Главное меню
Мы солидарны с Украиной. Узнайте здесь, как можно поддержать Украину.

Hrvatski, хорватский

Автор Ripley, октября 4, 2004, 23:17

0 Пользователи и 2 гостей просматривают эту тему.

matko

Vale, vale, está bien.

Qué sí ya me has dicho que vives en el norte de Croacia, en Zagorje, o me equivoco? Me podrías traducir lo que te dijo tu profe del ucraniano cuando sacaste una 5? A penas logro entender lo que escribís en ruso, en ucraniano, nada de nada.
Es una lengua bonita (al escucharla), pero al leerla, no comprendo nada. Es el idioma más lejano del croata, verdad? O sea, hay pocas similitudes.

Espero que me hayan comprendido todo, sino, pues preguntádmelo!

Ivanka

Matko, daj prekini to! Zar nema ovdje dosta topika za sve tvoje jezice! Znaš li još uvijek pisati hrvatski? 8-)

VANJA

Цитата: Amateur
Kako je to zanimljivo! Svi li studenti filolozi dolaze u zemlje "svojih" jezika? Ili samo najljepši? Uvijek sa svojim nastavnikom?

Dopustite da Vam prvo ispravim greške (nadam se da se ne ljutite, i štoviše, vi meni ispravljajte greške na ruskom i ukrajinskom).

Na hrvatskom, vaša druga rečenica trebala bi ovako zvučati: Dolaze li svi studenti filolozi u zemlje svojih jezika, ili samo najbolji? (ovo «svojih jezika» bi se još moglo reći u zemlje jezika kojeg uče ili kojeg studiraju.)

Ili samo najljepši – gramatički je to u potpunosti ispravno, ali moglo bi se protumačiti kao da u te zemlje odlaze samo oni koji su najljepši vanjštinom, tj. vanjskim izgledom. Onda bi samo studentice išle na ekskurzije. Šalim se...  :mrgreen: Treba reći - Ili samo najbolji.

To je onakav tip upitne rečenica, koja bi u srpskom počela s Da li...Hrvatski standardni jezik ima tendenciju izbjegavanja oblikovanja rečenica s da li, ali određeni broj stanovništva koristi taj da li. Želim reći da to gramatički nije poželjno, ali u svakodnevnom razgovornom jeziku to može proći. Pri takvim upitnim rečenicama na početak se najčešće stavlja glagol + čestica li, pa dalje već kako rečenica ide.

Odgovor na pitanje: Na ukrajinistici se svake godine organizira terenska nastava i ide se na ekskurziju u Ukrajinu. Na prvoj godini, svaki student ima pravo na desetodnevni put koji je velikim dijelom plaćen. Postoji dogovor između kijevskog i zagrebačkog sveučilišta o smještaju studenata, po kojem su ukrajinski studenti kada dođu u Zagreb, besplatno smješteni u studentskim domovima u Zagrebu, a zagrebački studenti su besplatno smješteni u Kijevu. Troškove prijevoza vlakom, velikim (pa usudio bih se reći i ogromnim) dijelom snosi fakultet, a ukrajinska ambasada u Hrvatskoj daje besplatne vize, i to samo pod uvjetom da student studira ukrajinski. Inače si student nikada ne bi mogao sam priuštiti putovanje u Ukrajinu na deset dana. Što se tiče drugih jezika, slavisti isto putuju svake godine. Znam da rusisti ne putuju baš svake godine, jer je Rusija jako daleko, ali bili su prije dvije tri godine naši studenti, baš u Petrogradu i Moskvi. Nas dvadesetak je na ekskurziji pratilo troje profesora. Bilo je to putovanje za pamćenje...

Цитата: Amateur
T.G. Ševčenko nije bio samo ukrajinski "митець" a i petrogradski. Prije nekoliko godina njemu je bio podignut spomenik u središtu Petrogradske strane grada.

To je jako lijepo od građana Petrograda iliti Sankt Petersburga. Ako bude sreće i novaca, nadam se da ću ga jednom i uživo vidjeti.
Цитата: Amateur
VANJA пишет:

Obožava svoju rodnu Ukrajinu i svoj rodni Harkov, za koji nam najmanje jednom tjedno kaže da je do 1934. bio glavni ukrajinski grad,

hm... glavni grad sovjetske Ukrajine... ima li ovo ikakvo značenje?

Apsolutno nikakve, ukoliko ste se pitali je li možda ona nosltalgična za sovjetskim vremenima. :)

Цитата: Amateur
Ovdje imam pitanje. Čitao sam što hrvatska je riječ samo "njezin", dok je riječ "njen" samo srpska, zar ne?

Čitao sam novinski članak u kojem je jedna hrvatska političarka tvrdila da je to tako, ali ja se s njom nikako ne mogu složiti. To su oba oblika koja su dopuštena u hrvatskom, s razlikom da se "njen"  smatra skraćenim oblikom za "njezin". To su sada već nijanse u govoru, koje ovise od samog govornika.

Цитата: matko
Vale, vale, está bien.
Qué sí ya me has dicho que vives en el norte de Croacia, en Zagorje, o me equivoco? Me podrías traducir lo que te dijo tu profe del ucraniano cuando sacaste una 5? A penas logro entender lo que escribís en ruso, en ucraniano, nada de nada.
Es una lengua bonita (al escucharla), pero al leerla, no comprendo nada. Es el idioma más lejano del croata, verdad? O sea, hay pocas similitudes.

Espero que me hayan comprendido todo, sino, pues preguntádmelo!


Seguramente. Puedo traducir en la lengua croata, pero muchísimo del sentido será perdido en la traducción, pero aquí es: Ivane, pogledajte kako je vani lijepo vrijeme. Priđite do prozora, molim Vas. Vidite li ovu brezu? Sjednite pokraj nje s knjigom u ruci, ponovite sve još jednom, a onda pođite kući i vratite se za dva dana ponovno odgovarati. :D:D:D

Kada sam razgovarao s Kijevljanima koji govore dobro i ruski i ukrajinski, oni su mi rekli da je ukrajinski bliži hrvatskom, nego ruski. Meni je osobno ruski bliži mom kajkavskom narječju, ali kada tekst gledam napismeno. Ruski izgovor je potpuno drugačiji.

Evo ti jedna rečenica na ruskom: У Bac красный живот.(U Vas krasnyj život.) Svaki Hrvat koji ne zna ruski, mislio bi da mu je upućen kompliment, jer on ima krasan život, dok zapravo on ima crven trbuh.
Super su mi ti međuslavenski omonimi. Dok je u Zagrebu bio nogometni susret između Dinamo KYIV i Dinamo ZAGREB, sa sjeverne tribine velikim slovima je pisalo: DINAMO ZAGREB, PONOS HRVATSKE! A ponos, s naglaskom na drugom slogu,na ukrajinskom, a i na ruskom znači isto - proljev. Inače, da se razumijemo, ja navijam za zagrebački Dinamo. S druge strane, ukrajinski glagol пишатися (pyšatysja), ovaj sja na kraju je isto što i naša povratna zamjenica sebe ili se, znači ponositi se. Tako da smo 1:1;--):D
Shine On You Crazy Diamond – R.I.P.  6.1.1946. – 7.7.2006.

