòsele – dosad, dosada u engleskom značenju «till now». Ovo mi je prvi puta da sam čuo za tu riječ. I Anić navodi da je riječ arhaična, ali očigledno da riječ još uvijek živi među Bunjevcima, kada si primijetio da se tako često koristi. Ja nikako ne bih koristio ovu riječ u suvremenom jeziku. :?

Odgovara li Anićevo značenje tvojem shvaćanju?
Shine On You Crazy Diamond – R.I.P.  6.1.1946. – 7.7.2006.

GayleSaver

Izvini, ne sam odmjetio da antologija ide cak ot Antunovica.  Mozda "dosele" je postojala cesce u Backoj 19 stoljecja nego u drugim dijelima srpskih i hrvatskih zemalja, ali ne znam kako danas.  U svakom slucaju, "dosele", "odsele", "dokle", i "dotle" ocigledno su rijeci od istog izvora.   U ruskom jeziku, mozda blagodareci staroslavenskom jeziku, "dosele" slobodno se moglo upotrebiti u visokom stilu cak prije nekih petdeset godina.

Hvala opet.

Zapoceo sam razumjeti kako da koristim "ovako", "onako", "tako"; "ovoliko", "onoliko", "toliko"; i njima slicne.  Cini mi se da ima vrlo tonke sjenke znacaja ovdje, a to u jeziku neka volimo, jer to ga cini interesnijim.

Amateur

Цитата: VANJAPrvo da ispravimo greške. U hrvatskom (a mislim i u svim južnoslavenskim jezicima) ova se konstrukcija «Mi s tobom» ne koristi. Ona zvuči jako smiješno, jer u davna vremena tako su govorili kraljevi i carevi tj. visoko plemstvo koji su htjeli naglasiti da su iznad svojih podanika. Npr. Mi, Bela IV dodjeljujemo Zagrebu status slobodnog kraljevskog grada. Iako je Bela «jedan» on se izražava u množini, kako bi pokazao da je kralj! No, meni je jasno zašto si ti to napisao!  Мы с тобой najnormalnije zvuči u ruskom, a koristi se i u ukrajinskom (ми з тобою). Mene je osobno ta konstrukcija jako dugo zbunjivala. Danas je shvaćam, ali još uvijek ne koristim. Bojim se da se krivo ne izrazim.:oops:
"Ты да я, да мы с тобой!" — ovakva smiješna uzrječica ima u ruskom, a znači samo "ti i ja". U svakodnevnom razgovoru je najuobičajenije kazati "мы с тобой" u značenju "ti i ja". Također i u drugim odgovarajućim slučajevima. "Мы с Иваном были в кино" znači "Ivan i ja smo bili u kinu." Obrnuto, "Иван и я были в кино" zvuči mi kao u sudskom saslušanju. ;--)
Razumije se, i ruski car je o sebi govorio u službenim izjavama "Мы, Николай Второй...", ali danas ono nema nikojih konotacija!
Ivane, gore si napisao "Danas je shvaćam", pa zašto ne "shvatam"?

Цитата: VANJA
Цитата: AmateurDo riječi, u jednom petrogradskom parku negdje u aleji gradova pobratima i dosad leži jedan djelič zagrebačkog zemljišta.  
Pa budućnost cijelog ovog parka nije još jasno određena...  
Imamo još ulicu "Загребский бульвар" u jednom od novijih općina grada.
Ova fraza "do riječi" također ne postoji u hrvatskom. Tu si ti mudro kroatizirao ukrajinsku frazu «до речі» (к стати по-русски). Ovako, gledao sam i u ruski i u ukrajinski rječnik, ali nisam našao prijevod. Ja bih to preveo kao frazu «kad smo kod toga» i baš tako je koriste i Hrvati. To je moj slobodan prijevod koji nije potvrđen u nekom rječniku. Baš mi je drago da imate «Zagrebački trg» u Petrogradu. Znam da u Zagrebu postoji «Ukrajinska ulica» i prilaz, meni omiljenog, Jurija Gagarina.  Valentina Tereškova, koliko je meni poznato, nema ulicu u Zagrebu. :D

Zemljište je imovinski pojam - ділянка землі (ukr.)  - участок земли (rus.). Npr. Grad Zagreb je kupio zemljište na kojem će izgraditi nova teniska igrališta.

