Главное меню
Мы солидарны с Украиной. Узнайте здесь, как можно поддержать Украину.

Hrvatski, хорватский

Автор Ripley, октября 4, 2004, 23:17

0 Пользователи и 4 гостей просматривают эту тему.

Amateur

Цитата: VANJA(ti jezik nisi naučio sve dok nisi kadar opsovati jednu psovku na tom jeziku :mrgreen: )
Psovaka sam baš na nekom hrvatskom chatu (mislim o nečemu tipa //monitor.hr) čuo dosta. Više nisam ih nigdje čuo, ni u životu. Već je i u ovoj temi na 14. stranici Lucidar naveo par primjera ("Jebem ti krvava jaja" i sl.) a na 15. Ripley predložila nešto svoje ("idi u kurac" i sl.). Osim toga Ripley i matko su se složili da "jebi ga" i "zajebavati se" već nisu prave psovke. Brrr... Zadnjih 10-15 godina kod nas također može čuti u tramvaju ili na ulici kako se djeca i mladi glasno psuju... Prije su samo pijanice psovali na ulicama.
Цитата: VANJA...a pričama o srpskohrvatskom otići ćemo skroz u krivom smjeru ... :_1_17:(
Prvo, na ovoj temi nisam ni jednog puta spomenuo termin "srpskohrvatski".
Drugo, to je objektivna stvarnost što moram koristiti rječnike jugoslavenskih odnosno sovjetskih vremena bez ikakvih upomena što je hrvatsko, a što je srpsko.
Treće, jezik se mijenja i bez političkog uticaja.
Četvrte, možda će u krivom smjeru otići samo jedan od nas? :mrgreen:
Do riječi, kako na Zagrebačkom sveučilištu ide s proučavanjem teorijskih jezikoslovnih predmeta, universalnih jezičnih zakona?

Surfer

Цитата: InternetU hrvatskom nacionalnom pokretu da se "da" progna uključili su svi kanali televizije, sve novine. Te je "da" zamijenjeno sa "kako". Ovo sam vidio na titlu jednog stranog filma: "Došao sam kako bih ti rekao kako te volim". To veli glumac glumici! Babić i kamarila su ranije Srbe zbog abundantije veznika "da" zvali "dakavci". Pa su redovno dodavali: "Tko daka taj kaka!" Stvar su ti vrli Hrvati riješili tako što sad manje "dakaju", no više "kakaju". Tako im se kakanje od dakanja vratilo kakanjem od kakanja.
:lol: :mrgreen: :_1_23 :_1_12 :P

Amateur

Цитата: Surfer
Цитата: Internet"Došao sam kako bih ti rekao kako te volim".
:lol: :mrgreen: :_1_23 :_1_12 :P
Može zamijeniti i ovako: "Došao sam što bih ti rekao što te volim". Zar je loše? :D

Коректор

Цитата: VANJA
Korektore, i sam znaš moje mišljenje što se tiče termina književni srpsko-hrvatski jezik tako da se tu ne želim zadržavati. Svaki književni jezik treba biti reguliran gramatikom i pravopisom, pa me zanima koja gramatika i pravopis reguliraju taj književni jezik o kojem ti govoriš? Navedi mi autora i naziv djela.

- Речник савременог српскохрватског књижевног језика с језичким саветником, израдио Милош С. Московљевић, Београд, 1966(1), 1990(2), 2000(3).

U predgovoru piše: "Овај речник треба да послужи сваком као руководство за правилну употребу ... речи с правилним књижевним наглашавањем."

Kritika: "Одмах треба истàћи да је Милош Московљевић био добар познавалац српскохрватског акценатског система... Неће бити неочекивано ако се покоје акценатско решење код њега не нађе потврђено [...] у савременој језичкој пракси... Московљевићеви захтеви полазе, истина, од ортоепских и прозодијских законитости и система српскохрватскога језика,..." Dr Drago Ćupić i dr Egon Fekete

- Речник српскохрватскога књижевног језика, Матица српска и Матица хрватска;
U njemu se primeri "postojati" (itd) daju kao dubleti s kratkouzlaznim akcentom na prvom slogu, itd. Oblik "póstojati" je tzv. kanovački izgovor, prvobitno karakterističan za Vojvodinu i Beograd a potom prenet i u BiH, Hrvatsku, i ne smatra se pravilnim.
Tako se ne smatra pravilnim ni "póprsje" (dužina na r), već samo "pòprsje (s dužinom na r). Šta kaže Anić?

Коректор

Цитата: VANJA
Korektore, i sam znaš moje mišljenje što se tiče termina književni srpsko-hrvatski jezik tako da se tu ne želim zadržavati.

Postoji razlika između "srpskohrvatski" i "srpsko-hrvatski". Razmisli.

Jezik koji se zasniva na štokavskom narečju ekavskoga i ijekavskoga izgovora je, po mome mišljenju, samo srpski.

Amateur

Цитата: КоректорJezik koji se zasniva na štokavskom narečju ekavskoga i ijekavskoga izgovora je, po mome mišljenju, samo srpski.
Naravno, ne. Jer njim, kao materinjim jezikom, ne govore samo Srbi.

Добавлено спустя 14 минут 32 секунды:

Цитата: КоректорKritika: "Одмах треба истàћи да је Милош Московљевић био добар познавалац српскохрватског акценатског система... Неће бити неочекивано ако се покоје акценатско решење код њега не нађе потврђено [...] у савременој језичкој пракси... Московљевићеви захтеви полазе, истина, од ортоепских и прозодијских законитости и система српскохрватскога језика,..."
Kako izgovara većina današnjih [obrazovanih] govornika, to i je ortoepija. Možda Moskovljevićevi zahtevi polaze od povijesnoprozodijskih?

Sve u svemu, hercegovačka "ortoepija" nije bitna za današnji jezik u 3 zasebnih država, 2 od kojih su [kon]federacije.

Цитата: Коректор
- Речник српскохрватскога књижевног језика, Матица српска и Матица хрватска;
U njemu se primeri "postojati" (itd) daju kao dubleti s kratkouzlaznim akcentom na prvom slogu, itd. Oblik "póstojati" je tzv. kanovački izgovor, prvobitno karakterističan za Vojvodinu i Beograd a potom prenet i u BiH, Hrvatsku, i ne smatra se pravilnim.
U mojem Moskovljevićevom dvojezičnom rječniku ovaj glagol ima akcent na drugom slogu.

