Главное меню
Мы солидарны с Украиной. Узнайте здесь, как можно поддержать Украину.

Hrvatski, хорватский

Автор Ripley, октября 4, 2004, 23:17

0 Пользователи и 2 гостей просматривают эту тему.

VANJA

Цитата: Amateur
Цитата: VANJA
A čak i u nekoliko škola u Slavoniji postoji predmet ukrajinski jezik, tamo gdje živi ukrajinska nacionalna manjina.
Sigurno oni nisu rusini? :?

Ne. Postoji nacionalna manjina Rusina kojih je znatno više  i odvojena nacionalna manjina Ukrajinaca kojih je manje nego Rusina. Slučajno su baš moji susjedi Rusini tako da sam imao priliku čuti njihov rusinski jezik, više-manje sve ih razumijem uz pomoć ukrajinskog. Taj rusinski jezik jako me podsjeća na mješavinu poljskog, ukrajinskog i slovačkog. Na kraju, oni i vuku korijene s Karpata i dolaze sa tromeđe Ukrajine, Poljske i Slovačke.


Цитата: Amateur
Kukavica je majka koja napušta svoju djecu. Još kad netko dolazi u šumu i onamo čuje kukavicu, on je pita: »Kukavico, kukavico, reci mi koliko godina još imam?« – pa broji koliko puta kukavica bude kukala.

Ovo što ste spomenuli s brojenjem kukavičjeg pjeva, podsjetilo me na pticu ćuk, koja je noćna ptica i gotovo ju je nemoguće vidjeti, ali u narodu za nju kažu da nagovještava smrt (naravno, to se samo tako kaže, nije to općeprihvaćen način otkrivanja nečije smrti :mrgreen: ). Ćuk ima prepoznatljiv pjev, kao da fućka i to ponavlja svakih nekoliko sekundi. Mislim da je taj naš hrvatski ćuk na ruskom i ukrajinskom сплюшка :?. Često se može čuti u ljeti kada padne mrak.  


Цитата: Amateur
Цитата: VANJA
To pravilo još uvijek vrijedi u hrvatskom jeziku. A hoće li vrijediti u novom pravopisu, ne znam.
Može li tu reći "postoji" umjesto "vrijedi"?
Može li reći "Taj lijek je vriedan (ili vrijedi) protiv one bolesti" ?

U potpunosti možete zamijeniti glagol vrijedi s glagolom postoji - Ovo pravilo postoji u hrvatskom jeziku.

Što se tiče druge rečenice, već vas je i Matko upozorio da ne može proći u hrvatskom. Ja mislim da bi tu najčešće Hrvati rekli:
Taj lijek ti najbolje lijeći tu bolest.  ili
Sirup od sljeza će ti najbolje izliječiti kašalj.  :)

Цитата: Amateur
Učio sam ga dva ili tri mjeseca prije deset godina zajedno s srpskim uz pomoć priručnika koji ima i tekst »Lenjin u Poronjinu«. :mrgreen: Lenjin nikada nije bio na području Jugoslavije koja tada JOŠ nije postojala, ali svaki je priručnik morao sadržati tekst o tim »velikom vođe«. :mrgreen::mrgreen: Jedno objašnjenje može biti u tomu što poljski Poronjin i Hrvatska u ono vrijeme bili u sastavu jedne države.
Poslije, za 5-6 godina, rijetko sam dolazio na jedan hrvatski i jedan srpski čat, gdje sam često šutio i gledao već nisam govorio. :)


o tim »velikom vođe« - o tom velikom vođi
E...ovdje su dvije stilske pogreške, gramatički je sve u redu. Prilog rijetko bi možda bilo bolje zamijeniti s «ponekad» ili frazom s vremena na vrijeme.
Već sam prije primijetio da Vas buni veznik već.

Evo Vam par primjera s veznikom već.
Dečki iz ulice nakon kartanja nisu pošli u školu, već ravno svojim kućama.
Davor je bio onaj tip lovca koji nije nikada ništa ubio, već je samo koji put zapucao u zrak.:oops:

A vaša rečenica bi trebala izgledati ovako:
Poslije, kroz 5-6 godina, ponekad bih dolazio na jedan hrvatski i jedan srpski chat, gdje sam često šutio i gledao. Nisam govorio ili nisam sudjelovao.  