Gaucho


Марина

Цитата: GauchoVANJA, sabes que significa en ruso "позориште / pozorište"? :о)
Очень остроумно! Значит: «неприятное зрелище». :P

Amateur

Цитата: Марина
Цитата: GauchoVANJA, sabes que significa en ruso "позориште / pozorište"? :о)
Очень остроумно! Значит: «неприятное зрелище». :P
Только здесь это не в тему. Здесь надо писать kazalište.

matko

Dobro, neću više pisati na španjolskom jer se tema zove HRVATSKI JEZIK.
Nadam se da ćete čitati između redaka...


Danas sam gledao onu Anastasiju (na ruskom) i tako želim učiti iznova taj jezik, ali postoji problemčić, a to je da u ZG nema baš priručnika za učenje ruskoga. Postoji iz swahilija i sanskrta, ali iz ruskoga...baš i ne... Ne znam što bi to trebalo predstavljati, ali dobro...valjda oni znaju...

Vanja, imaš ti kaj ja učit? Kak si ti progovoril ruski? Uz ukrajinski il ovak sam od sebe?

Amateur

Цитата: matko
Postoji iz swahilija i sanskrta, ali iz ruskoga...baš i ne... Ne znam što bi to trebalo predstavljati, ali dobro...valjda oni znaju...
U svijetu ima mnogo jezika za koje nema priručnika. Birate neku zanimljivu suvremenu knjigu (koju može pronaći u Internetu), gramatiku i rječnik pa čitate knjigu, razbirajući svaku riječ i svaku rečenicu. Poslije učite napamet. Ovako stvarni poligloti proučavaju jezike. :?:)
Ruska gramatika nije jako teška kao naprimjer bugarska.
Ako u vašem rječniku ne bude nekoje riječi možete prići do Internet portalu http://www.gramota.ru/ . Ima ondje niz rječnika (na žalost samo jednojezičnih) koje mogu biti jako korisni za učenje ruskog jezika uključujući rječnici za pravopis i izgovor.
Inače treba čekati dok Ivan ili njegovi kolegi rusisti budu napisali nove priručnike. :)

Добавлено спустя 1 час 29 минут 45 секунд:

Цитата: VANJA
Ili samo najljepši – gramatički je to u potpunosti ispravno, ali moglo bi se protumačiti kao da u te zemlje odlaze samo oni koji su najljepši vanjštinom, tj. vanjskim izgledom. Onda bi samo studentice išle na ekskurzije. Šalim se...  :mrgreen:
:o:o::skler::mrgreen::mrgreen::mrgreen:
Hvala, hvala za ovo dobro objašnjenje! Nešto je slično bilo jedanput kada sam pričao s jednim Srbinom u ICQ. On mi je rjekao nešto tako: "Dobro je kada je vreme vruce i devojke na ulicama idu gotovo neobucene". Nisam mogao shvatiti čemu su morali biti obučene one djevojke? Razlog je bio u tomu što sam pomislio da je ova riječ pridjev od glagola "obučiti", već ona bila od glagola "obući". :D:D
Znam što ova se dva glagolskih pridjeva razlikuju naglaskom, već u Internetu to je jako teško razlikovati.

Цитата: VANJA
To je onakav tip upitne rečenica, koja bi u srpskom počela s Da li...Hrvatski standardni jezik ima tendenciju izbjegavanja oblikovanja rečenica s da li, ali određeni broj stanovništva koristi taj da li. Želim reći da to gramatički nije poželjno, ali u svakodnevnom razgovornom jeziku to može proći. Pri takvim upitnim rečenicama na početak se najčešće stavlja glagol + čestica li, pa dalje već kako rečenica ide.
O tom "da li" se već govorilo u ovoj temi, ali zašto ne može staviti neku drugu riječ osim glagola u početku rečenice, riječ koja ima logički naglasak? Prije sam shvatio da studenti filolozi dolaze u zemlju jezika kojeg uči, pa htio zapitati dolaze li svi od njih.

Цитата: VANJA
Odgovor na pitanje: Na ukrajinistici se svake godine organizira terenska nastava i ide se na ekskurziju u Ukrajinu. Na prvoj godini, svaki student ima pravo na desetodnevni put koji je velikim dijelom plaćen.
To je jako dobro. Osobito što je put velikim dijelom plaćen fakultetom i dobro organiziran.

Цитата: VANJA
Što se tiče drugih jezika, slavisti isto putuju svake godine. Znam da rusisti ne putuju baš svake godine, jer je Rusija jako daleko,
he he he he he :D :D :D
Mislim što ako nije Kijiv dalek to i Rusija nije otuda tako daleka, a od Harkiva je još bliža. Taj grad stoji gotovo uz rusku granicu.

Цитата: VANJA
To je jako lijepo od građana Petrograda iliti Sankt Petersburga.
Ako bude sreće i novaca, nadam se da ću ga jednom i uživo vidjeti.
Dođite, molim. U ovom gradu ima mnogo zanimljivih kulturnih, povijesnih i umjetničkih objekata, muzeja, dvoraca, kazališta, predgradskih parkova ... mislim da ima njih više nego u cijeloj Rusiji. :-)

Цитата: VANJA
Цитата: Amateur
Ovdje imam pitanje. Čitao sam što hrvatska je riječ samo "njezin", dok je riječ "njen" samo srpska, zar ne?
Čitao sam novinski članak u kojem je jedna hrvatska političarka tvrdila da je to tako, ali ja se s njom nikako ne mogu složiti. To su oba oblika koja su dopuštena u hrvatskom, s razlikom da se "njen"  smatra skraćenim oblikom za "njezin". To su sada već nijanse u govoru, koje ovise od samog govornika.
Tako je i napisano u tim mojim "zastarelim priručnicima". :-) Mislio sam tek što danas ima s tim više određenosti. A političke članke ja gotovo nikada ne čitam. :-)