Drunkie

Veoma je zanimljivo sve ovo o čemu tu se priča... Eto, ja možda imam nešto praktičnije pitanje.
Planiram da ovog leta dođem kod vas na more. Ja malo govorim ovaj jezik – kako god hoćete ga da zovete – ali govorim ekavsku varijantu. Nije to zbog nekih razloga da imam neku preferenciju za Srba versus Hrvata, ali više mi se sviđa ekavica (možda zato što Ukrajinac sam, a mi uvek ekamo). Pretpostavljam da će to se odmah čuti da nisam Srbin ili Hrvat, a jesam stranac. Ali, evo, the question: Da li će mi ekavica biti problem u Hrvatskoj? Ili možda moram da se na najbrži način naučim kao se govori "mlijeko"?
A možda i pitam neku glupost ustvari i na vašim odmaralištima sasvim nema veze da li neko govori ovako ili onako.
(Molim, samo nemojte mi ponavljati još jednom ovu priču da više ne postoji srpskohrvatski jezik, a čak i nikad nije postojao, itd.)

VANJA

Цитата: DrunkieVeoma je zanimljivo sve ovo o čemu tu se priča... Eto, ja možda imam nešto praktičnije pitanje.
Planiram da ovog leta dođem kod vas na more. Ja malo govorim ovaj jezik – kako god hoćete ga da zovete – ali govorim ekavsku varijantu. Nije to zbog nekih razloga da imam neku preferenciju za Srba versus Hrvata, ali više mi se sviđa ekavica (možda zato što Ukrajinac sam, a mi uvek ekamo). Pretpostavljam da će to se odmah čuti da nisam Srbin ili Hrvat, a jesam stranac. Ali, evo, the question: Da li će mi ekavica biti problem u Hrvatskoj? Ili možda moram da se na najbrži način naučim kao se govori "mlijeko"?
A možda i pitam neku glupost ustvari i na vašim odmaralištima sasvim nema veze da li neko govori ovako ili onako.
(Molim, samo nemojte mi ponavljati još jednom ovu priču da više ne postoji srpskohrvatski jezik, a čak i nikad nije postojao, itd.)

Дозволь мені друже тут тебе виправити, бо українці тобто українська мова ніколи не була екавською а ікавською, бо на місці ята в українській мови завжди ,,і" - якщо не рахуємо дуже мало випадків (дитина), а ,,е" ніколи. Але ж зрозуміло мені, що ти говориш про мову російську яка є eкавською, бо припускаю  що ти як киян, вперше заговорив саме цією мовою. :dunno:

Iako, kad si već to i spomenuo, Rusi ili bolje reći govornici ruskog jezika, taj svoj e čitaju kao je, dok se e u srpskom čita kao vaše «э», tako da ruski ekavizam ima više sličnosti s hrvatskim izgovorom, nego li sa srpskim. I još nešto, ekavizam nije samo srpska karakteristika. Ja sam kajkavac, Hrvat, koji isto govorim i mleko i dete, ali pritom ne govorim srpski već kajkavski dijalekt, jer kajkavсi također na mjestu jata imaju e.

Dobro došao ti nama na Jadran. :mrgreen: Na našem moru ti je sve puno Mađara, Čeha, Talijana, Nijemaca, Austrijanaca koji ne znaju nijedne riječi na hrvatskom, pa se izvrsno snalaze, a tebi kao Slavenu, neće biti nimalo teško. Namjerno sam izuzeo Slovence, jer starije generacije znaju jezik još iz prošlih vremena.  Ako znaš ukrajinski onda će ti biti još i lakše, jer su Dalmatinci u velikom broju ikavci kao i tvoji sunarodnjaci koji znaju svoj materinji jezik. (time ne želim nikoga uvrijediti, nego postoji mnogo Ukrajinaca koji ne znaju ukrajinski).
Hoće li te razumjeti? Apsolutno! A kako će reagirati, ne znam. Ovisi na koga naletiš. To ti je kao da dođeš u Lavov  (Львів) і cijelo se vrijeme sporazumijevaš na ruskom. Svi će te razumjeti, a kako će reagirati, ovisi o pojedincu. No ne mislim pritom, da će te fizički napasti, toga se ne boj. :mrgreen:

Još bih htio nešto reći vezano uz tvoju posljednju rečenicu. Ovu hrvatsku temu je Ripley upravo otvorila za one koji se ne slažu s onime što je napisano na temi SRPSKOHRVATSKI JEZIK i SRPSKI JEZIK, a ovo se baš pretvara u to. Meni nije ni kraju pameti da ja odgovaram nekom Srbinu na njegovoj temi o postojanju razlike, jer dobro znam što misle Srbi, i time neću apsolutno ništa postići, jer ja njegovo mišljenje neću promijeniti, kao ni on moje, a ova hrvatska tema se pretvara u diskusiju koja se vodila djelomično i na temi srpskohrvatski jezik, pa zapravo se na dvije teme razglaba o istoj stvari.
:(
Shine On You Crazy Diamond – R.I.P.  6.1.1946. – 7.7.2006.

Drunkie

Звісно, українська не є й не може бути "єкавською" чи "екавською". Я справді мав на увазі вимову, тобто те, що ти й сам цілком правильно відзначив, що в українській мові "е" є набагато більш поширеним, ніж "є". "Є" більш характерно для російскої мови, ніж для української.
Stvarno, u Kijevu većina ljudi u svakodnevnom životu govore ruski, ali govore ukrajinski isto dobro kao i ruski. Kad se obratiš nekome na ukrajinskom, uvek odgovoriće ti na ukrajinskom. Ali to je posebna priča :)
Inače, mnogo ti zahvaljujem na dobrodošlicu na Jadran Ako je situacija sa ekavicom u Dalmaciji slična sa situacijom sa Ruskim jezikom u Lavovi, neće mi biti problem, jer poznajem u Lavovi ljudi, koji uvek koriste samo Ruski. Možda nije njima tako komforno kao ukrajinskim govornicima, ali OK je. Vidiću kako mi će ići ikavica... Naravno mi će biti lakše da govorim "rika" nego "rijeka" :)

Amateur

Цитата: VANJAДозволь мені друже тут тебе виправити, бо українці тобто українська мова ніколи не була екавською а ікавською, бо на місці ята в українській мови завжди ,,і" - якщо не рахуємо дуже мало випадків (дитина), а ,,е" ніколи. Але ж зрозуміло мені, що ти говориш про мову російську яка є eкавською, бо припускаю  що ти як киян, вперше заговорив саме цією мовою. :dunno:

Iako, kad si već to i spomenuo, Rusi ili bolje reći govornici ruskog jezika, taj svoj e čitaju kao je, dok se e u srpskom čita kao vaše «э», tako da ruski ekavizam ima više sličnosti s hrvatskim izgovorom, nego li sa srpskim. I još nešto, ekavizam nije samo srpska karakteristika. Ja sam kajkavac, Hrvat, koji isto govorim i mleko i dete, ali pritom ne govorim srpski već kajkavski dijalekt, jer kajkavсi također na mjestu jata imaju e.