Pa jasno je meni da Vi niste u nazad 10 dana progovorili hrvatski i srpski, ali je bit svega da ste vi sami učili...a to baš i ne polazi svakom od ruke...:yes:

Цитата: Amateur
Prvo kad sam počeo učiti hrvatski, vrlo mi je bilo čudno reći naprimjer »ja idem s Natašom« jer odmah zamišljao da idem s nekim čudom muškog spola koji se zove Nataš. :) Mislim što je jako užasnije muško ime prodeklinirati kao žensko (evo ti "s Petroj"). :mrgreen:

Meni je bilo jako teško savladati glagole kretanja: ездить, ехать, идти и ходить (їздити, їхати, іти, ходити по-українському) Četiri glagola za nešto što Hrvat kaže u tri slova - ići. Jednom sam na samom početku učenja trebao napisati zadaću s rečenicama koje sadržavaju ta četiri glagola. I jedna od njih je bila Я іду трамваєм до факультету щоранку. (Ja idu tramvajem do fakuljtetu ščoranku), a tada mi je profesor objasnio kako bi se to doslovno prevelo na hrvatski: Kolega, Vi ste upravo rekli da svakog jutra pješice odlazite na fakultet oponašajući tramvaj.:oops::):D:lol::_3_01
Shine On You Crazy Diamond – R.I.P.  6.1.1946. – 7.7.2006.

Ripley

ЦитироватьUvijek sam i ja govorio da ima razlika.  
A netko je ovdje govorio da u Puli ima razlika od Zagreba. Zašto u Puli nema posebnog jezika? Možda ima?

Standard, jako umjetna i meni osobno nemila pojava zajednička je Puli i Zagrebu, a ne Puli i Beogradu.

matko

Jooooj da, ti glagoli kretanja u ruskom....muče me i mislim da će me mučiti još duuuugo :oops:

Jesi siguran Ivane da je to u hrvatskom sve IĆI? A ne spada tu još i doći? Mislim...ne znam, zato i pitah.

@Amateur: Oni aoristi koje si uporabio gore, čekaj da ti ih pokažem: Ovo je nešto što Ivan već zna. Pa je meni bilo jako zbunljivo ali zanimljivo kada učah hrvatske mjesece a ukrajinske bjeh već znao.

Nisu baš točno bili napisani. Prvenstveno, kaže se UČIH, a od biti: BIJAH. No...nemoj ih previše koristiti. Dobro ih je "baciti" tu i tamo, ali baš 2 u istoj rečenici....zvuči prestandardno što rijetko tko kaže tako brzo i za redom. Inače je sve OK8-)  BRAVO!

Lucidar

Цитата: matko@Amateur: Oni aoristi koje si uporabio gore, čekaj da ti ih pokažem: Ovo je nešto što Ivan već zna. Pa je meni bilo jako zbunljivo ali zanimljivo kada učah hrvatske mjesece a ukrajinske bjeh već znao.

Nisu baš točno bili napisani. Prvenstveno, kaže se UČIH, a od biti: BIJAH. No...nemoj ih previše koristiti. Dobro ih je "baciti" tu i tamo, ali baš 2 u istoj rečenici....zvuči prestandardno što rijetko tko kaže tako brzo i za redom. Inače je sve OK8-)  BRAVO!

Kao prvo, nisu aoristi, nego imperfekti.  Kao drugo, može se reći i bjeh i bijah. Kao treće, iako nisu učestali, pogotovo ne u Zagrebu, ne znači da ih je loše upotrebljavati. Postoje organski govori koji imperfekt koriste ravnopravno s perfektom.
Что белеется на горе зеленой?
Снег ли то, али лебеди белы?
Был бы снег — он уже бы растаял,
Были б лебеди — они б улетели.

Ripley

Цитата: matkoJooooj da, ti glagoli kretanja u ruskom....muče me i mislim da će me mučiti još duuuugo :oops:

Jesi siguran Ivane da je to u hrvatskom sve IĆI? A ne spada tu još i doći? Mislim...ne znam, zato i pitah.


ma kakav doći... 4 glagola za nama istu stvar... i meni je to bilo jedna od najtežih stvari u ruskome. A onda svakom glagolu dodaj još bezbroj prefiksa, užas!

ali, kod slavenskih je jezika u stvari teže savladati ono što jest zajedničko, ako nije potpuno isto. Ti glagoli kretanja, nakon duže vježbe, kad zaista shvatiš takav način razmišljanja, postanu prihvatljivi :)

Ivanka

Moj je najveci problem naglasak. Naime kad se mijenja zbog padeža ili konjugacije. Ima li bar nekog sustava u onom kretanju? Naravno da mislim na višesložne riječe.:dunno:

Korektor

Цитата: matkoIvane, hvala na komplimentu. Moram te obavijestiti da je meni Ekonomija bila 2. izbor, a FF glavni, ali kako hispanistika prima njih 30 (SAMO!), a prijavi ih se za to preko 2500, nisam upao. Iako vrlo nepravedno (radi više stvari, državno natjecanje, putovanje u Madrid), mogu bez ikakvih premišljanja reći da ga govorim bolje od nekih apsolvenata, ali što'š. Nije na meni da odlučujem.