Цитата: VANJA
Kada sam razgovarao s Kijevljanima koji govore dobro i ruski i ukrajinski, oni su mi rekli da je ukrajinski bliži hrvatskom, nego ruski. Meni je osobno ruski bliži mom kajkavskom narječju, ali kada tekst gledam napismeno. Ruski izgovor je potpuno drugačiji.
Mogu reći da poznavnje u djetinjstvu ukrajinskog jezika mi je dalje bilo jako korisno za shvatanje mnogih slavenskih riječi u poljskom, češkom, hrvatskom jezicima kojih nema u ruskom.
Skoro ništo ne znam o kajkavskom narječju osim što je ono blisko slovenskomu jeziku. Znam da slovenska gramatika isključujući dvojinu i glagolski supinum (infinitiv cilja...?) je jako bliska zapadnim slavenskim jezicima i uz to i istočnim. Još sam negdje čitao da samo se u ruskom jeziku i u hrvatskom čakavskom narječju više nego u ikojem drugom slavenskom jeziku čuva mjesto naglaska kao u praslavenskom. Ne znam koliko je to pravda, Rusi često griješaju s naglaskom, a i ja sam pak tek amater u tim stvarima... :-)
Teške osobitosti ruskog izgovora imaju, mislim, četiri: 1) meki suglasnici, također i na kraju riječi (kao i u ukrajinskom), 2) mobilan naglasak (kao npr. i u hrvatskom ili ukrajinskom), 3) vrlo jako reduciranje nenaglašenih slogova, tako da ne može shvatiti koje samoglasnike imaju, 4) samoglasnik «ы».
Цитата: VANJA
Evo ti jedna rečenica na ruskom: У Bac красный живот.(U Vas krasnyj život.) Svaki Hrvat koji ne zna ruski, mislio bi da mu je upućen kompliment, jer on ima krasan život, dok zapravo on ima crven trbuh.
Super su mi ti međuslavenski omonimi. Dok je u Zagrebu bio nogometni susret između Dinamo KYIV i Dinamo ZAGREB, sa sjeverne tribine velikim slovima je pisalo: DINAMO ZAGREB, PONOS HRVATSKE! A ponos, s naglaskom na drugom slogu,na ukrajinskom, a i na ruskom znači isto - proljev. Inače, da se razumijemo, ja navijam za zagrebački Dinamo. S druge strane, ukrajinski glagol пишатися (pyšatysja), ovaj sja na kraju je isto što i naša povratna zamjenica sebe ili se, znači ponositi se. Tako da smo 1:1;--):D
Međuslavenski omonimi su super ako ne bude došlo do nesporazuma ili pak do sukoba. Primjer je s ponosom i proljevom vrlo delikatan... nadam da se nećete ljutiti, ali dalje mislim da srpski ova riječ je «proliv», a taj proliv s naglaskom na drugom slogu na ruskom znači morski tjesnac. :-)
Primjer sa životom i trbuhom je klasičan, pa znate li što u ruskom jeziku znače ove riječi: «вред», «вредность», «вредный»? :-)

Sladkorček

Dober jezik je mrtev jezik. ©
Šola je peskovnik, ki goji ideologijo.©

Amateur

Цитата: Sladkorcek
ЦитироватьMeđuslavenski omonimi su super
;--):mrgreen::lol: :_3_01
:o :D :)
Recite, molim još jednom, kako se zove u slovenskom taj supinum? ;--)

matko

Kako zvuči taj supinum u slovenskom? Primjer molim lijepo!

Btw. Ivane, postoji li to i u hrvatskom?

Amater, ti vrlo dobro govoriš hrvatski (tj. pišeš, ne znam "hvataš" li tako i sva 4 naglaska u hrv.), ali ovo što vidimo je za stranca odlično. Radiš neke greške, ali se sve super razumije. Molodeś (ali za tebe) Znam da to znači samo za sebe, no takav poznavatelj ruskoga pak nisam. 8-)

Danas sam ga malo "učio" i taaaaaaak mi fali.....:(

V moem byvšem klassu, tol'ko moja podruga i ja izučali russkij, ali ona byla v Rossii kogda byla devočka, a ja nikogda...

VANJA

Цитата: matko

Vanja, imaš ti kaj ja učit? Kak si ti progovoril ruski? Uz ukrajinski il ovak sam od sebe?

Pogledaj po antikvarijatima, a zaleti se i na Hrelić :_1_17 jer tamo ljudi prodaju jeftino stare knjige, a stvarno u hrpi smeća može se naći super stvari. Raspitat ću se među prijateljima, pa ako se što nađe, javim ti. Što se tiče moga ruskog, meni jako puno pomaže znanje ukrajinskog, a i imao sam staroslavenski i na kroatistici i na ukrajinistici tako da sam tamo dobio osnovne karakteristike pojedinog slavenskog jezika, pa onda vučeš paralele. A ima i jedna web stranica gdje su ti svjetske bajke sve na ruskom (www.skazka.com.ru), pa sam čitao te bajke, koje su dobre jer su kratke i pisane su jasno i razumljivo i to ti je za početak izvrsno. Ja sam si kupio baš crveni rječnik englesko-ruski i rusko-engleski za 160kn u Algoritmu. Pa to je i jako prihvatljiva cijena kad usporediš šest puta veću cijenu novog rusko-hrvatskog rječnika :yes:

Цитата: Amateur
Svi li studenti filolozi dolaze u zemlje "svojih" jezika? Ili samo najljepši?

Da, u pravu ste. Ja sam Vas nenamjerno zbunio spojivši vaše dvije rečenice u jednu. Imate apsolutno pravo. Ili samo najbolji, može biti upitna rečenica sama za sebe. Ja sam Vam zapravo htio objasniti redoslijed riječi u prvoj rečenici, posebice to, da na početak rečenice treba doći glagol, a ne zamjenica. Priznajem da mi objašnjenje nije bilo skroz precizno. :oops:

Цитата: Amateur
Ne znam koliko je to pravda...

Riječ pravda u hrvatskom je užeg značenja nego li je to u ruskom. Kod nas postoje riječi istina i pravda (a koliko znam obje riječi također postoje i u ruskom). No često se ruska riječ pravda u hrvatskom prevodi kao istina. (Я знаю, что вы говорите правду – Znam, da govorite istinu), dok pravda u hrvatskom označava njemačku riječ Gerechtigkeit ili englesku riječ justice .  Baš dobrodošlo kad smo spominjali međuslavenske omonime, ovo je zapravo napola omonim. :lol:


Цитата: Amateur
... nadam da se nećete ljutiti, ali dalje mislim da srpski ova riječ je «proliv», a taj proliv s naglaskom na drugom slogu na ruskom znači morski tjesnac. :-)
Primjer sa životom i trbuhom je klasičan, pa znate li što u ruskom jeziku znače ove riječi: «вред», «вредность», «вредный»? :-)


Меня как хорвата не обижает то, что Гаучо написал сербское слово "позориште", а наоборот, очень меня веселит то, что вы написали, что это будет по-сербски, а что по-хорватски будет kazalіšte. Я думаю, что есть  два языка. Язык сербский и язык хорватский - а у меня ничего против сербского языка. Так, что вам не надо мне извиняться когда пишете о сербских примеров. :)


А što se tiče vaših primjera, nisam znao sve dok nisam pogledao u rječnik. Nije mi jasno kako se značenje može tako drastično promijeniti!:skler:

вред - šteta,
вредность – štetnost, škodljivost
вредный – štetan, škodljiv


Ja sam zapravo oduševljen omonimima, pa ako se tko dosjeti još nekih primjera, neka mi javi.