A tvoja rečenica bi trebala izgledati ovako:
Kad smo kod toga, u jednom petrogradskom parku negdje u aleji gradova pobratima i danas leži jedan djelić zagrebačkog tla. (ili zemlje)
Hvala Tebi na ispravcima. Pa nisam ni pomislio da ova fraza može biti takva zbunljiva! Ali si i ti malo pogriješio kada si je raspravljao. U navedenoj Tobom gore ukrajinskoj frazi "до речі" omonim "річ" u hrvatskom ima značenje "stvar". Ruski baš ovo se može kazati "кстати", ali ima i sinonimičan izraz "к слову", "к слову сказать". Zasada vidiš razlog moje nesvjesne greške jer ruska riječ "слово" hrvatski znači "riječ"?! :oops:;--)
Što se tiče prijevoda, moj rusko-srpskohrvatski rječnik daje "uzgred budi rečeno", pa ne znam, može li ovaj izraz proći u hrvatskome.

"Загребский бульвар" to nije "trg" (mislim, kao što je Bulevar u Beogradu). "Trg" se prijevodi na ruski "площадь" (kao što je u ukrajinskom "площа" ili "майдан" — ovo iz turskog) ili "рынок, базар". Pa "Загребский бульвар" nije ni klasičan "бульвар"! Klasičan ruski "бульвар" to je vrsta ulice usred koje rastu drveća i žbunje između kojih može se šetati, a auta idu u suprotnim smjerima s različitih strana od onih. Pa "Загребский бульвар" se nalazi u jednoj novijej općini Petrograda i u stvari tamo ima velik pojas zelenila, jednu stranu kojeg i čini "Загребский бульвар", a druga strana predstavlja dio još jedne ulice — "Бухарестская улица". U onoj općini uopće većina ulica nose imena gradova bivših socijalističkih zemalja.
Klasične pak bulevare možeš pronaći u Moskvi, gdje oni čine "Bulevarski krug" ("Бульварное кольцо") koji baš nije ni krug... tj. nije krug u potpunosti. Hehe, ovo je Rusija! :mrgreen:
Mislim da naši bulevari vuču svoje porjeklo od onih pariskih.

Još sam se sad sjećao kako sam prije 20 godina, kada sam ljetovao u Jalti (Krim, Ukrajina), plovio u Crnom moru na malom brodu kojeg je ime bilo "Rijeka" jer je u tom gradu on i bio podignut.

A danas najpoznatije spomene o Hrvatskoj nama čine lekovi visoke kvalitete zagrebačkog poduzeća "Pliva". :)

Pa što je prilaz?

Цитата: VANJA
Цитата: DrunkieVeć davno nije sramotno govoriti ukrajinski u Kijevu, ponosi se time da govori ukrajinski! Pitanje je da još nisu svi spremni da počnu govoriti, ali to se menja... nešto polako, ali menja se. .
Nitko sretniji od mene! Evo što mene totalno fascinira! Kad sam bio u Kijevu, upoznao sam nekoliko studenata srpskog, prave Ukrajince. S nama bi uvijek razgovarali na ukrajinskom, a međusobno čas na ruskom, čas na ukrajinskom. Meni je to pravi fenomen. Ja recimo doma s obitelji govorim kajkavski, ali kada na fakultetu razgovaram s nekim Dalmatincem ili Slavoncem, automatski se (evo vam jedan kajkavizam njemačkog porijekla) «prešaltam» tj. prebacim na književni jezik. Tako da mi je to bilo neobično.
Još jednom hoću ponoviti da sam živio još u Sovjetskoj Ukrajini i nisam tamo osjećao da je sramotno govoriti ukrajinski! Osobito u Kijevu! Čudno mi je slušati zadnjih 5 godina što sam na Internetu, da Ukrajinci smatraju svoj jezik kao jedan selski dijalekt! :x:dunno:
A time Ukrajincima koji još znaju lijepo govoriti ruski, samo zahvaljujem!  ::applause:: :)

Hm, Vanjo, takvo "prešaltanje" jako mi liči kako bi Ti govorio na dvama različitim jezicima. :oops:
Znao sam jednu kolegicu, koja se automatski prebacivala s ruskog na gruzijski i izgovarala na njih obojici apsolutno ispravno. Obično Gruzijke i Gruzijci imaju jako primjetan akcent.