Dobro došao ti nama na Jadran. :mrgreen: Na našem moru ti je sve puno Mađara, Čeha, Talijana, Nijemaca, Austrijanaca koji ne znaju nijedne riječi na hrvatskom, pa se izvrsno snalaze, a tebi kao Slavenu, neće biti nimalo teško. Namjerno sam izuzeo Slovence, jer starije generacije znaju jezik još iz prošlih vremena.  Ako znaš ukrajinski onda će ti biti još i lakše, jer su Dalmatinci u velikom broju ikavci kao i tvoji sunarodnjaci koji znaju svoj materinji jezik. (time ne želim nikoga uvrijediti, nego postoji mnogo Ukrajinaca koji ne znaju ukrajinski).
Hoće li te razumjeti? Apsolutno! A kako će reagirati, ne znam. Ovisi na koga naletiš. To ti je kao da dođeš u Lavov  (Львів) і cijelo se vrijeme sporazumijevaš na ruskom. Svi će te razumjeti, a kako će reagirati, ovisi o pojedincu. No ne mislim pritom, da će te fizički napasti, toga se ne boj. :mrgreen: :(
Ruski jezik je jekavski jer se "jat" još u XVIII stoljeću vrlo dobro razlikovao od "e". "Jat" se izgovarao kao jako zatvoreni zvuk "e" ili pak dvoglasnik "ie". Prethodni njemu suglasnici su bili meki. "E" se izgovarao otvoreno (kao što je Lomonosov napisao "debelo") i prethodni njemu suglasnici su bili fonetski pola meki, a fonološki tvrdi. Zatim u ruskom jeziku pola meki suglasnici su se počeli izgovarati meko, a zbog toga je i "e" postao zatvoreniji, što je uzrokovalo odbijanje razlike između "jata" i "e". I tek poslije svega toga mi smo dobili reformu pravopisa, kada se umjesto "jata" počelo pisati slovo "e". Nikakve veze sa Srbima. :)
Tako i ukrajinski nije takav ikavski kao neki hrvatski govori, već jikavski jer pred slovom "i" suglasnici su meki. :)
Što se tiče poruke Drunkie, mislim da on pričao o tome što pred slovom "e" u ukrajinskom jeziku suglasnici su tvrdi kao u ekavskim govorima hrvatskog jezika, bez veze s "jatom".
Još htio bih dodati da postoje dosta mnogo Kijevljana koji prvo progovaraju ukrajinski kao njihov materinji jezik. :) U osnovi standardnoga književnoga ukrajinskog jezika leže podnjiprovski govori, a ne zapadni. U svakom slučaju, ja sam češće čuo u Kijevu ukrajinski jezik nego ruski. Iako sam čitao u medijima da zadnjih 15 godina (poslije! raspada SSSR) ruski je u Ukrajini pojačao svoj položaj, to mi ne ide u glavu jer jedinstveni službeni jezik u ukrajinskoj državi je ukrajinski.
Ni u Lavovu nije me nitko nikada napao zbog mojega ruskog, ni čak u Ruskoj ulici. :)
Vanja, osobitosti kajkavskog narječja hrvatskoga jezika su se vrlo slabo izloženi u knjigama koje sam koristio. Mnogo se piše o čakavskom: da ima svoj tonski sustav, neke razlike u suglasnicima (npr. "j" umjesto "lj"), da ima ikavski i ekavski izgovor, pa mnogobrojne razlike od standardnog u rječniku itd.
Što se tiče kajkavskog, nisam mogao upoznati ništa o njegovom rječniku, ni o tonskom sustavu. Samo znam da ima ekavski izgovor i u gramatici je sličan slovenskomu. Molim te, Vanja, ako budeš imao vremena, napiši par riječi o svojem materinjim narječju i njihovim razlikama od standardnog hrvatskoga!

P.S. Vanja, zašto se tako davno ne javljaš? :)

matko

Zdravstvujte, evo i mene na "kroatistici"! Znam da sam jako falio, ne morate to ni napisati...čitam vam iz tih nostalgičnih postova...8-):D

Kaj se tiče Jadrana, prošlo ljeto su u apartmanu poerd moga bili Ukrajinci 2 tjedna i dosta sam se družio s njima (prosječna četveročlana obitelj). Bilo im je super, kako oni rekoše i rekli su da će zasigurno doći i ovo ljeto ako skupe dovoljno novaca. Sporazumijevali su se čak i bolje od nekih Slovenaca koji ljetuju u Istri stoljećima....tako da vas nema kaj biti strah, a na to kako će ljudi reagirati....kaj mislite da bu neka baba s placa skužila da dotični priča ukrajinski, a ne češki?! :dunno:

Vozdra

VANJA

Kad sam ja zajedno sa studentima ukrajinistike bio u Kijevu, dobio sam dojam da se Kijevljani srame govoriti ukrajinski, jer bi se to moglo protumačiti kao da dolaze s nekih ruralnih područja, jer «pravi Kijevljanin – građanin» должен говорить только по-русски. Nama studentima je to toliko teško palo da smo skroz bili deprimirani, jer smo došli do zaključka da toliko ulažemo truda ne bi li naučili jezik koji kako izgleda ni pripadnici njegovog vlastitog naroda ne žele govoriti. Meni teško pada :( što u srcu Ukrajine, u drevnom gradu Kijevu odjekuje ruski koji je prekrasan jezik, ali i ukrajinski jezik nimalo ne zaostaje za ruskim koji bi mu trebao ustupiti svoje sadašnje mjesto. U Lavovu smo prisustvovali koncertu Ševčenku u čast, gdje su umirovljeni učitelji plakali od radosti kad su čuli da Hrvati uče njihov jezik i kulturu. U Kijevu se sve cijelo vrijeme baziralo na ruskom, za razliku od Lavova u kojem je više dolazio do izražaja ukrajinski duh, makar Kijev mi je super grad, kao i Ukrajina na kraju krajeva.  