Ovdje se ne može reći "radi", već "zbog" - u pitanju je uzrok.

Uporedi primjer:
Idem u bolnicu zbog bolesti radi liječenja.

Овдје се не може рећи "ради", већ "због" - у питању је узрок.
Упореди пример:
Идем у болницу због болести ради лијечења.

VANJA

Цитата: IvankaMoj je najveci problem naglasak. Naime kad se mijenja zbog padeža ili konjugacije. Ima li bar nekog sustava u onom kretanju? Naravno da mislim na višesložne riječe.:dunno:

Ivanka, ne znam kako bih ti pomogao. Naglasni sustav u hrvatskom jeziku, kao što i sama znaš, vrlo je složen. Ali htio bih ti reći da s njim nemaju poteškoće samo stranci, već i mnogi izvorni govornici, jer se naglasni sustavi u mnogim hrvatskim govorima itekako razlikuju od književnog, standardnog  govora. Pretpostavljam da ti je teško odrediti mjesto naglaska. Opet se ja vraćam na svoj ukrajinski, uz pomoć kojeg sam shvatio da nema druge nego dobro slušati izvornog govornika kako izgovara i kako naglašava riječi. Naime, u ukrajinskom je karakterističan izgovor tog «g» iz pluća, koji mi je dugo stvarao poteškoće, sve dok nisam nakon godinu dana shvatio da ga normalno izgovorim dok kažem česti uzvik u hrvatskom – AHA! Ne znam što bih ti rekao, osim da smatram da se naglasci najbolje savladavaju slušanjem izvornog govornika. :dunno: :)

A ovo su ti osnovna pravila određivanja vrste naglaska u hrvatskom:

Sva četiri različita naglaska mogu se naći samo na prvome naglašenome slogu.

Na drugome slogu, tzv. unutrašnjem slogu, mogu se naći samo uzlazni naglasci.

Zadnji slog ne može biti naglašen. (naravno postoje iznimke: monokl, bicikl)

Добавлено спустя 2 минуты 18 секунд:

Цитата: Korektor
Цитата: matkoIvane, hvala na komplimentu. Moram te obavijestiti da je meni Ekonomija bila 2. izbor, a FF glavni, ali kako hispanistika prima njih 30 (SAMO!), a prijavi ih se za to preko 2500, nisam upao. Iako vrlo nepravedno (radi više stvari, državno natjecanje, putovanje u Madrid), mogu bez ikakvih premišljanja reći da ga govorim bolje od nekih apsolvenata, ali što'š. Nije na meni da odlučujem.

Ovdje se ne može reći "radi", već "zbog" - u pitanju je uzrok.

Uporedi primjer:
Idem u bolnicu zbog bolesti radi liječenja.

Овдје се не може рећи "ради", већ "због" - у питању је узрок.
Упореди пример:
Идем у болницу због болести ради лијечења.

Tu si potpuno u pravu, ali htio bih reći da se u svakodnevnom govoru ta greška često radi, štoviše, rade se i puno drastičnije stilske pogreške. No, Matko ne studira jezik, već Ekonomiju, tako da mu se to ne može uzeti za zlo.

упореди - usporedi
Shine On You Crazy Diamond – R.I.P.  6.1.1946. – 7.7.2006.

Amateur

Цитата: VANJAMislim da je taj naš hrvatski ćuk na ruskom i ukrajinskom сплюшка :?.
Ne znam... može li biti «сплюшка», a može biti i «сыч»... Upravo slabo znam zoologiju. :?

Цитата: VANJAVeć sam prije primijetio da Vas buni veznik već.
On me buni zajedno s drugim veznicima «pa» i «ali». A još ima prilog «već». :o

Цитата: VANJAMeni je bilo jako teško savladati glagole kretanja: ездить, ехать, идти и ходить (їздити, їхати, іти, ходити по-українському) Četiri glagola za nešto što Hrvat kaže u tri slova - ići.
eee, ma treba razlikovati kuda ideš: je l' daleko i moraš ići na vozu, u autu ili vlaku, ili nije daleko i možeš ići pješice. Drugo, hoćeš li reći da samo se «baviš» iđenjem ili vožnjom, ideš nekuda regularno ili ideš ovog trenutka u neko konkretno mjesto. :) Mislim da nešto tako ima i u hrvatskom: plivati vs. ploviti.... ili se varam?