Цитата: matko
Btw. Ivane, postoji li to i u hrvatskom?

Amater, ti vrlo dobro govoriš hrvatski...

Da, slažem se da Amateur izvrsno, zapanjujuće govori hrvatski i još je samouk! МОЛОДЕЦ :mrgreen::mrgreen:

Supin u hrvatskom standardu ne postoji, ali postoji u kajkavskom.
Na primjer  - Odi spat. To je sigurno točno, jer nam je baš taj primjer navela profesorica na staroslavenskom.

Za supin je karakterističan nastavak -t, a ne infinitivni –ti. Amateur, jesam li upravu? Zapravo, ima li ikakve veze supin s ruskim infinitivima, kada znamo da upravo ruski glagoli u velikoj većini završavaju na –ть (спать, ездить, говорить)???? To nikada nisam do kraja shvatio?:oops::_1_17
Shine On You Crazy Diamond – R.I.P.  6.1.1946. – 7.7.2006.

matko

Ivane, koja si godina na kroatistici i kaj misliš di buš predaval? Kaj buš s ukrajinskim? Mislim....na škole moš lagano zaboravit (nažalost) :)

Ovo sa supinom te apsolutno ništa nisam shvatio. Kakve veze ima -t i infinitiv. U hrvatskom je to samo jedno od bezbrojnih kraćenja u govoru, ali valjda profesorica ima pravo.

Kako bi se na ruski reklo KAD JE ONA IMALA 6 GODINA? i konjugirajte mi glagol ŽIT' u prezentu i perfektu.

Gdje na Hreliću ima sajam knjiga? To još nikad nisam čuo, a kaj se tiče antikvarijata, vidiš, toga se uopće nisam sjetio. Pametni dečkić 8-)
a ja-->:o

hehehe, nisi mi rekao gdje točno živiš? Ako ti je bed, napiši mi te podatke na forumu FFZG-a na pm (nick mi je bambino). Jesi li ti ikada na tom forumu?

Nismo rekli Rusima za to. KOGA GOD ZANIMA KAKO TO HRVATI RADE NA FILOZOFSKOM FAKULTETU, POGLEDAJTE MALO NA: http://forum.ffzg.hr/
Imate raznorazne odjeljke pa ćete si već naći što vas zanima.

Amateur

Цитата: matkoKako zvuči taj supinum u slovenskom? Primjer molim lijepo!
eheh... evo... Supin (namjerni oblik)
Supin potpuno je nepoznat hrvatskim i srpskim narodnim govorima i srpskohrvatskom književnom jeziku. Tvori se tako da se infinitivu, ponajviše nesvršenih glagola, odbaci krajnje -i: glédat, spát, jést itd.
Supin stoji iza glagola kretanja: hodíti, hitéti »žuriti«, odíti, posláti, pošíljati, goníti »tjerati« itd.; ili iza glagola koji prouzročuju kretanje: poklícati »pozvati«, vabíti »pozivati, zvati«, ukazáti »narediti«, pustíti, braníti, márati, hotéti, môči, mórati, namerávati isl., a zamjenjuje namjerne rečenice: objekt, koji bi inače stajao u akuzativu, uz supin stoji u genitivu:
Drvárji so odšlì v gòzd drv (dr) sékat (»Drvosječe odoše u šumu, gdje će sjeći drva... ili: s namjerom da bi nasjekli drva«). Nikár ne hôdi po méstu zijal prodajat! Têčem k sosédu glédat, kaj se je zgodílo (têči têčem »trčati«, zgodíti se »dogoditi se, desiti se«). Žanjíce hité na njívo žét pšeníce. Prídi jést! Pójdi se grét (gréti se gréjem se »grijati se«)! Danas već u većini dijalekata, naročito onih iz kojih je nikao književni jezik, objekt stoji u akuzativu mjesto u genitivu, dakle: Drvárji so odšlì v () gòzd drvà sékat. Žanjíce hité na njívo žét pšeníco.
© Dr. Janko Jurančič. Slovenački jezik. Gramatika slovenačkog jezika za Hrvate i Srbe. — Državna založba Slovenije, Ljubljana, 1965.
Ne znam možda u citati ima koje greške... Znakovi akcenta pokazivaju kratke slogove uz ì ò isl., duge slogove s širokim »e o« uz ê ô, duge slogove s uskim »e o« odnosno s ostalim samoglasnicima uz é ó á í. Silazni ili uzlazni naglasak koje imaju samo dugi slogovi, nije označen. Ali bolje to Sladkorček može objasniti! :)

Цитата: matko
Amater, ti vrlo dobro govoriš hrvatski (tj. pišeš, ne znam "hvataš" li tako i sva 4 naglaska u hrv.), ali ovo što vidimo je za stranca odlično. Radiš neke greške, ali se sve super razumije.
Hvala lijepa za ove komplimente.:D
Usmene prakse ja nažalost nemam. Nemam ni bilo kakvog audiotečaja jednog od jezika s "glazbenim" ("muzykaljnym" tako se on zove ruski) naglaskom: hrvatskog, slovenskog, srpskog, litavskog, latvijskog, švedskog niti norveškog. Vjerojatno autori ne vjeruju da ove naglaske mogu biti proučene bez dobrog sugovornika.

Цитата: matko
Molodeś (ali za tebe) Znam da to znači samo za sebe, no takav poznavatelj ruskoga pak nisam. 8-)
Hvala još jednom. :)
Ali mislim da "molodec" se može reći drugomu, već kada to rečeš za sebe, izgleda kao si jedan takav mali razmetljivac. :)

Цитата: matko
V moem byvšem klassu, tol'ko moja podruga i ja izučali russkij, ali ona byla v Rossii kogda byla devočka, a ja nikogda...
Pa nemoj više govoriti da nisi dobar poznavatelj ruskoga! Osim dviju vrlo malih pogrešaka ova rečenica je apsolutno pravilna! Lokativ riječi "klass" je "v klasse", ali to nije velik problem jer u drugim slučajima može biti i lokativ s "-u" naprimjer "v lesu" (u šumi). U ruskom jeziku nema veznika "ali", u rečenici moralo biti "no". Ali pak u ukrajinskom ima veznik "ale" istog značenja!
Već cijela tvoja rečenica je izvrsna! Maladec! :D:D

Добавлено спустя 21 минуту 30 секунд:

Цитата: matko
Kako bi se na ruski reklo KAD JE ONA IMALA 6 GODINA? i konjugirajte mi glagol ŽIT' u prezentu i perfektu.
Izvolite. Prijevod zavisne rečenice: "когда ей было шесть лет" (kogdá jej býlo šestj ljet).
Glagol "жить" se konjugira ovako:
prezent:
я живу (žyvú) ____________________ мы живём (žyvjóm)
ты живёшь (žyvjóš) ________________ вы живёте (žyvjótje)
он, она, оно живёт (žyvjót) _________ они живут (žyvút)
perfekt:
жил (m.sg. žyl), жила (ž.sg. žylá), жило (sr.sg. žýlo), жили (m.,ž.,sr. pl. žýli)