Amateur, napisao sam ti karakteristike kajkavskog, ali htio bih ti baš pronaći neki tekst na kajkavskom, pa da vidiš iz prve ruke kako to izgleda. Mnogo hrvatskih pisaca i pjesnika je pisalo i na ovom narječju, između ostalog i Miroslav Krleža. Malo sam u strci ovih dana, jer imam studentskih obaveza, pa se zato i ne javljam, no izvoli:

Kajkavsko narječje
Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica), jedno od triju narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i štokavsko. Naziv potječe od upitne zamjenice kaj. Kajkavsko narječje obuhvaća sjeverozapadni dio hrvatskoga jezičnog prostora (Zagreb, Križevci, Koprivnica + Podravina do Virovitice, Varaždin, Čakovec i Međimurje, Krapina i Zagorje) i dio Gorskog kotara. Zanimljiv je na primjer grad Karlovac i Ozalj gdje je tzv. Ozaljski KRUG - mjesto gdje se sastaju sva tri hrvatska narječja. Izvan granica Republike Hrvatske kajkavskih govora ima u Mađarskoj (kod Nežiderskog jezera, u Pomurju i Podravini) te u Rumunjskoj. Nekad je obuhvaćao puno veći teritorij, ali Turci su učinili svoje, tjerajući narod, otjerali su s njim i kajkavski jezik.
PROSTIRANJE U PROŠLOSTI
U Slavoniji je kajkavština najviše izgubila na prostoru. Na zapadu je problem razgraničenja bliskosrodnih idioma (sličnost sa slovenskim). Na sjeveru granica s mađarskim jezikom. Smatra se prijelaznim jezikom između današnjeg hrvatskog i slovenskog standardnog jezika.  Zanimljivost je da su dijalektološka proučavanja kajkavštine započela potkraj 19. stoljeća, a prvu monografiju napisao je na ruskom jeziku ukrajinski jezikoslovac A. M. Lukjanenko (Kajkavskoe narječie, Kijev, 1905). O kajkavskom kao o formiranoj jezičnoj dijatopiskoj jedinici može se govoriti od 10 st. Za jat se pretpostavlja zatvoreno e. Izostanak r' (рь) → u kajkavskom je ili otvrdnuo ili se rastavio na rj, u položaju ispred vokala (e,a). U velikoj većini govora w prešlo u v, koje se počelo ponašati kao opstruent (postaje zvučni parnjak bezvučnom f (krv – krf). Ukidanje opreke po zvučnosti na kraju riječi, prijelaz zvučnih konsonanata u bezvučne. (hod – hot, vrag – vrak).  Prijelaz skupine  tm u km – kmica (tmina, tama). Za jezik je tipična kajkavska proteza inicijalnog u koje postaje vu. (vulica, vuha, vujti - ući, vuglec - ugao)

MORFOLOGIJA
Gubitak: dvojine, smanjenje broja tipova deklinacija, gubitak vokativa, komparativni sufiks –(e)š, jedan futur s glagolom biti
Čuvanje: supin, posebni oblici za dativ, lokativ, instrumental u množini.
DVOJINA (dual)-nema je u kajkavskom, bitna osobina za odvajanje od slovenskog jezika. Nominativ u službi vokativa. (Bože, Isuse – ostaci)
PRIDJEVI – kajkavski čuva kategoriju određenog i neodređenog vida
KOMPARACIJA – u komparativu je sufiks – eš. (črneši)
ZAMJENICE: različiti oblici: kaj, kuj, kej, ke  
GLAGOLI u kajkavskom poznaju ove kategorije:
INFINITIV, SUPIN – supin je dopuna glagolima kretanja: idem spat, idem ribe lovit
GLAGOLSKA VREMENA: u svim govorima postoji PERFEKT videl sem, u nekim govorima PLUSKVAMPERFEKT bil sem videl. AORIST i IMPERFEKT su nestali. FUTUR- svršeni prezent glag. biti + pridjev radni: došel bum/bom.
IMPERATIV –stari imperativ s jotiranim d – ječte, povečte, ječ. (jedite, recite, jedi)
KONDICIONAL: SADAŠNJI (bi+ pridjev radni) bi delal i PROŠLI(rjeđi) – bil bi delal
GLAGOLSKI PRILOG: sedečki,  GLAG.PRIDJEV TRPNI: pospan, zbit, vmorjen, pečen
SINTAKSA
RED RIJEČI-mjesto klitika u kajkavskom slobodnije nego u drugim našim narječjima
PADEŽI: razlika padeža cilja i padeža mjesta. ETIČKI DATIV – malo si počinem.
INFINITIV- upotreba proširenija nego u ostalim narječjima – za + inf. voda za piti
PREZENT – može izricati budućnost – mam dojdem (odmah ću doći)
Prezent, futur i kondicional niječu se sa NE, a perfekt i pluskvamperfekt sa ne + biti.
Martin ne došel denes na posel. – Martin neće doći danas na posao.
Martin ni došel denes na posel. –  Martin nije došao danas na posao.
Kontrakcije i skraćivanje: koji? – ki?, vidiš – viš,  

Nekadašnji jer (ь) i jor (ъ) su prešli u jedan glas, takozvani šva, koji je dao u kajkavskom E dok je u štokavskom on dao A.
Nema sibilarizacija, jotacija, palatalizacija,
noga - na noge, a ne na nozi
ruka - na ruke, a ne na ruci
smetje - a ne smeće
mogu, hoću - morem (rotacizam) i hočem – gubitak nastavka u u 1.l.j.

Čuvaju se «stari» slavenski nastavci, posebno u množini (za nas Hrvate oni su stari, jer ih u standardu već dugo nema).
Slavenski genitiv – Kupil si je novega auta. Genitiv, umjesto akuzativa – Kupio si je novi auto.

Prijedlozi z umijesto s/sa, v umjesto u. Kajkavci vole govoriti u umanjenicama - sinek, bratec, trsek mi se v goricah smrzel, i to se riječi tvore s sufiksom -ec i -ek (kruhek, mlekeco, pesek (psić), pajcek(praščić), picek(pile)), dok štokavci više koriste uvećanice.
Glagolska vremena.
PROŠLO - sem delal, sem se učil, sem okapal,
SADAŠNJE - delam, učim se, okapam
BUDUĆE - Bum delal, bum se učil, bum okapal.

JA BUM
TI BUŠ
ON BU
MI BUMO
VI BUTE
ONI BUJU

Zamjena L sa O koja je u štokavskom, se ne primjenjuje. ANGEL a ne anđeo, htio - štel, vrnul sem se - vratio sam se, i to l izgovaramo tvrdo, a ne meko kao Slovenci.
Nazalni samoglasnik on (Q) je u štokavskom dao U, u nekim kajkavskim govorima isto tako, ali u podravskim kajkavskim govorima - Podravina od ĐURĐEVCA - LUDBREGA- MEĐIMURJE izgovaraju ga kao i Slovenci kao O.
RUKA - ROKA, RUŽA - ROŽA, MUŽ - MOŽ

En (Ę) je dao E. PET, PETEK (petak).
Leksik obiluje germanizmima (šrafciger - odvijač, cug - vlak, vura - sat, cajger - kazaljka, špek – slanina), jer je područje na kojem se govori kajkavski dugo bilo pod Austrougarskom, a nađe se i hungarizama (varoš - grad, pajdaš - prijatelj, pandur - stražar, marva - stoka, Beč - Відень, Вена) iako se te riječi javljaju i u štokavskom.

tko – gdo, kad – gda, ničega – ničesa, jučer – včera, sutra – zutra, danas – denes, noćas – snočka, protuletje (pramaletje) – proljeće, ljeto – leto, jesen, zima.