Цитата: VANJAЯ іду трамваєм до факультету щоранку... a tada mi je profesor objasnio kako bi se to doslovno prevelo na hrvatski: Kolega, Vi ste upravo rekli da svakog jutra pješice odlazite na fakultet oponašajući tramvaj.:oops::):D:lol::_3_01
eh... samo si jednu točicu zaboravio... («їду») :)

Добавлено спустя 5 минут 35 секунд:

Цитата: RipleyStandard, jako umjetna i meni osobno nemila pojava ...
Odavno sam osjećao da neko tako kaže... Može li biti standard koji ne bude umjetan za sve hrvatske govore? (Ja samo pitam Vaše mnjenje.)

Добавлено спустя 15 минут 50 секунд:

Цитата: Lucidar
Цитата: matko@Amateur: Oni aoristi koje si uporabio gore, Nisu baš točno bili napisani.
Kao prvo, nisu aoristi, nego imperfekti.  Kao drugo, može se reći i bjeh i bijah. Kao treće, iako nisu učestali, pogotovo ne u Zagrebu, ne znači da ih je loše upotrebljavati. Postoje organski govori koji imperfekt koriste ravnopravno s perfektom.
Samo sam tamo gore pošalio... :) Htio sam reći nešto ovakvo: «One hrvatske riječi su mi bile zbunljive ali zanimljive u ono isto vrijeme kad ih učah (i ja sam bio tomu svjedok jer sam to sȃm radio), a one ukrajinske riječi već i prije onog vremena bjeh znao». :)
Naravno znam da u današnjem hrvatskom jeziku se prije svega koristi perfekt. :)

Добавлено спустя 25 минут 49 секунд:

Цитата: IvankaMoj je najveci problem naglasak. Naime kad se mijenja zbog padeža ili konjugacije. Ima li bar nekog sustava u onom kretanju? Naravno da mislim na višesložne riječe.:dunno:
Ima, ali nije sto po sto, i nećeš toga naći u priručnicima. Potraži neku višestraničnu gramatiku, ondje može biti dobro razložena metatonija u temama za svaki padež, glagolski oblik ili za nesvršene pridjeve. Inače pretpostavljam da ima niz znanstvenih djela hrvatskih jezikoslovaca upućenih prozodiji.

Lucidar

Цитата: VANJAA ovo su ti osnovna pravila određivanja vrste naglaska u hrvatskom:

Sva četiri različita naglaska mogu se naći samo na prvome naglašenome slogu.

Na drugome slogu, tzv. unutrašnjem slogu, mogu se naći samo uzlazni naglasci.

Zadnji slog ne može biti naglašen. (naravno postoje iznimke: monokl, bicikl)

Monolk i bicikl su trosložne riječi: mo-no-kl, tako da naglasak nije zadnjem slogu.
Что белеется на горе зеленой?
Снег ли то, али лебеди белы?
Был бы снег — он уже бы растаял,
Были б лебеди — они б улетели.

Ivanka

Super! Nije to pitanje gdje je naglasak u infinitivu ili nominativu (to bih jednostavno mogla pogledati u rječniku), nego gdje će se naći kad će se riječ promjeniti - po padežu, broju, konjugacije. Na primjer:
postojati - postoji - postojanje - postojanja i tomu slično.
Nemam pojma hoće li ovdje naglasak promjeniti mjesto. Naročito u imenici.
Ako postoje knjige s naglascima, već bih sve shvatila sama, inaće nema šansu:(

Amateur

Цитата: IvankaSuper! Nije to pitanje gdje je naglasak u infinitivu ili nominativu (to bih jednostavno mogla pogledati u rječniku), nego gdje će se naći kad će se riječ promjeniti - po padežu, broju, konjugacije.
Nisu oni rječnici dobri koji ne davaju cijelu informaciju o riječima. Ali oni dvojezički su uvijek slabi s naglascima.

matko

Trebali biste kupiti jednojezični hrvatski rječnik, npr. Anićev. U njemu imate promjene naglaska kroz deklinacije i konjugacije. Ivanka, u ovim riječima koje si nabrojala ima promjena (ali ne drastičnih) Ima puno boljih primjera...
p`ostojati (infinitiv)
póstojeći (pridjev)
p`ostojânje


Lucidare, ako misliš sad "trčati" iza nas i ispravljati nas, onda stvarno nisi normalan. Ajde da si ispravio strance koji uče, ali ispravljati izvorne govornike baš i nije kulturno, naročito u nekim stvarima koje 99% ljudi griješe, a i prosječnom uhu ne stvaraju polemike. Svejedno...