Цитата: VANJAСмольный собор Воскресения Христова - Ova crkva me jako podsjeća na crkvu Svetog Andrija u Kijevu na Andrijevskom dolu, gotovo sam siguran da ju je gradio isti arhitekt, a i umjesto Neve, nedaleko Andrija teče Dnjepar, pa je ugođaj gotovo jednak.
U pravu si. Njezin je arhitekt također Bartolomeo Francesco Rastrelli.
U Petrogradu trg ispred ove crkve "Smoljnyj Sobor" nosi ime njezinog arhitekta. Na žalost, zadnjih par godina ova lijepa crkva je zavijena u skele i čeka novca za njezinu obnovu. :(

Цитата: VANJASABOR je ime hrvatskog parlamenta, a kod nas se собор prevodi kao crkva ili katedrala - ako je neka glavna, stolna crkva.
Hvala Ti na ispravku. Eto ti još do međuslavenskih omonima! :)

Цитата: VANJAAmateur, još sam ti ranije obećao spell-check za hrvatski, (компьютерная правописная проверка текста хорватского языка), ali sada mi je palo na um da ga stavim ovdje na forum, da ga mogu koristiti svi koji to žele. Ne znam može li se ovdje staviti tako veliki program (1,40 MB) kao attach. To je spell-check samo za Windowse XP. A oni koji imaju druge Windowse mogu taj program skinuti (скачать) s ove adrese www.zjzmpop.co.yu
Mislim da možeš ovdje staviti attache samo manje od 512 KB. Pa možeš zamoliti administratora foruma za veći attach. Mislim da on neće biti protiv kada ide o jezičkom alatu. Jednostavno napiši mu privatnu poruku.

Добавлено спустя 10 минут 24 секунды:

P.S. Takve arhaične riječi kao "доселе, доколе" itd. može i danas čuti u neformalnoj priči, pa uz neki ironičan ili šaljiv smisao. Ali takva uporaba arhaičnih riječi je uobičajena u mnogim jezicima.

VANJA

Amateur, U srpskom će biti shvataš, a u hrvatskom jeziku provest će se jotacija shvat+jaš=shvaćaš, a t+j uvijek daju ć. Dakle, shvatiti, shvatljivi, shvatljivost, ali nesvršeni glagol shvaćati, prilog sadašnji shvaćajući, pridjev trpni shvaćen.

Što se tiče ukrajinske riječi річ tu si u potpunom pravu i ona se u hrvatskom prevodi kao «stvar». :)

Bulevar se u hrvatskom isto tumači kao i u ruskom, ali u Hrvatskoj nema bulevara, tj. ništa ne nosi ime npr. Bulevar slobode, ali na primjer često se čuje sintagma «moskovski bulevari». Čuo sam za moskovsko «Садовое кольцо».

Кстати - «Uzgred budi rečeno» može proći u hrvatskom, možda kod malo starije populacije. Još se češće koristi «usput budi rečeno».

Prilaz je ulica kojom se prilazi većoj ulici ili trgu bez produžetka na drugoj strani. Ulica koja se spaja na neku veću ali je ne siječe i ne nastavlja dalje svojim smjerom. Riječ dolazi od glagola prilaziti. підхід (ukr.) подход (rus.)

Цитата: Amateur
Hm, Vanjo, takvo "prešaltanje" jako mi liči kako bi Ti govorio na dvama različitim jezicima.

Не понял. :oops: Probaj malo objasniti ili napiši na ruskom.

Цитата: GayleSaver
Hvala opet.

Molim lijepo i drugi put ;--)

Peče me savjest, i moram još nešto obrazložiti! U svojoj posljednjoj poruci kada sam govorio o «spell-checkeru» koristio sam anglizme. Ne bi me začudilo da mi kažete da je i u vašim jezicima jednako, ali u hrvatskom su anglizmi, što se tiče kompjuterske opreme, strahovito uzeli maha. Kada se razgovara o temama koje su vezane uz kompjuter, jezik postaje «suržik» kako bi rekli Ukrajinci. Mješavina engleskog i hrvatskog. Nedavno je i izdan Englesko-hrvatski informatički enciklopedijski rječnik, ali meni se čini da se hrvatski pojmovi jako rijetko koriste, što je jako loše, jer informatika je grana koja se jako brzo širi i napreduje, a samim time slijevaju se mnogobrojni anglizmi u hrvatski. Pa eto i prijevoda anglizama koje sam koristio:

attach – attachment – prilog ili privitak
spell-checker – program za provjeru točnosti pisanja, program koji provjerava ispravnost pisanja riječi u tekstualnom dokumentu.
Shine On You Crazy Diamond – R.I.P.  6.1.1946. – 7.7.2006.