Naravno, u današnje vrijeme ovisno o mjestu življenja, govori se mješavina kajkavskog i standardnog jezika. Na primjer koristi se KAJ, kajkavsko izricanje glagolskih vremena, ali ne i množinski nastavci –am, -ah, -ami, posebice kod mlađe populacije, dok stariji ljudi, pogotovo na selima, govore pravu gore opisanu kajkavicu.  

Ovo je jedna stara međimurska pjesma na kajkavskom, mislim da bi ti sve trebalo biti jasno:

Komu majka, komu, beli kolač pečeš?
Tebi, sinek, tebi, ki vu vojnu pojdeš.  
Ki vu vojnu pojdeš, natrag doma dojdeš.

Komu, otec, komu zlatne škude brojiš?
Tebi, sinek, tebi, ki vu vojnu pojdeš.  
Ki vu vojnu pojdeš, sobom nesil bodeš.

Komu sestra, komu, beli listek pišeš?
Tebi, bratec, tebi, ki vu vojnu pojdeš.  
Ki vu vojnu pojdeš, natrag doma dojdeš.

Komu draga, komu, sive soze roniš?
Tebi, dragi, tebi, ki vu vojnu pojdeš.  
Ki vu vojnu pojdeš, nigdar doma dojdeš.

škude – stari kovani novac
listek – pismo
nigdar - nikad
Shine On You Crazy Diamond – R.I.P.  6.1.1946. – 7.7.2006.

Lucidar

Se je te liepe, kej Vanja piše, ali kajkafaki je jake heterogeni dijalekt. Sake sele drugač govori.
Что белеется на горе зеленой?
Снег ли то, али лебеди белы?
Был бы снег — он уже бы растаял,
Были б лебеди — они б улетели.

matko

Joooooooj, prekrasno si to napisal, oduševljen sam!!!! Obožžžžavam kajkavski, iako ga ne znam...:(

Znate kaj dečki, napokon sam našao onu babu kaj psuje na telefon (pazi! na kajkavskom) pa bi je bogli vrnuti na internet, sam ja ne znam kak. Imam je na CD, al nemam pržilicu...pa jel se to može?

Amateur

Prvo, molim oproštenje za zakašnjenje jer mi server foruma automatski nije poručio na e-mail da ste mi dali odgovore. ;--)

Цитата: VANJAKad sam ja zajedno sa studentima ukrajinistike bio u Kijevu, dobio sam dojam da se Kijevljani srame govoriti ukrajinski, jer bi se to moglo protumačiti kao da dolaze s nekih ruralnih područja, jer «pravi Kijevljanin – građanin» должен говорить только по-русски. Nama studentima je to toliko teško palo da smo skroz bili deprimirani, jer smo došli do zaključka da toliko ulažemo truda ne bi li naučili jezik koji kako izgleda ni pripadnici njegovog vlastitog naroda ne žele govoriti. Meni teško pada :( što u srcu Ukrajine, u drevnom gradu Kijevu odjekuje ruski koji je prekrasan jezik, ali i ukrajinski jezik nimalo ne zaostaje za ruskim koji bi mu trebao ustupiti svoje sadašnje mjesto. U Lavovu smo prisustvovali koncertu Ševčenku u čast, gdje su umirovljeni učitelji plakali od radosti kad su čuli da Hrvati uče njihov jezik i kulturu. U Kijevu se sve cijelo vrijeme baziralo na ruskom, za razliku od Lavova u kojem je više dolazio do izražaja ukrajinski duh, makar Kijev mi je super grad, kao i Ukrajina na kraju krajeva.

Ne vjerujem svojim očima! Nikada nije bila sramota govoriti ukrajinski u Kijevu! Pa i ruski tamo uvijek dobro govorio. Jer Kijev – je otac gradova ruskih! (To je poslovica.) :)
Pa eto ti još jedan jezik XX. stoljeća koji je u potpunom zaboravu. To je jidiš. I samo Babij Jar je tomu tužna napomena... :(
Uopće o ovom drevnom gradu živeli su mnogo naroda u raznim doba... čak i Mađari, dok nisu uspjeli naći svoju novu panonsku otadžbinu, čim i otcjepiti južne Slavene od zapadnih.

Vratiti ću se ukrajinskomu. Ukrajinske pjesme su uvijek bili super-hitovi u cijelom Sovjetskom Savezu. Često se moglo ih čuti i na radio i u TV-predavanjima. Meni je najbolji pjevac Oleksandr Solovjanenko – ukrajinski slavuj – s pjesmom:

"Ніч яка місячна, зоряна, ясная – видно, хоч голки збирай!
Вийди ж, коханая, працею зморена, хоч на хвилиночку в гай!

Сядемо вкупочці тут під калиною, і над панами я пан.
Глянь, моя рибонько, – срібною хвилею стелеться в полі туман!

Ти ж не лякайся, що ніженьки босії вмочиш в холодну росу!
Я тебе, вірную, аж до хатиноньки сам на руках однесу!

Ти ж не лякайся, що змерзнеш, лебідонько, – тихо, ні вітру, ні хмар.
Я пригорну тебе до свого серденька, а воно палке, мов жар!" :)

Upravo, ukrajinski je najmelodičniji jezik poslije italijanskog! (O Bože, što će kazati Matko??!!) :)

Dragi Vanja! Nikada nemoj žaliti što si izabrao učiti ukrajinski! Ovaj tvoj izbor je lijep, smion pa će ti dati mnogo nezaboravnih otkrića u poznavanju cijeloj slavistici! :)


Цитата: VANJAAmateur, napisao sam ti karakteristike kajkavskog, ali htio bih ti baš pronaći neki tekst na kajkavskom, pa da vidiš iz prve ruke kako to izgleda. Mnogo hrvatskih pisaca i pjesnika je pisalo i na ovom narječju, između ostalog i Miroslav Krleža. Malo sam u strci ovih dana, jer imam studentskih obaveza, pa se zato i ne javljam, no izvoli:
Kajkavsko narječje...
Vanja, hvala tebi lijepa na ovom obujamnom ispričivanju o kajkavici. Nisam nigdje prije čuo toliko informacija o njoj. Mislim, da ovo ti je bio primjetan trud, a ti nemaš mnogo vremena zbog svojih zadataka na fakultetu. Za to ti zahvaljujem još jednom! :)
Imam u priručnicima nekoliko odlomaka iz Miroslava Krleži, ali su oni na štokavskom i oni tekstovi imaju toliko mnogo aorista i imperfekata!.. Do poznanstva s ovim forumom, a osobito s Matkom, mislio sam da kod Hrvata ona jednostavna prošla vremena su nestala.
Što se kajkavskog tiče, pamtim kako je Matko pričao da kajkavsko "mleko" jako se odlikuje od štokavskog ekavskog. Možda je uzrok ovoga u razlici prozodijskih osobitosti u ovim dvaju narječjima?