A naglasak na zadnjem slogu imamo u riječima stranog porijekla, iako postoje i standardizirane varijante (pohrvaćene) poput bifé ili sakó itd...

VANJA

Цитата: Lucidar
Цитата: VANJAA ovo su ti osnovna pravila određivanja vrste naglaska u hrvatskom:

Sva četiri različita naglaska mogu se naći samo na prvome naglašenome slogu.

Na drugome slogu, tzv. unutrašnjem slogu, mogu se naći samo uzlazni naglasci.

Zadnji slog ne može biti naglašen. (naravno postoje iznimke: monokl, bicikl)

Monolk i bicikl su trosložne riječi: mo-no-kl, tako da naglasak nije zadnjem slogu.

Lucidare, u pravu si. U «sivoj» gramatici hrvatskoga jezika pronašao sam ovu rečenicu:

«Osim vokalskih samoglasnika slogotvorni su i sonantski samoglasnici [ŗ] [ļ] [ņ], alofoni fonema /ŗ/  /l/,/n/ ...itd.»

Ivanka, oprosti, ako sam te još dodatno zbunio u naglascima, koji su i sami po sebi dosta zbunjujući. :(

Ali, u svoju obranu ću reći da sam ja kao osnovnoškolac učio da se slogovi dijele prema osnovnih pet samoglasnika a,e,i,o,u + slogotvorno r i onda dođeš na faks i uvjeravaju te da to nije tako...:) Nisam skroz siguran, stoga neću tvrditi da je to tako, ali mislim da se po pitanju podijele riječi na slogove jezikoslovci nisu skroz do kraja dogovorili, pa ima i nekih koji zagovaraju ovu osnovnoškolsku podjelu.  

U svakom slučaju, hvala na ispravci...sad barem znam za ubuduće.
:D
Shine On You Crazy Diamond – R.I.P.  6.1.1946. – 7.7.2006.

Коректор

Цитата: matkoTrebali biste kupiti jednojezični hrvatski rječnik, npr. Anićev. U njemu imate promjene naglaska kroz deklinacije i konjugacije. Ivanka, u ovim riječima koje si nabrojala ima promjena (ali ne drastičnih) Ima puno boljih primjera...
p`ostojati (infinitiv)
póstojeći (pridjev)
p`ostojânje

Lucidare, ako misliš sad "trčati" iza nas i ispravljati nas, onda stvarno nisi normalan. Ajde da si ispravio strance koji uče, ali ispravljati izvorne govornike baš i nije kulturno, naročito u nekim stvarima koje 99% ljudi griješe, a i prosječnom uhu ne stvaraju polemike. Svejedno...

A naglasak na zadnjem slogu imamo u riječima stranog porijekla, iako postoje i standardizirane varijante (pohrvaćene) poput bifé ili sakó itd...


Užas! Sramota!
U književnome jeziku akcenat je na drugome slogu u svim navedenim riječima, dakle: postòjati, postòjeći, postòjanje. Međutim, kao dubleti se mogu prihvatiti i ti gornji, što baš i nije u skladu sa tradicionalnim prozodijskim pravilima srpsko(-)hrvatskoga jezika, te u književnome jeziku nije preporučljivo.

Riječi "bicikl" i "monokl" su, kao što neko reče, trosložne riječi i one nose književni akcenat na prvome slogu, dijalekatski je na drugome.

Riječi "bife" i "sako" se ne smiju naglasiti na posljednjem slogu, isto kao što se ne smije naglasiti posljednji slog u reči "prevarant". Treba "prevàrant".


Glagoli "usporediti" i "uporediti" su oba književna, s tim što prednost treba dati DRUGOME, jer je istorijski opravdaniji i šire je rasprostranjen od prvoga.

Поздрав!

matko


Lucidar

Цитата: КоректорUžas! Sramota!
U književnome jeziku akcenat je na drugome slogu u svim navedenim riječima, dakle: postòjati, postòjeći, postòjanje.

Možda u srpskom, ali u hrvatskom je póstojati, póstojēći, póstojānje.

ЦитироватьRiječi "bicikl" i "monokl" su, kao što neko reče, trosložne riječi i one nose književni akcenat na prvome slogu, dijalekatski je na drugome.

Molim? Hoćeš reći da ti kažeš b`icikl i m`onokl?