Добавлено спустя 2 часа 9 минут 42 секунды:

Цитата: VANJA(www.skazka.com.ru)
Lijep sajt. :)

Цитата: VANJA
Ja sam si kupio baš crveni rječnik englesko-ruski i rusko-engleski za 160kn u Algoritmu. Pa to je i jako prihvatljiva cijena kad usporediš šest puta veću cijenu novog rusko-hrvatskog rječnika :yes:
eh... sjetno je što slaveni moraju učiti jezike jedan drugog uz pomoć rječnika neslavenskog jezika. Tako se mogu biti propuštene neke važne nijanse. :( Već sve u svemu bolje je imati senicu u ruci nego ždral u nebu. (To je ruska poslovica. – "Лучше синица в руке, чем журавль в небе.") 8)

Цитата: VANJA
Ja sam Vas nenamjerno zbunio spojivši vaše dvije rečenice u jednu. Imate apsolutno pravo. Ili samo najbolji, može biti upitna rečenica sama za sebe. Ja sam Vam zapravo htio objasniti redoslijed riječi u prvoj rečenici, posebice to, da na početak rečenice treba doći glagol, a ne zamjenica. Priznajem da mi objašnjenje nije bilo skroz precizno. :oops:
Pa nemojte brinuti, ja sam sve to odlično razumio.

Цитата: VANJA
Цитата: Amateur
Ne znam koliko je to pravda...

Riječ pravda u hrvatskom je užeg značenja nego li je to u ruskom. Kod nas postoje riječi istina i pravda (a koliko znam obje riječi također postoje i u ruskom). No često se ruska riječ pravda u hrvatskom prevodi kao istina. (Я знаю, что вы говорите правду – Znam, da govorite istinu), dok pravda u hrvatskom označava njemačku riječ Gerechtigkeit ili englesku riječ justice .  Baš dobrodošlo kad smo spominjali međuslavenske omonime, ovo je zapravo napola omonim. :lol:
Ovo sam ja zapravo :skler: i  ](*,)  ](*,)  ](*,) ! To je tako elementarno, kao život! :D
Riječ "pravda" ima značenje "istina" u zapadnim i istočnim slavenskim jezicima. U ruski riječ "istina" je došla iz crkvenoslavenskog i znači samo Božju istinu ili neku drugu visoku istinu. Upoznao sam ovaj omonim još kad sam pokušavao savladati bugarski...

Цитата: VANJA
Меня как хорвата не обижает то, что Гаучо написал сербское слово "позориште", а наоборот, очень меня веселит то, что вы написали, что это будет по-сербски, а что по-хорватски будет kazalіšte. Я думаю, что есть  два языка. Язык сербский и язык хорватский - а у меня ничего против сербского языка. Так, что вам не надо мне извиняться когда пишете о сербских примеров. :)
А я думаю, что таких различий слишком мало, чтобы считать хорватский и сербский разными языками. Имеется очень много примеров, когда такие различия характеризуют тот или иной вариант языка в разных странах, но при этом эти варианты не считаются разными языками. Например, в английском языке в Британии "аптека" обозначается словом "pharmacy", а в США – "drug-store". В Британии слово "pavement" означает "тротуар" (по нему ходят люди), а в США – "мостовая" (по ней ездят машины) ит.д. Есть и фонетические, и грамматические различия между английским в США и в Британии.

Я думаю, мы никогда не изменим свои мнения по этому вопросу. Могу лишь сказать, что для меня изучение сербского означало одновременное освоение хорватского. Такого не происходит с разными языками. Раньше я начинал изучать болгарский. Это не привело к тому, что я автоматически стал понимать сербский или хорватский. Сейчас, когда я неплохо понимаю хорватский, это не значит, что я владею словенским. По-словенски я понимаю совсем мало, а говорить или писать вовсе не могу. (Понятно, что тот отрывок из книги я просто процитировал.)
В общем, с позиции иностранца, изучающего южнославянские языки, хорватский и сербский – это совсем не то, что болгарский или словенский. :)

И вкратце об исправлении ошибок, поскольку Вы меня об этом просили. "Так, что вам не надо мне извиняться когда пишете о сербских примеров." Во-первых, в первой части нужно было сказать "вам не надо передо мной извиняться" или совсем опустить местоимение "мне" и сказать "вам не надо извиняться". А во-вторых, предлог "о", как и в хорватском, управляет локативом (по-русски – предложным падежом). Я догадываюсь, что это довольно сложно, поскольку в хорватском литературном языке во множественном числе всегда совпадают датив, инструментал и локатив. В итоге, это предложение должно было выглядеть так: "Так что вам не надо [передо мной] извиняться, когда пишете о сербских примерах."

Цитата: VANJA
А što se tiče vaših primjera, nisam znao sve dok nisam pogledao u rječnik. Nije mi jasno kako se značenje može tako drastično promijeniti!:skler:

вред - šteta,
вредность – štetnost, škodljivost
вредный – štetan, škodljiv
Tako je! Pa meni nije jasna uporaba hrvatske riječi "vrijedan", "vrijednost". Mislim samo da ona nije apsolutan antonim svojemu ruskom omonimu.
vrijedan – ценный, достойный, трудолюбивый
vrijediti – стоить, цениться, годиться
vrijednost – стоимость, ценность, величина
...dok u ruskom jeziku antonim riječi "вред, вредный" je "польза, полезный" što znači "korist, koristan".
Mogu li Vas zamoliti za par primjera rečenica s riječju "vrijedan, vrijednost" ili "vrijediti"?

Цитата: VANJA
Da, slažem se da Amateur izvrsno, zapanjujuće govori hrvatski i još je samouk! МОЛОДЕЦ :mrgreen::mrgreen:
Nema tomu kraj! :mrgreen: Hvala za Vašu podršku mojem neznatnom znanju hrvatskog jezika, ali ono ne znači ništa pred tima uspjesima koje je dobio VANJA u ukrajinskom! Do vas moram plivati cijelu godinu i to protiv potoka planinske rijeke – kao se govore na Kavkazu. :mrgreen: :mrgreen: :mrgreen:

Цитата: VANJA
Za supin je karakterističan nastavak -t, a ne infinitivni –ti. Amateur, jesam li upravu? Zapravo, ima li ikakve veze supin s ruskim infinitivima, kada znamo da upravo ruski glagoli u velikoj većini završavaju na –ть (спать, ездить, говорить)???? To nikada nisam do kraja shvatio?:oops::_1_17
Ne, nema u ruskom nikakvog supina. Kada infinitivni nastavak je naglašen, to govorimo i pišemo "-ти", inače "-ть".
идти́ , везти́ , плести́  но сиде́ть, бежа́ть, лежа́ть
U narodnim pjesmama možemo naći uvijek "-ти", tj. "-ть" je novija kratica za "-ти".