Milo mi je bilo saznati kako u kajkavskom ima u široj uporabi sufiksi umanjivanja, kao što to je i u ukrajinskom, manje u ruskom: više u ženskom i dječom govoru; za ruske dečke i muškarce ovo je malo smiješno. Česti su i u zapadnim slavenskim jezicima, najviše u češkom.

Ohohoh,... na kraju krajeva... Kako si učio standardni hrvatski tako što si se uspjeo upasti na fakultet? Nije li ovo nešto kao proučavanje drugog jezika, kao što kod nekojih italijanaca? Je li velika razlika u rječniku?
Može moja su pitanja glupava, ali u Rusiji na više od 10 tisuća km u svim gradovima od Murmanska do Vladivostoka, od granice s Norveškom i Finskom do granici s Kinom, Korejom i SAD, se govori isti ruski jezik bez ikakvih drastičnih razlika, isključujući samo neka ruralna područja, gdje se može naći nekakve vrlo stare dijalekatske osobine u govoru starih ljudi. Mladići odlaze iz sela jer je razina života tamo vrlo niska. :(

I još jedno pitanje: što je Međimurje? Jel' ovo grad? A još sam čuo Međumurje. To je bila greška?

Добавлено спустя 11 минут 13 секунд:

Цитата: LucidarSe je te liepe, kej Vanja piše, ali kajkafaki je jake heterogeni dijalekt. Sake sele drugač govori.
"Sve je to lijepo, što Vanja piše, ali kajkavski je jako heterogeni dijalekt. Svako selo drugačije govori." — ? :)

Добавлено спустя 7 минут 6 секунд:

Цитата: matkoJoooooooj, prekrasno si to napisal, oduševljen sam!!!! Obožžžžavam kajkavski, iako ga ne znam...:(

Znate kaj dečki, napokon sam našao onu babu kaj psuje na telefon (pazi! na kajkavskom) pa bi je bogli vrnuti na internet, sam ja ne znam kak. Imam je na CD, al nemam pržilicu...pa jel se to može?
Matko, a koji je govor tvoj materinji? Nego standardni jezik? :)
Priznam, da je dobro ako razumijem polovinu iz tvojih poruka. :dunno:
Molim te, samo ne ljuti se! :(

eh,.. samo registrovani forumaši mogu slati fajlove ovdje.

VANJA

Цитата: Amateur
Pa eto ti još jedan jezik XX. stoljeća koji je u potpunom zaboravu. To je jidiš. I samo Babij Jar je tomu tužna napomena... .

Misliš li na BABIN JAR? Bio sam tamo i upravo na tom mjestu sam čuo nevjerojatnu priču o nogometnoj utakmici kijevskog Dinama s njemačkim sastavom kada su ih Ukrajinci u tadašnjem okupiranom Kijevu pobijedili, a Nijemci poraženi i ljuti naredili strijeljanje nekolicine nogometaša. Taj Babin Jar je bio kobno mjesto za mnogo ljudi.

Цитата: Amateur
Upravo, ukrajinski je najmelodičniji jezik poslije italijanskog! (O Bože, što će kazati Matko??!!) .

Vidiš, upravo nam taj podatak često govori Rajisa Ivanjivna i drago mi je što sam tu informaciju čuo i iz drugog izvora, jer sam priznajem bio malo skeptičan prema tome. Ali ja mislim ovako. Prvo slažem se da je jezik zaista milozvučan i melodičan, ali mislim da se nikako ne smije određivati koji je jezik milozvučniji od kojeg. Ja kad čujem mađarski, ma...ne mogu ga nikako prihvatiti, jednostavno mi se ne sviđa i točka, ali vjerujem da je reakcija  kod Mađara slična kad čuju hrvatski jezik, tako da je sve to relativno. Meni se recimo francuski ne sviđa, dok je ponajprije zahvaljujući američkim filmovima, on proglašen jezikom ljubavi i tako dalje. Mislim da je svakom čovjeku njegov materinji jezik najljepši. No dobro...

Mala ispravka. Italija, ali stanovnici su Talijani, koji govore talijanski.

Цитата: Amateur
Dragi Vanja! Nikada nemoj žaliti što si izabrao učiti ukrajinski! Ovaj tvoj izbor je lijep, smion pa će ti dati mnogo nezaboravnih otkrića u poznavanju cijeloj slavistici!  .

Ma ja nisam ni u jednom trenutku požalio.

Цитата: Amateur
Ohohoh,... na kraju krajeva... Kako si učio standardni hrvatski tako što si se uspjeo upasti na fakultet? Nije li ovo nešto kao proučavanje drugog jezika, kao što kod nekojih italijanaca? Je li velika razlika u rječniku?

Normalno, sa šest i pol godina sam došao u prvi razred (primili me u pionire :mrgreen: ) i u školi sam učio pravi književni jezik, bez ikakvih problema, a o kajkavskom sam počeo razmišljati na način kao što sam ti ga opisao tek kada sam na fakultetu položio ispit iz staroslavenskog. Imao sam jednog odličnog profesora. Što se tiče razlike u rječniku, pa ima dosta drugačijih riječi, ali sve ovisi od područja do područja. Na Bednji, to je sama granica sa Slovenijom, govori se takva mješavina kajkavskog i slovenskog da ja ne razumijem niti riječi.

Цитата: Amateur
Može moja su pitanja glupava, ali u Rusiji na više od 10 tisuća km u svim gradovima od Murmanska do Vladivostoka, od granice s Norveškom i Finskom do granici s Kinom, Korejom i SAD, se govori isti ruski jezik I još jedno pitanje: što je Međimurje? Jel' ovo grad? A još sam čuo Međumurje. To je bila greška? .