ЦитироватьRiječi "bife" i "sako" se ne smiju naglasiti na posljednjem slogu, isto kao što se ne smije naglasiti posljednji slog u reči "prevarant". Treba "prevàrant".

S ovime se slažem.

ЦитироватьGlagoli "usporediti" i "uporediti" su oba književna, s tim što prednost treba dati DRUGOME, jer je istorijski opravdaniji i šire je rasprostranjen od prvoga.

Tako je u srpskom, ali u hrvatskom se kaže usporediti.
Что белеется на горе зеленой?
Снег ли то, али лебеди белы?
Был бы снег — он уже бы растаял,
Были б лебеди — они б улетели.

matko

U hrvatskom je onako kako napisah!

Jedino ako je Anić Srbin, a u to ne ulazim...

Tanja

matko. nije to letjelo na tebe nego na korektora 8)
i ja sam malo tako tako :o pogledala kad sam procitala tu njegovu poruku, ali ispravljati nisam htjela - nije meni hrvatski materni, evo, nasli su se drugi junaci :D


VANJA

Цитата: Коректор
Užas! Sramota!
U književnome jeziku akcenat je na drugome slogu u svim navedenim riječima, dakle: postòjati, postòjeći, postòjanje. Međutim, kao dubleti se mogu prihvatiti i ti gornji, što baš i nije u skladu sa tradicionalnim prozodijskim pravilima srpsko(-)hrvatskoga jezika, te u književnome jeziku nije preporučljivo.

Glagoli "usporediti" i "uporediti" su oba književna, s tim što prednost treba dati DRUGOME, jer je istorijski opravdaniji i šire je rasprostranjen od prvoga.

Korektore, i sam znaš moje mišljenje što se tiče termina književni srpsko-hrvatski jezik tako da se tu ne želim zadržavati. Svaki književni jezik treba biti reguliran gramatikom i pravopisom, pa me zanima koja gramatika i pravopis reguliraju taj književni jezik o kojem ti govoriš? Navedi mi autora i naziv djela.
 

Цитата: AmateurA pak možda Dr. Anić griješi?

Ne. U Hrvatskoj se apsolutno nitko ne dvoumi što se tiče naglaska konkretno tih navedenih primjera...
Shine On You Crazy Diamond – R.I.P.  6.1.1946. – 7.7.2006.

Amateur

Цитата: VANJAKorektore, i sam znaš moje mišljenje što se tiče termina književni srpsko-hrvatski jezik tako da se tu ne želim zadržavati. Svaki književni jezik treba biti reguliran gramatikom i pravopisom, pa me zanima koja gramatika i pravopis reguliraju taj književni jezik o kojem ti govoriš? Navedi mi autora i naziv djela.
Ne. Često se isti jezik u dviju ili više zemalja regulira različitom državnom standardnom gramatikom i pravopisom, kao npr. engleski ili španjolski. Vodi se čak društvena borba za britanski »sulphur« protiv američkog »sulfur«. Što ja ću kazati dalje, Ivan već zna. Razlika od engelskog ima jedna: nestašica međusobno prihvatljivog naziva ovog jezika za sve govornike ili potpuna neprihvatljivost pojma da jedinstveni jezik postoji iako u nekoliko inačicama. Ovaj stav je politički, etnokulturni, etnopsihološki, ali nije upravo jezikoslovni.

Цитата: VANJANe. U Hrvatskoj se apsolutno nitko ne dvoumi što se tiče naglaska konkretno tih navedenih primjera...
Zar ne?!
Цитата: matkop`ostojati (infinitiv)
póstojeći (pridjev)
p`ostojânje
Kod Matka su naglašeni slogovi kratki (osim glagolskog pridjeva).
Цитата: Lucidaru hrvatskom je póstojati, póstojēći, póstojānje
Kod Lucidara su svi oni dugi.

U mojem rječniku, tiskanom u Zagrebu 1960.g., uopće nema riječi s dugom prefiksom »pó-«. U njegovom predgovoru se piše: »Nijesu unesene dublete naglasaka, ali pri izboru između dviju mogućnosti u granicama štokavskog književnog sistema odabran je akcenat uobičajen u jugozapadnoj jezičnoj oblasti. Za osnovu rječniku uzet je naš južni izgovor (ije za jat, ć za št, h a ne v, j i t. d.).«
Inače, riječ ide baš o hrvatskom jeziku a ne o srpskome.
Od srpskih riječi se upućuje prema hrvatskim, npr. preduzeti vidi poduzeti.
Naglasci: »čòvjek, žèna, knjȉžēvnōst«, a nisu »čȍvjek, žȅna, knjižévnōst«. Ali »postòjati«!