U staroslavenskom je nastavak za infinitiv bio "-ти" dok za supin bio "-тъ".

VANJA

Цитата: matko
Ivane, koja si godina na kroatistici i kaj misliš di buš predaval? Kaj buš s ukrajinskim? Mislim....na škole moš lagano zaboravit (nažalost) :)
Gdje na Hreliću ima sajam knjiga? To još nikad nisam čuo, a kaj se tiče antikvarijata, vidiš, toga se uopće nisam sjetio.

Na hrvatskom sam parcijala četvrte.
Radit ću tamo gdje dobijem posao. :dunno: A što se tiče ukrajinskog, planiram se bavit prevoditeljstvom. Već imam neka iskustva. A čak i u nekoliko škola u Slavoniji postoji predmet ukrajinski jezik, tamo gdje živi ukrajinska nacionalna manjina.
Ma nema na Hreliću sajam knjiga, :mrgreen:  nego ljudi prodaju sve i svašta. Nedjeljom 7:30-9:00 ti je glavni sajam, gdje možeš nabaviti, znaš kako se kaže, od igle do lokomotive. Pa možda baš i naletiš na neke knjižice o ruskom, kojih je prije 30, 40 godina bilo jako puno. Makar, antikvarijat mi nekako bolje zvuči.
Цитата: matko
hehehe, nisi mi rekao gdje točno živiš? Ako ti je bed, napiši mi te podatke na forumu FFZG-a na pm

Vivo en la ciudad que tiene casi 800 años, donde el tercer santo croata nació, en la ciudad que es situada debajo de la montaña Kalnik, y donde estaba famoso Sabor sangriento. En la ciudad que era muy famosa y rica en 17. 18. siglo y ahora la ciudad no es famosa y no es rica. Y ahora, ti di a mí, donde vivo? :_1_17;--):D



Цитата: Amateur
eh... sjetno je što slaveni moraju učiti jezike jedan drugog uz pomoć rječnika neslavenskog jezika. Tako se mogu biti propuštene neke važne nijanse.  Već sve u svemu bolje je imati senicu u ruci nego ždral u nebu. (To je ruska poslovica. – "Лучше синица в руке, чем журавль в небе.")  "

Da...istina. Evo usporedbe radi - u hrvatskom je slična poslovica: Bolje vrabac u ruci, nego golub na grani. Čitajući ukrajinsku književnost shvatio sam da ždral tj. журавль u djelima istočnih Slavena ima posebno mjesto. Pa evo i još jedan primjer зозулька (kukavica u značenju ptice) u ukrajinskoj književnosti predstavlja tužnu majku, dakle nešto pozitivno, dok kukavica u hrvatskom ima negativno značenje i označava plašljivog čovjeka, čovjeka koji se uvijek nečega boji.:)


Цитата: Amateur
Я думаю, мы никогда не изменим свои мнения по этому вопросу.
Я совсем согласный с вами. :_3_01 :D:)
Я  понимаю по чему Вы думаете что это один язык. Но, когда бы вы жили один месяц в Загребе, а потом переехали в  Белград на один месяц, увидели бы что все же таки различие есть. Хорошо, не будем возвращаться на старых деликатных вопросов, продолжим дальше говорить о хорватском языке. А перед тем спасибо за исправление моих ошибок. Давайте так и будущему меня исправлять. :roll:

Цитата: Amateur
Mogu li Vas zamoliti za par primjera rečenica s riječju "vrijedan, vrijednost" ili "vrijediti"?

VRIJEDAN – u smislu marljiv, radišan (usporedite vrijedan – vredniji – najvredniji)
Luka je jako vrijedan dečko. On radi od jutra do mraka za svoju obitelj.
ali može i ovako.
Ma, ne slušaj Luku. On nije vrijedan tvoje pažnje.
VRIJEDNOST Na primjer na aukciji slika.
Vrijednost ove Picassove slike procjenjuje se na nekoliko milijuna dolara.
Ili  - Majka Tereza je pravi simbol duhovnih vrijednosti.
VRIJEDITI
Koliko vrijedi tvoj auto? Ma on ti više ništa ne vrijedi. Prestar je.
To pravilo još uvijek vrijedi u hrvatskom jeziku. A hoće li vrijediti u novom pravopisu, ne znam.

Bože moj...koje su to rečenice! Baš su mi smiješne, ali ništa mi drugo nije palo na pamet tako brzo.
:oops:
Цитата: Amateur
Nema tomu kraj!  Hvala za Vašu podršku mojem neznatnom znanju hrvatskog jezika, ali ono ne znači ništa pred tima uspjesima koje je dobio VANJA u ukrajinskom! Do vas moram plivati cijelu godinu i to protiv potoka planinske rijeke – kao se govore na Kavkazu.    
Nije ista stvar kada jedan Vanja taj jezik studira i uči četiri godine, a kad netko progovori tako brzo sam od sebe.8)
Shine On You Crazy Diamond – R.I.P.  6.1.1946. – 7.7.2006.

Ripley

matko, nije baš da nema knjiga po kojima možeš učiti ruski... u zadnje vrijeme čak ima i novija sputnik, al je dosta skupa, sjajni papir i to, školska knjiga izdaje. Ipak, meni je najbolji udžbenik dobar stari Menac - možeš ga naći u knjižnicama ffzga, a mislim da bi u fon knjižnici trebale biti i pripadajuće kazete.... doduše, ne znam jel to što vrijedi s obzirom na starost.

Ja nemam stalni pristup na internet, pa ne pratim sve vaše rasprave, al lipo vas je čitat :)
Još ćete i Amateura preobratiti 8-):D

matko

Krvavi sabor znam u Križevcima, ako je to to na što misliš... :dunno:
Za sveca, nemam pojma...a o bogatstvu grada...to što studiram ekonomiju, ne znači da znam kad je koji grad bio bogat, a kada ne :D

Amateru, hvala na pohvalama, ali ta SUPERKRATKA rečenica ne pokazuje moje znanje, već NEZNANJE, jer ako sam uspio u njoj imati 2 greške, pa što bi bilo s većim tekstom? :oops:

Hvala na ispravcima, padeži me jako muče jer mi zvuče čudno na ruskom (kao da sam krivo na hrvatskom rekao) pa ih baš ne pamtim, a ne znam kako da ih popamtim što brže i efikasnije. Danas sam učio komparaciju pridjeva i baš je čudna, pogotovo superlativ, ono ubacivanje eśi i aśi je baš cool. (iako znam da će mi trebati jedno stoljeće da to usavršim, ne odustajem) :D
Jako mi je teško učiti drugi slavenski jezik jer ga brkam s hrvatskim, a padeži mi zvuče turbo krivo. Tipa: S Petroj (s Petrom)...grrrrrozno!