Nisu tvoja pitanja uopće glupa, nego to je tako. Meni je pak nezamislivo da u Rusiji nema tako jako izraženih dijalekata. Lucidar je pravilno rekao da je kajkavski jako heterogeni dijalekt. Prijatelj mi je jednom rekao da su u Sloveniji i u Makedoniji dijalekti još izraženiji.  Moj kajkavski govor se ne razlikuje tako drastično da ga štokavac ne bi mogao razumijeti, slična je i zagrebačka kajkavica koja je meni jako draga. Ako si ikada u mogućnosti pogledaj hrvatski film Tko pjeva zlo ne misli, u kojem glavni lik (Franjo Šafranek) govori na zagrebačkom kajkavskom koji na žalost iz dana u dan nestaje. Zakon film! (крутой фильм) Međimurje je jedna mala regija u Hrvatskoj. Riječ se sastoji  od dvije riječi med – između i Mura – ime rijeke koja izvire u Austriji, a teče kroz Hrvatsku. Međimurje - područje oko rijeke Mure. Ti si možda čuo za Međugorje, a to je pak svetište u Hercegovini.:dunno:
Shine On You Crazy Diamond – R.I.P.  6.1.1946. – 7.7.2006.

matko

Ma daj Amateure, ti se šališ!!! Nemoj mi reći da ne razumiješ moje postove?! Baš si me iznenadio s time. Uglavnom (95%) postova je napisano na književnom jeziku, a tu i tamo ubacim koji kaj i neku zagrebačku riječ. Inače kad si već pitao, moj materinji jezik je hrvatski jer to je što si pitao, ali znam da si mislio na dijalekt. Roditelji su mi iz Siska, grad koji je jako blizu Zagreba, a toliko se u narječju razlikuje od zagrebačkoga. Oni pričaju književno (relativno), a moja braća i ja zagrebački jer ipak smo se tu rodili.

Kad se mene pita, ja "zagrebački" nikad ne bih prozvao kajkavskim narječjem. OK, bih, ali onaj prije pedesetak godina. Danas, taj zagrebački je skoro izumro, a zamijenio ga je neki urbani, moderan govor s puno anglizama, bolje rečeno amerikanizama, germanizama (to nije ništa novo) i u novije vrijeme hispanizama (utjecaj meksičkih sapunicâ), no što se tiče gramatike" na 100 "Zagrepčanaca" svaki 40. će particip prošli završiti na neki umekšani -L, npr. Bił sam tam umjesto bio sam tamo, mleko/deca svaki 60., bum,buš,bu...svaki 7., Č/Ć nitko ne razlikuje u govoru, za razliku od istočnih Slavonaca ili Dalmatinaca itd...

Naravno, ne moram niti napomenuti da je ova statistika proizišla iz moje glave, ali je više-manje točna (imam dosta poznanstava pa prema tome zaključih dotične podatke)

Vanja, sejval sam si ono o kajkavskom, zakon je... :D Bum si ja to malo proučil detaljnije jedan dan, zakej ne?!

Amateur

Bok svima!

Vanja, Babin Jar (ukr.) ili Babij Jar (rus.) je bio kobno mjesto za mnogo ljudi, pa osobito jevrejskih. Konvejer ubistava.
Osim onoga što se dešavalo u vrijeme fašističkoj okupaciji, godine 1961. tamo se desila tehnička katastrofa s velikim brojem ljudskih žrtava, o kojoj i dosada nije točno poznato.

Vanja, melodičnost jezika je algebarska funkcija, koja broji koliko u tekstovima na ovom jeziku ima otvorenih slogova, koliko ima zatvorenih, pa koji je ostatak (razlika) između samoglasnikā i suglasnikā, zvučnih i bezvučnih.

Što se tiče milozvučnosti, kako je mi žao što u ovom pitanju mi s Tobom imamo različite ukuse! Ali o ukusima nemojmo raspravljati!
Naravno, hrvatski mi je jako milozvučan, osobito zbog njegovih jasnih zvuka i tonskih naglasaka, ali također mnogo mi sviđa francuski, talijanski, poljski, japanski, o bogovi! — pa i mađarski! Prošlog tjedna sam imao mnogo uživanja tokom dviju večeri koje su dalo u Petrogradu Budimpeštsko operetno kazalište! Obožžžavam glazbu Imrea Kalmana, osobito kada još pjevaju mađarski! :D:)
Tako je loše što su 1989.—1991. gg. bile prekinute gotovo sve kulturne veze sa bivšim socijalističkim i mnogim drugim zemljama! :x

Do riječi, u jednom petrogradskom parku negdje u aleji gradova pobratima i dosad leži jedan djelič zagrebačkog zemljišta. :)
Pa budućnost cijelog ovog parka nije još jasno određena... :(
Imamo još ulicu "Загребский бульвар" u jednom od novijih općina grada.

Materinji jezik to je drugačija stvar. Ovo je nešto rodno, ovo je dio mene i moje pameti, ovo je moj prvi i najviši prozor u svijet i nešto slično... Pa ne mogu priznati da ruski je tako milozvučan fonetski.

Vanja, također zahvaljujem Tebi na odgovore na moja pitanja o Hrvatskoj, njezinom zemljopisu i njenim dijalektama!

A u Rusiji ja sam usmeno pričao s ljudima iz Murmanska (1 500 km prema sjeveru od Petrograda, na obali Barenceva mora) i iz Vladivostoka (istočnije istočne granice Kine, na obali Japanskog mora), iako nisam nikad sâm tamo putovao! Nikakve razlike od mojega govora! :-)
Ali sve ovo je istina samo kada se tiče gradova i ako isključimo razliku u izgovoru suglasnika 'г'. Na ruralnom području, osobito uz granice s drugim jezičkim zajednicama ima više govora, ali tendencija je takva da bi ih i dalje smanjivalo. Područje tako zvanog sjeverovelikoruskog narječja se također smanjuje, prvo na račun gradova.

Matko, uglavnom razumijem naravno tvoje postove. Ali kada ubacivaš tu i tamo neku žargonsku riječ, možda zagrebačku a možda riječ iz tvog socijalnog žargona (mladeškog), ja ne razumijem ništa jer takve riječi imaju glavnu ulogu u rečenici. :-)

Drunkie

Ja živim blizu Babinog Jara... Skoro svaki vikend prolazim uz njega... Pričaju da ovaj Jar je mesto gde su sahranjeni više od 150 hiljada ubitih fašistima ljudi, uglavnom kijevski Jevreji, ali i ukrajinski nacionalisti, cigani, savetski zarobljenici itd. Užasno.
Savetska vlast je pokušavala da se zaboravi ono što se tamo desilo... a zatim je negirala da su Jevreji bili posebna cilj egzekucija tokom fašističke okupacije. 1961. godine tadašnja vlast je pokušala da na ovom mestu napravi veštačko jezero, ali nasip nije izdržao pritisak vode, zbog čega voda i blato su potekli nizbrdo i srušili značajni broj kuća u Kurenivci, koja se nalazi donje od Jara (Куренівська трагедія 1961 року)...

Već davno nije sramotno govoriti ukrajinski u Kijevu, ponosi se time da govori ukrajinski! Pitanje je da još nisu svi spremni da počnu govoriti, ali to se menja... nešto polako, ali menja se.

GayleSaver

uglavnom kijevski Jevreji.[/quote]

Verovao ti ili ne, ali ovdje treba ih nazivati "Židovi."