Amateur

Цитата: VANJAAmateur, U srpskom će biti shvataš, a u hrvatskom jeziku provest će se jotacija shvat+jaš=shvaćaš, a t+j uvijek daju ć. Dakle, shvatiti, shvatljivi, shvatljivost, ali nesvršeni glagol shvaćati, prilog sadašnji shvaćajući, pridjev trpni shvaćen.
Eh, malo mi je teško shvaćati kada je ispravno ć umjesto t, a kada je obrnuto: shvaćati vs. shvatati, pa sretan vs. srećan. :?

Цитата: VANJABulevar se u hrvatskom isto tumači kao i u ruskom, ali u Hrvatskoj nema bulevara, tj. ništa ne nosi ime npr. Bulevar slobode, ali na primjer često se čuje sintagma «moskovski bulevari». Čuo sam za moskovsko «Садовое кольцо».
"Садовое кольцо" ima veći polumjer nego "Бульварное". Pa odavno tamo nema vrtova (vrt = сад), dok bulevare na Bulevarnom još ima. :)

Цитата: VANJA
Кстати - «Uzgred budi rečeno» može proći u hrvatskom, možda kod malo starije populacije. Još se češće koristi «usput budi rečeno».
Može li biti skraćeno jednostavno do "uzgred,..." ili "usput...", kao što u ruskom se češće govori "к слову,..." umjesto "к слову сказать,..."?

Цитата: VANJAPrilaz je ulica kojom se prilazi većoj ulici ili trgu bez produžetka na drugoj strani. Ulica koja se spaja na neku veću ali je ne siječe i ne nastavlja dalje svojim smjerom. Riječ dolazi od glagola prilaziti. підхід (ukr.) подход (rus.)
Hvala. Znači, imate "тупик Гагарина"? :mrgreen:

Цитата: VANJA
Цитата: Amateur
Hm, Vanjo, takvo "prešaltanje" jako mi liči kako bi Ti govorio na dvama različitim jezicima.
Не понял. :oops: Probaj malo objasniti ili napiši na ruskom.
Проехали... :oops:

Цитата: VANJA
attach – attachment – prilog ili privitak
spell-checker – program za provjeru točnosti pisanja, program koji provjerava ispravnost pisanja riječi u tekstualnom dokumentu.
U Rusiji se ne radi ništa (kad smo kod toga, mislio sam da nikada ne može proći "-šta" u hrvatskom, samo "-što") za prijevod informatičkih, a također novijih za nas bizniskih termina na temeljni za nas slaveno-grko-latinički način. Smiješno je, ali mnogo riječi iz biznisa koje su bile njemačkog ili francuskog porjekla u carsko vrijeme, danas su engleski. Tako smo imali "бюро" ili "контора" a sada to je "офис". Bili su "маклеры", a postali "брокеры", ako tu s nečim ne griješim.
Dakle, attachment – "вложение; прикреплённый файл".
Spell-checker – "программа (или модуль) проверки орфографии (обычно также пунктуации и стиля)".

Obično su engleski kompjuterski riječi dobro poznati, pa neke odgovarajuće ruski malo tko zna. Osim toga, ušlo je u praksu pisati latinskim pismom imena stranih firmi, programa i td., što prije 1990-h godina nije moglo proći u ruskim tekstovima. Na primjer, zasada jednostavno se piše "компьютеры фирмы IBM" čak bez navodnika, pa prije to je trebalo biti "компьютеры фирмы «Ай-Би-Эм»", ili još "ЭВМ" umjesto "компьютеры", što znači "электронно-вычислительные машины"! :)

Гуслав

Zdravo! Pišem po srpski i s ogrješkami ale znam go nije dobre. Mislim da srpski i hrvatski jeziki nijemat velkoj razlike. Molim vas da ispravam moji ogreški. Ovako, mislim, možem da "выучить" hrvatski. Nadam se na vašu pomoč.
 Hvala!

GayleSaver


Amateur

Цитата: GayleSaverhttp://www.lupiga.com/vicevi/

Šta je to?