Sada znam zašto Talijani tako fatalno loše pričaju španjolski i obrnuto...(samo trebam sebe pogledati) ...iako mi je izgovor ruskoga čist ok! 8-) (nisam umišljen...) :lol:

Kaj se tiče priručnikâ, da, otići ću u taj slavni antikvarijat i pokupovati 2-3 knjižice da se primim posla...napokon!

VANJA

Цитата: matkoKrvavi sabor znam u Križevcima, ako je to to na što misliš... !

:yes: I svetac ti je Sveti Marko Križevčanin. Ma viš da si pogodil. Ma da bi reč rekel...:mrgreen:
Shine On You Crazy Diamond – R.I.P.  6.1.1946. – 7.7.2006.

Sladkorček

Amateur, supinum se zove namenilnik ;--) V glavnem ste super razložili vse ostalo ;--):)
Dober jezik je mrtev jezik. ©
Šola je peskovnik, ki goji ideologijo.©

Amateur

Цитата: VANJA
A čak i u nekoliko škola u Slavoniji postoji predmet ukrajinski jezik, tamo gdje živi ukrajinska nacionalna manjina.
Sigurno oni nisu rusini? :?

Цитата: VANJA
Pa evo i još jedan primjer зозулька (kukavica u značenju ptice) u ukrajinskoj književnosti predstavlja tužnu majku, dakle nešto pozitivno, dok kukavica u hrvatskom ima negativno značenje i označava plašljivog čovjeka, čovjeka koji se uvijek nečega boji.:)
U Rusiji čovjek koji se uvijek nečega boji se zove zec. A još je zec onaj tko putuje bez karte.
Kukavica je majka koja napušta svoju djecu. Još kad netko dolazi u šumu i onamo čuje kukavicu, on je pita: »Kukavico, kukavico, reci mi koliko godina još imam?« – pa broji koliko puta kukavica bude kukala.

Цитата: VANJA
Я  понимаю по чему Вы думаете что это один язык. Но, когда бы вы жили один месяц в Загребе, а потом переехали в  Белград на один месяц, увидели бы что все же таки различие есть.
Uvijek sam i ja govorio da ima razlika. :)
A netko je ovdje govorio da u Puli ima razlika od Zagreba. Zašto u Puli nema posebnog jezika? Možda ima? :)

Цитата: VANJA
Хорошо, не будем возвращаться на старых деликатных вопросов,
pa ona nas sama traže... :oops:

Цитата: VANJA
продолжим дальше говорить о хорватском языке.
To mi je vrlo zanimljivo. Mislim da od Vas ja mogu saznati mnogo stvari kojih još ne znam. :)

Цитата: VANJA
А перед тем спасибо за исправление моих ошибок. Давайте так и будущему меня исправлять. :roll:
Пожалуйста. Только исправлять почти нечего. Вы делаете успехи! :) Единственная неточность: надо было написать «в будущем», но это вполне могла быть просто опечатка.

Цитата: VANJA
To pravilo još uvijek vrijedi u hrvatskom jeziku. A hoće li vrijediti u novom pravopisu, ne znam.
Može li tu reći "postoji" umjesto "vrijedi"?
Može li reći "Taj lijek je vriedan (ili vrijedi) protiv one bolesti" ?

Цитата: VANJA
Bože moj...koje su to rečenice! Baš su mi smiješne, ali ništa mi drugo nije palo na pamet tako brzo.
:oops:
Super mi ste objasnili te riječi! Hvala Vam lijepa! Ja tako ne umijem tumačiti riječi.

Цитата: VANJA
Nije ista stvar kada jedan Vanja taj jezik studira i uči četiri godine, a kad netko progovori tako brzo sam od sebe.8)
Mislite da sam savladao hrvatski za vrijeme našeg poznanstva? :mrgreen:
Učio sam ga dva ili tri mjeseca prije deset godina zajedno s srpskim uz pomoć priručnika koji ima i tekst »Lenjin u Poronjinu«. :mrgreen: Lenjin nikada nije bio na području Jugoslavije koja tada JOŠ nije postojala, ali svaki je priručnik morao sadržati tekst o tim »velikom vođe«. :mrgreen::mrgreen: Jedno objašnjenje može biti u tomu što poljski Poronjin i Hrvatska u ono vrijeme bili u sastavu jedne države.
Poslije, za 5-6 godina, rijetko sam dolazio na jedan hrvatski i jedan srpski čat, gdje sam često šutio i gledao već nisam govorio. :)

Добавлено спустя 8 минут 9 секунд:

Цитата: RipleyJa nemam stalni pristup na internet, pa ne pratim sve vaše rasprave, al lipo vas je čitat :)
Još ćete i Amateura preobratiti 8-):D
:o:dunno::skler:8-)8):):D:D

Добавлено спустя 36 минут 47 секунд:

Цитата: matko
Amateru, hvala na pohvalama, ali ta SUPERKRATKA rečenica ne pokazuje moje znanje, već NEZNANJE, jer ako sam uspio u njoj imati 2 greške, pa što bi bilo s većim tekstom? :oops:
Ma, mladi Rusi osobito na Internetu rade 2-3 greške u svakoj riječi. Ta rečenica nije bila jako prosta.

Цитата: matko
Hvala na ispravcima, padeži me jako muče jer mi zvuče čudno na ruskom (kao da sam krivo na hrvatskom rekao) pa ih baš ne pamtim, a ne znam kako da ih popamtim što brže i efikasnije. Danas sam učio komparaciju pridjeva i baš je čudna, pogotovo superlativ, ono ubacivanje eśi i aśi je baš cool. (iako znam da će mi trebati jedno stoljeće da to usavršim, ne odustajem) :D
Jako mi je teško učiti drugi slavenski jezik jer ga brkam s hrvatskim, a padeži mi zvuče turbo krivo. Tipa: S Petroj (s Petrom)...grrrrrozno!
Superlativ na "-ейший, -айший" nije aktivno uporabljiv danas. Umjesto njega treba govoriti "самый" + pridjev u pozitivu.
O padežima nešto tako mogu pričati i ja. Prvo kad sam počeo učiti hrvatski, vrlo mi je bilo čudno reći naprimjer »ja idem s Natašom« jer odmah zamišljao da idem s nekim čudom muškog spola koji se zove Nataš. :) Mislim što je jako užasnije muško ime prodeklinirati kao žensko (evo ti "s Petroj"). :mrgreen:
U deklinaciji imenica ženskog roda između hrvatskoga i ruskog ima više razlika s "-e" i "-i": //gen.sg. i //nom.pl. руки ruke; Dat. i Lok. sg. руке ruci itd.
Ali sve ove vesele razlike tek snažnije oduševljavaju nas učiti jezike! :)

matko

Superlativ na "-ейший, -айший" nije aktivno uporabljiv danas. Umjesto njega treba govoriti "самый" + pridjev u pozitivu.