Drunkie

Pa neka budu Židovi... Mada ja sam navikao da smatram "Žid" kao ponižavajuću reč.

Amateur

Zato što za Ruse riječ "Židovi" se smatra ponižavajuća, točnije antisemistička, umjesto ove hrvatske riječi, ja sam gore napisao srpsku riječ "Jevreji", zahvaljujući ljubaznosti Ivana kako je tolerantan srpskomu jeziku.

matko

Amateur, moraš shvatiti jednu stvar. Po 100. put se vraćamo na istu temu, ali kad se mora, mora se!

Morate shvatiti da smo mi, više-manje, upravo izašli iz rata sa Srbima i baš nam nije drago kad ih uzdižete do neba, jer ipak, stara Rusija je uvijek preferirala Srbe zbog vjere, a ne nas budući da smo katolici. No ipak, imajte razumijevanja.

A što se tiče tvog hrvatskog ili srpskog, pazi malo kako pišeš. Vidim da vrlo dobro sada znaš razlike između hrvatskog i srpskog pa se onda i odluči koji ćeš ubuduće pisati po forumu. Malo mi je čudno da ti je 90% postova natipkano na hrvatskom i onda kao iz neba pa u rebra ubaciš "Jevreji" ili (ovo sam izmislio, ali znam da si nešto slično napisao) "preferisati" ili preferirati (posljednje je hrvatski) itd itd...

Znam da ti nemam nikakvih prava govoriti koji budeš od dotična dva koristio, no kad se odlučiš onda se i drži jednoga i njega piši/govori. Ok? 8-)
Jedino ti se oprašta ako ne znaš koju od tih riječi pa se zabuniš, to ćemo ti progledati kroz prste. :D

Nemoj se ljutiti, dobro?

Usput, nikad nisam uspio saznati otkud si ti zapravo, koliko imaš godina, što si studirao i čime se baviš ako se smije znati, naravno...

VANJA

Цитата: matkoAmateur, moraš shvatiti jednu stvar. Po 100. put se vraćamo na istu temu, ali kad se mora, mora se!

Morate shvatiti da smo mi, više-manje, upravo izašli iz rata sa Srbima i baš nam nije drago kad ih uzdižete do neba, jer ipak, stara Rusija je uvijek preferirala Srbe zbog vjere, a ne nas budući da smo katolici. No ipak, imajte razumijevanja.

A što se tiče tvog hrvatskog ili srpskog, pazi malo kako pišeš. Vidim da vrlo dobro sada znaš razlike između hrvatskog i srpskog pa se onda i odluči koji ćeš ubuduće pisati po forumu. Malo mi je čudno da ti je 90% postova natipkano na hrvatskom i onda kao iz neba pa u rebra ubaciš "Jevreji" ili (ovo sam izmislio, ali znam da si nešto slično napisao) "preferisati" ili preferirati (posljednje je hrvatski) itd itd...

Znam da ti nemam nikakvih prava govoriti koji budeš od dotična dva koristio, no kad se odlučiš onda se i drži jednoga i njega piši/govori. Ok? 8-)
Jedino ti se oprašta ako ne znaš koju od tih riječi pa se zabuniš, to ćemo ti progledati kroz prste. :D

Nemoj se ljutiti, dobro?

Usput, nikad nisam uspio saznati otkud si ti zapravo, koliko imaš godina, što si studirao i čime se baviš ako se smije znati, naravno...

Ma, Matko krivo si shvatio! Ni u jednom trenutku se nije ovdje išlo o veličanju Srba ili srpskog jezika. Radi se o tome da je riječ "žid" uistinu užasno uvredljiva u istočnoslavenskim jezicima, a njezina hrvatska varijanta Židov, kao što i sam znaš, u hrvatskom jeziku je potpuno neutralna i ne izaziva nikakve loše konotacije. Jevrej je srpska riječ, ali ne samo srpska. Koliko je meni poznato u svim istočnoslavenskim jezicima Židovi se nazivaju Jevreji, tako da su svi forumaši koji su pisali o Jevrejima, namjerno koristili tu riječ, jer u njihovim jezicima "Žid" nije riječ koja se koristi u malo ozbiljnijem dijalogu. Ista stvar ti je i sa našim izrazom Cigan i  Rom. Kod nas je Cigan pogrdno, a u ukrajinskom i ruskom neutralno. Ispravite me ukoliko sam pogriješio. A što se tiče preferisati ili preferirati ne možeš očekivati od stranca da tako lako uoči grešku, tim više što se radi o ljudima koji iz hobija proučavaju naš materinji jezik i to je jako teško u hrvatskom jeziku primijetiti kad se samo refleks jata mijenja u istoj riječi ovisno o padežu i naglasku...to nije lako, pa ih trebaš ispraviti, a ne kritizirati!
Nemoj se ljutiti! Ok?;--)
Shine On You Crazy Diamond – R.I.P.  6.1.1946. – 7.7.2006.

GayleSaver

Цитата: AmateurZato što za Ruse riječ "Židovi" se smatra ponižavajuća, točnije antisemistička, umjesto ove hrvatske riječi, ja sam gore napisao srpsku riječ "Jevreji", zahvaljujući ljubaznosti Ivana kako je tolerantan srpskomu jeziku.

Jednako mislimo.  ;)  
Ali braća Polacy alternativa nemaju...
Uostalom, ja sam licemjer.  Kakvo ti je "verovao" kad jeste "vjerovao"?...

Добавлено спустя 9 минут 21 секунду:

Цитата: VANJAIsta stvar ti je i sa našim izrazom Cigan i  Rom. Kod nas je Cigan pogrdno, a u ukrajinskom i ruskom neutralno. Ispravite me ukoliko sam pogriješio.
Nemoj se ljutiti! Ok?;--)

Nikoliko nisi pogrešio.  Tojest, vrlo si točno određio stvari.  A o greškama...pa šta je ovo sa novim pravopisom?!

Добавлено спустя 4 часа 4 минуты 28 секунд:

Hoću pomoliti o nečim.  Ovaj sam tekst (http://wikisource.org/wiki/In_Croatian:_Stvarnost_Najvažnijeg_Kontrakta_za_Govedinu") započeo prevoditi sa engleskog.  Hrvatski, kako uostalom će biti vrlo jasno, nije mi maternji.  Ako hoćete, pročitajte tekst (ili, točnije, njegov početak) i rećite mi šta o njemu mislite...

Быстрый ответ

Обратите внимание: данное сообщение не будет отображаться, пока модератор не одобрит его.

Имя:
Имейл:
Проверка:
Оставьте это поле пустым:
Наберите символы, которые изображены на картинке
Прослушать / Запросить другое изображение

Наберите символы, которые изображены на картинке:

√36:
ALT+S — отправить
ALT+P — предварительный просмотр