Šta je bijelo, plastično i djeca ga se boje?
Michael Jackson!
Не смешно! :oops:

Добавлено спустя 1 день 22 часа 22 минуты 50 секунд:

Nije nam malo ovdje ispričao Ivan o ukrajinskom Lavovu, ali je prije drugog svjetskog rata taj grad bio poljskim. Poljaci i Židovi su činili većinu gradskog stanovništva. Imam čak jednu poljsku gramatiku otiskanu 1933. u Lavovu koje autori su imali židovska imena.
A ovo je stranica na Internetu upućena poljskomu Lwowu:
http://www.lwow.home.pl/
Lavovske poljske pjesme:
http://www.moje.friko.pl/piosenki.htm
Na žalost, bez glazbe. Ali nadam se da će vam nešto biti shvatljivo, mada je na poljskom lavovskom dijalektu (ne znam, kako se taj dijalekt točno zove).

VANJA

Цитата: Amateur
Može li biti skraćeno jednostavno do "uzgred,..." ili "usput...", kao što u ruskom se češće govori "к слову,..." umjesto "к слову сказать,..."?

Može se skraćeno reći usput, kada se želiš nadovezati na nešto i tako skrenuti s teme. Ja nikada nisam čuo da netko kaže samo «uzgred» u tom značenju (кстати), dok sam frazu «uzgred budi rečeno» čuo. Već sam napomenuo da možeš reći i «kad smo kod toga». Dugačko je - znam...ali često možeš čuti ljude da tako govore.

Цитата: Amateur
Hvala. Znači, imate "тупик Гагарина"?

Kad smo kod toga...:D baš sam jučer išao na faks (faks je u studentskom žargonu naziv za fakultet) i shvatio da sam krivo napisao. Ulica se ne zove Prilaz Jurija Gagarina, nego Gagarinov put, a prilaz sam pomiješao s jednom drugom ulicom u Zagrebu. Mislim da će u hrvatskom тупик biti slijepa ulica. Ulica koja nema izlaza.

Цитата: Amateur
(kad smo kod toga, mislio sam da nikada ne može proći "-šta" u hrvatskom, samo "-što")

Kada se radi o upitnoj zamjenici "što", onda je uvijek treba pisati kao što, a ne šta, a normalno se koristi ništa, išta, koješta, svašta itd.

Цитата: ГуславZdravo! Pišem po srpski i s ogrješkami ale znam go nije dobre. Mislim da srpski i hrvatski jeziki nijemat velkoj razlike. Molim vas da ispravam moji ogreški. Ovako, mislim, možem da "выучить" hrvatski. Nadam se na vašu pomoč.
Hvala!

Pokušat ću napisati tekst onako, kako mislim da si ti zamislio.  
Zdravo! Pišem na srpskom i s pogreškama, ali znam da nije dobro. Mislim da razlika između hrvatskog i srpskog nije tako velika. Molim Vas, da ispravite moje pogreške. Na taj način bih mogao naučiti hrvatski. Nadam se vašoj pomoći. Hvala.

Imaš pravo. Razlika između srpskog i hrvatskog nije velika, ali Hrvatima je ona izuzetno bitna i meni nije ugodno slušati kad mi kažu da govorim srpskohrvatski... Tako kad sretneš nekog Hrvata znaj da on jako voli svoj jezik, kulturu i zemlju, i zato je nama teško shvatiti narode bivšeg SSSR-a koji često govore na ruskom, a ne na svojim materinjim jezicima. Ne mislim omalovažavati, ali u Jugoslaviji je taj nesretni srpskohrvatski jezik bio služben na cijelom teritoriju, od Vardara pa do Triglava, ali Slovenci i Makedonci se nikad nisu odrekli svog jezika i danas se najnormalnije u Sloveniji govori slovenski, a u Makedoniji makedonski. Štoviše, bilo je i poticaja da se u školama Hrvatske, Srbije i BiH i Crne Gore pod izbornu nastavu uči slovenski i makedonski, što je meni sasvim uredu. Ja imam doma udžbenik slovenskog jezika za škole s hrvatskosrpskim nastavnim jezikom – FRANC DROLC: Slovenski jezik, Školska knjiga, Zagreb 1970.  