Ma da...vidiš, to uopće nisam vidio u svom priručniku. Što nažalost uopće i nije priručnik već gramatika ruskoga jezika (Očerk grammatiki ruskoga jazyka). A možda i jesam, al kako latinicu još uvijek čitam 15 puta brže nego ćirilicu, ne bi bilo ni čudo da mi je omaklo nešto, npr. baš to! :oops:

U Puli nema posebnog jezika jer se ne razlikuje puno od književnog, ali zato postoje 3 narječja (o kojima si zasigurno već nešto čuo od nekoga: kajkavsko, štokavsko i čakavsko). Ne znam za vas, ali ja to ne bih nazivao narječjima (dijalektima), već jezicima koji se govore na području RH. No dobro... nisam ja taj koji će tu nešto poduzimati...

Taj lijek je vrijedan protiv one bolesti.
->Malo čudna rečenica za hrvatsko uho. Ljepše bi zvučalo: Taj lijek se još koristi protiv one bolesti.

Riječ=word, rečenica=sentence, slovo=letter

Ta rečenica nije bila jako prosta.
->prosto u hrvatskom znači (ponajviše) nešto loše (poput psovke ili nešto porno):lol:, a rjeđe kao jednostavno. Zato ti predlažem da ubuduće kažeš JEDNOSTAVNO. (jer, ponavljam, za Hrvate zvuči jako čudno)

Ja obožavam učiti jezike, a naročito one koje volim (npr. španjolski, portugalski i ruski). Nažalost, ruski uvijek ostavim za kraj jer nemam ništa pametno iz čega učiti, no @TANJA: pročitah tvoj mail, i da, bio bih ti vrlo zahvalan da mi pošalješ te tablice. Večeras se pokušah logirati na gmail no bezuspješno. Nema veze, nije mi teško napisati -matko- svaki puta prije postanja. :)
Uočio sam da te nema u zadnje vrijeme. Što je, počeli su ispiti?

E da, imam pitanje. Moja prijateljica dešperatno želi upisati španjolski, da je to došlo do te mjere da želi otići u Ljubljanu na fax. Bi li mi mogla objasniti uvjete, što mora/može uzeti uz to, ona nema pojma o slovenskom, pa bi li pohvatala sve što profesor kaže i bi li profesori imali razumjevanja za nju pošto je iz Zagreba itd...? Ako ti nije problem, raspitaj se na referadi. Ako ne, nema veze. Ja sam dao sve od sebe da joj nekako pomognem :_1_12 (čitajući lingvoforum) :mrgreen:

Besos a todos!


@Vanja: e, sad sam ponosan na sebe :mrgreen: (šala!!!) Čak sam i čuo za tog sveca, ali baš nisam neki fan

Jeca

Цитата: Amateur
Superlativ na "-ейший, -айший" nije aktivno uporabljiv danas. Umjesto njega treba govoriti "самый" + pridjev u pozitivu.
:o:o:o

Марина

Цитата: Jeca
Цитата: Amateur
Superlativ na "-ейший, -айший" nije aktivno uporabljiv danas. Umjesto njega treba govoriti "самый" + pridjev u pozitivu.
:o:o:o
Да, я тоже: :o:o:o

Tanja

evo mene matko :)

ma ne, ispiti su bili i prosli :D ali imam puno posla s seminarima :S
daj, probat cemo jos jedno s gmail-om ok?
a sad u vezi sa spanjolskim: tvoja prijateljica moze uz ta jezik uzeti bilo sto - povijest, muzikologiju, jezike itd. a to da nema pojma o slovenskom nije bas dobro jer ce joj trebati za prevodjenje. moram malo pitati svoje prijateljice, nekoliko ih studira spanjolski i kad saznam sve o programu, reci cu ti!
vise u mejlu!

Amateur

Цитата: matkoSuperlativ na "-ейший, -айший" nije aktivno uporabljiv danas. Umjesto njega treba govoriti "самый" + pridjev u pozitivu.
Ma da...vidiš, to uopće nisam vidio u svom priručniku.
Mislim da sam ti malo zbunio, izvini. Htio sam reći da sintetički superlativ je tipičniji za književni jezik i ne može biti stvoren od svakog pridjeva. Također on može imati neku ekspresivnu nijansu. Prvo možeš učiti analitički superlativ s riječju "самый" i uporabljivati ga gotovo u svakoj prilici. Primjeri. »Высочайшей вершиной мира является гора Джомолунгма (Эверест)« (može biti u priručniku zemljopisa). »Самая высокая гора в мире – Эверест« (u neformalnoj priči). Što se tiče komparativa, sintetički je tipičniji, ali ne mogu se ne složiti što pravila njegovog stvaranja nisu jednostavna.

Цитата: matko
latinicu još uvijek čitam 15 puta brže nego ćirilicu
ja pak čitam ćirilicu brže nego latinicu... pa mislim 20–30% brže 8)

Цитата: matko
Taj lijek je vrijedan protiv one bolesti.
->Malo čudna rečenica za hrvatsko uho. Ljepše bi zvučalo: Taj lijek se još koristi protiv one bolesti.
Riječ=word, rečenica=sentence, slovo=letter
Ta rečenica nije bila jako prosta.
->prosto u hrvatskom znači (ponajviše) nešto loše (poput psovke ili nešto porno):lol:, a rjeđe kao jednostavno. Zato ti predlažem da ubuduće kažeš JEDNOSTAVNO. (jer, ponavljam, za Hrvate zvuči jako čudno)
Hvala za objašnjenja! Samo mi je malo čudno da značenje jednostavnosti ima riječ koja sama nije »jedno-stavna«. (Šalim se.) :)

Добавлено спустя 3 минуты 25 секунд:

Цитата: Марина
Цитата: Jeca
Цитата: Amateur
Superlativ na "-ейший, -айший" nije aktivno uporabljiv danas. Umjesto njega treba govoriti "самый" + pridjev u pozitivu.
:o:o:o
Да, я тоже: :o:o:o
Molim Vas, objasnite te stvari bolje nego ovo mogu ja! :(

Добавлено спустя 7 часов 57 минут 37 секунд:

Ovo je nešto što Ivan već zna. Pa je meni bilo jako zbunljivo ali zanimljivo kada učah hrvatske mjesece a ukrajinske bjeh već znao. :D

siječanjсічень
veljača — лютий
ožujak — березень
travanj — квітень
svibanj — травень
lipanj — червень
srpanjлипень
kolovoz — серпень
rujan — вересень
listopad — жовтень
studeni — листопад
prosinac — грудень

Быстрый ответ

Обратите внимание: данное сообщение не будет отображаться, пока модератор не одобрит его.

Имя:
Имейл:
Проверка:
Оставьте это поле пустым:
Наберите символы, которые изображены на картинке
Прослушать / Запросить другое изображение

Наберите символы, которые изображены на картинке:

√36:
ALT+S — отправить
ALT+P — предварительный просмотр