Možda se jezik tako brzo mijenja?

VANJA

Цитата: Amateur
Цитата: VANJAKorektore, i sam znaš moje mišljenje što se tiče termina književni srpsko-hrvatski jezik tako da se tu ne želim zadržavati. Svaki književni jezik treba biti reguliran gramatikom i pravopisom, pa me zanima koja gramatika i pravopis reguliraju taj književni jezik o kojem ti govoriš? Navedi mi autora i naziv djela.
Ne. Često se isti jezik u dviju ili više zemalja regulira različitom državnom standardnom gramatikom i pravopisom, kao npr. engleski ili španjolski. Vodi se čak društvena borba za britanski »sulphur« protiv američkog »sulfur«. Što ja ću kazati dalje, Ivan već zna. Razlika od engelskog ima jedna: nestašica međusobno prihvatljivog naziva ovog jezika za sve govornike ili potpuna neprihvatljivost pojma da jedinstveni jezik postoji iako u nekoliko inačicama. Ovaj stav je politički, etnokulturni, etnopsihološki, ali nije upravo jezikoslovni.

Цитата: VANJANe. U Hrvatskoj se apsolutno nitko ne dvoumi što se tiče naglaska konkretno tih navedenih primjera...
Zar ne?!
Цитата: matkop`ostojati (infinitiv)
póstojeći (pridjev)
p`ostojânje
Kod Matka su naglašeni slogovi kratki (osim glagolskog pridjeva).
Цитата: Lucidaru hrvatskom je póstojati, póstojēći, póstojānje
Kod Lucidara su svi oni dugi.

U mojem rječniku, tiskanom u Zagrebu 1960.g., uopće nema riječi s dugom prefiksom »pó-«. U njegovom predgovoru se piše: »Nijesu unesene dublete naglasaka, ali pri izboru između dviju mogućnosti u granicama štokavskog književnog sistema odabran je akcenat uobičajen u jugozapadnoj jezičnoj oblasti. Za osnovu rječniku uzet je naš južni izgovor (ije za jat, ć za št, h a ne v, j i t. d.).«
Inače, riječ ide baš o hrvatskom jeziku a ne o srpskome.
Od srpskih riječi se upućuje prema hrvatskim, npr. preduzeti vidi poduzeti.
Naglasci: »čòvjek, žèna, knjȉžēvnōst«, a nisu »čȍvjek, žȅna, knjižévnōst«. Ali »postòjati«!

Možda se jezik tako brzo mijenja?

Amateur, već smo i ranije došli do zaključka da se slažemo u puno stvari, ali da se po pitanju hrvatskog i srpskog jezika nikada nećemo složiti i ja dalje stojim iza toga i vjeruj mi nisam osamljen u tom svom stavu. :) Kada sam napisao da se u Hrvatskoj nitko ne dvoumi oko naglaska navedenih riječi, ponajprije sam mislio na jezikoslovce koji rade na pravopisu. Jezična norma je (uglavnom) zadana i svidjelo se to meni ili ne, ja sam je dužan poštivati na mjestima gdje se to od mene traži. U Matkovom slučaju radi se o grešci u pisanju (tipfeleru), jer se on baš pozivao na Vladimira Anića koji za dane primjere naveo naglaske kakve je napisao Lucidar (provjereno u rječniku).
Što se tiče dugouzlaznog pó-, istina je da ih ima jako malo, ali ih ima.

pónoć, póseban

Iza 1991. jezik se dosta promijenio. Dok to netko naziva masovnim «čišćenjem» ne bi li se jezik što više odvojio od srpskog, ja smatram da se jezik samo vraća svojim korijenima koji su za vrijeme Jugoslavije bili potiskivani političkom mišlju o jedinstvenom hrvatsko-srpskom ili srpsko-hrvatskom.

No hard feelings...:)
Shine On You Crazy Diamond – R.I.P.  6.1.1946. – 7.7.2006.

Amateur

Цитата: VANJAKada sam napisao da se u Hrvatskoj nitko ne dvoumi oko naglaska navedenih riječi, ponajprije sam mislio na jezikoslovce koji rade na pravopisu. Jezična norma je (uglavnom) zadana i svidjelo se to meni ili ne, ja sam je dužan poštivati na mjestima gdje se to od mene traži. U Matkovom slučaju radi se o grešci u pisanju (tipfeleru), jer se on baš pozivao na Vladimira Anića koji za dane primjere naveo naglaske kakve je napisao Lucidar (provjereno u rječniku).
No to mi je prijatno čuti da V. Anić nije osamljen u svojim naglascima ako se ti s njim slažeš! Ni to nije tipfeler! :)
Ja sam navikao uvijek pregledavati svaku stvar preko nekoliko izvora.