Цитата: AmateurNije nam malo ovdje ispričao Ivan o ukrajinskom Lavovu, ali je prije drugog svjetskog rata taj grad bio poljskim. Poljaci i Židovi su činili većinu gradskog stanovništva. Imam čak jednu poljsku gramatiku otiskanu 1933. u Lavovu koje autori su imali židovska imena.
A ovo je stranica na Internetu upućena poljskomu Lwowu:
http://www.lwow.home.pl/
Lavovske poljske pjesme:
http://www.moje.friko.pl/piosenki.htm
Na žalost, bez glazbe. Ali nadam se da će vam nešto biti shvatljivo, mada je na poljskom lavovskom dijalektu (ne znam, kako se taj dijalekt točno zove).

Lavov je osnovao Galičko-volinjski knez (knez Kijevske Rusi) Danilo Romanovič i nazvao ga u čast svoga sina Lava. Ubrzo je središte svoje kneževine iz Galiča (današnja Rumunjska) prenio u Lavov, koji je tako postao centar kneževine. U 14. st. osvaja ga poljski kralj Kazimir III Veliki. U razdoblju od 15.-18. stoljeća, Lavov je bio tvrđava koju su tijekom različitih vojnih operacija  opsjedale i napadale različite vojske: moskovske, tatarske, osmanlijske, švedske. Prvom podjelom Poljske 1772. Lavov se, sada po nazivom Lemberg, pripaja Austriji, pod čijom je vlašću sve do raspada monarhije 1918. Tijekom 1918. i 1919, za grad ratuju Poljaci i Ukrajinci. Na kratko vrijeme grad je bio i središte Zapadnoukrajinske narodne republike koja je trajala svega nekoliko mjeseci. Po okončanju krvavog sukoba, grad će narednih 20 godina biti sastavnim dijelom Poljske. Tajnim sporazumom između Njemačke i SSSR-a 1939., Lavov se pripaja Sovjetskoj Ukrajini. Danas je glavni grad istoimene oblasti u Zapadnoj Ukrajini.  

To mi bilo pitanje na ispitu pa znam... 8) Bio sam u Lavovu, nema tome ni godina dana. I zaista, to je grad koji odiše ukrajinstvom, i važno je ukrajinsko kulturno i političko središte...i ne trebam napominjati na kojem će vam se jeziku prvo obratiti ako nešto pitate... :):oops:
Shine On You Crazy Diamond – R.I.P.  6.1.1946. – 7.7.2006.

Amateur

Цитата: VANJATo mi bilo pitanje na ispitu pa znam... 8) Bio sam u Lavovu, nema tome ni godina dana. I zaista, to je grad koji odiše ukrajinstvom, i važno je ukrajinsko kulturno i političko središte...i ne trebam napominjati na kojem će vam se jeziku prvo obratiti ako nešto pitate... :):oops:
A moralo bi na poljskom! Ništa nije bilo dobrog u prinudnom iseljivanju Poljaka.

Kada sam bio u Užgorodu, prvi je jezik obraćanja u ulicama, osobito u središtu grada, bio mađarski. Zar se danas već i onamo govori ukrajinski?.. Ako je tako, Ukrajina je najnovija imperija u Europi! :x

P.S. I Hrvati govore "godinu dana" i sl.? Prvi put čujem to! :o :)

P.P.S. Ne može Lavov odisati ukrajinstvom, već "zapadenstvom". U Lavovu se jasno čuje lokalni kolorit. :) Ukrajinstvom odišu Kijev, Poltava, Čerkasi. Zar nije tvoja omiljena Rajisa Ivanjivna iz Harkiva (65 km do ruskog grada Belgoroda) ista Ukrajinka? :)

...i ne trebam napominjati koji je glavni grad Ukrajine.... :):oops:
Mislim da treba još mnogo godina kako bi neki ljudi u Zapadnoj Ukrajini shvatili da su jedan mali dio jedinstvene velike Ukrajine! :):oops:

Цитата: VANJATako kad sretneš nekog Hrvata znaj da on jako voli svoj jezik, kulturu i zemlju, i zato je nama teško shvatiti narode bivšeg SSSR-a koji često govore na ruskom, a ne na svojim materinjim jezicima.
A što ima čudnog ili lošeg u tome da oni znaju ruski? :o:o:o

Быстрый ответ

Обратите внимание: данное сообщение не будет отображаться, пока модератор не одобрит его.

Имя:
Имейл:
Проверка:
Оставьте это поле пустым:
Наберите символы, которые изображены на картинке
Прослушать / Запросить другое изображение

Наберите символы, которые изображены на картинке:

√36:
ALT+S — отправить
ALT+P — предварительный просмотр