Цитата: VANJAŠto se tiče dugouzlaznog pó-, istina je da ih ima jako malo, ali ih ima.

pónoć, póseban
U tim primjerama »pó-« nije prefiks, bar u riječi »ponoć« <-- »polnoć«.

Цитата: VANJAIza 1991. jezik se dosta promijenio. Dok to netko naziva masovnim «čišćenjem» ne bi li se jezik što više odvojio od srpskog, ja smatram da se jezik samo vraća svojim korijenima koji su za vrijeme Jugoslavije bili potiskivani političkom mišlju o jedinstvenom hrvatsko-srpskom ili srpsko-hrvatskom.
Jojoj... Zbog politike Jugoslavije Hrvati su u SRH govorili i pisali »hleb« umjesto »kruh«? :) Ti si sam u jednoj prošloj poruci rekao da u Hrvatskoj uvijek se govorilo hrvatski dok u Srbiji srpski, što se tiče nacionalnih osobitosti. Uglavnom oba ova jezička standarda su jedinstveni jezik dok imaju za svoju osnovu jedinstveni dijalekt. Ja sam pak očekivao naći mnogo više razlika danas u Internetu znajući o tom čišćenju iliti povratku svojim korijenima... Mislio sam i o mogućnosti dodatka hrvatskom standardu neke kajkavske osobitosti ili nešto tako. Ali ti ovdje pišeš na današnjem standardu onako kako je napisano u mojim knjigama i rječnicima od vremena prije 1991. Samo nam je Matko dao puno primjera zagrebačkog gradskog govora. Stvarno ja sam ga samo napola razumijevao. :)

Pa ja sam već pretpostavio na ovom forumu da za tri-pet decenija hrvatski i srpski, a možda još nekoji standardi mogu se odvojiti tako daleko što ću čak ja jasno uvidjeti da budu postojali noviji različiti jezici... a možda i ne! :)

A osim toga, stil govora je bio ovisan manje od nacionalne pripadnosti, pa više od mjesta boravka govornika — sve to prije krvavih sukoba i prinudnih raseljavanja... Nisam se htio prisjećati ovo prije... Upravo ovo smatram za vrlo delikatno pitanje zbog pameti o žrtvama, a ne jezik...
No joj... Kao si mi jednom rekao: mi smo »braća Slaveni« — «крутой» narod! :oops::oops::oops::oops::oops: :(:( :x  :_1_22

Ivane, ako smo se s tobom već davno složili da jesu i budu naši stavovi različiti, ovo pišem također i za sve druge čitaoce foruma. A s tobom htio bih i dalje pričati o tome što nama je obojici zanimljivo. :)

VANJA

Цитата: Amateur
Цитата: VANJAŠto se tiče dugouzlaznog pó-, istina je da ih ima jako malo, ali ih ima.

pónoć, póseban
U tim primjerama »pó-« nije prefiks, bar u riječi »ponoć« <-- »polnoć«.

Pa naravno da to nisu prefiksi. Na brzinu sam tražio u rječniku, ne bi li pronašao primjer s dugouzlaznim po, i skroz sam zaboravio da tražim  prefiks po-. Greška...greška!!!!! Ajme sramote...ispričavam se. :oops: :skler:

Čuj, pitanje jezika se na ovom forumu povlači na temi srpskohrvatski jezik, a ima i zasebna tema posvećena srpskom jeziku, tako da ovdje otvarati opet to pitanje nije vrijedno. Bolje da razgovaramo na hrvatskom o nekim vedrijim temama i dati priliku svima onima koji to žele da pišu i uče hrvatski. Ovo mi se čini kao super način da pitaš izvornog govornika nešto što ne razumiješ ili što ne postoji u knjigama (ti jezik nisi naučio sve dok nisi kadar opsovati jednu psovku na tom jeziku :mrgreen: )...a pričama o srpskohrvatskom otići ćemo skroz u krivom smjeru ... :_1_17:(
Shine On You Crazy Diamond – R.I.P.  6.1.1946. – 7.7.2006.

Быстрый ответ

Обратите внимание: данное сообщение не будет отображаться, пока модератор не одобрит его.

Имя:
Имейл:
Проверка:
Оставьте это поле пустым:
Наберите символы, которые изображены на картинке
Прослушать / Запросить другое изображение

Наберите символы, которые изображены на картинке:

√36:
ALT+S — отправить
ALT+P — предварительный просмотр