Главное меню
Мы солидарны с Украиной. Узнайте здесь, как можно поддержать Украину.

Комната, где говорят на айну

Автор captain Accompong, сентября 26, 2007, 23:52

0 Пользователи и 1 гость просматривают эту тему.

captain Accompong

Цитата: Драгана от декабря  9, 2007, 23:39
Сленг этот

слэнг - это попытка выстроить гипотетический социолект языка айну, будь он нормально функционирующим языком,
точно также и разговорник - попытка представить как бы могло быть...
племя эторо негодуе...

antbez

Сленг- он же петербургский социодиалект айнского языка!  :green:
Quae medicamenta non sanant, ferrum sanat, quae ferrum non sanat, ignis sanat.

captain Accompong

полный текст статьи на языке айну, напечатанной в 千葉ユーラシア言語文化論集 Journal of Chiba University Eurasian Society № 9 (2006):

Ramat newa Kamuy

Alexander Yu. Akulov

Keywords:
Ramat and kamuy – basic concepts of Ainu traditional culture, their ethnolinguistic interpretation, comparison with the European concept of god:

Neil Gordon Munro nispa nuye-hi ene oka-hi: ramat newa kamuy aynu kamuy-uepakasnu moto itak ne. Munro anak ekasi utar ene ramat eitak-hi nuye. Aynu ekasi ene itak-hi: Kotanpira anak "Ramat newa Kamuy aynu kor kamuy-uepakasnu moto ne" sekor hawean, ine-hot-pa Hokkaydo emakasi wa ek Rennuikes "ramacihi isam yakun – nep ka kor eaykap" sekor hawean, Nisukrek "ramat anak nep ne yakka esik-te, ramat a-wen-te eaykap" sekor hawean, Uesanas "nei ta ne yakka ramacihi an" sekor hawean. [Munro 1963: 8]
Nep ka a-perke kor ramacihi nerok perke-p hoppa, aynu ray kor ramacihi ray-kur hoppa, korka siknu wa oyak ta arpa. Tam-pe kusu aeywankep ramacihi ray-kur tura-no arpa easkay kusu ray-kur tura-no a-oma-re ku hem ay hem emus hem a-eiwanke-p hem a-perke.   
Sinna kamuy ramat poron-no kor, sinna kamuy pon-no kor. Aynu opitta kamuy koraci-no ramat kor: sinna kur pon-no, sinna kur poron-no ramat kor. Yakun, ene itak-an easkay: ramat anak Porinesia un mana a-ye p ne koraci an pe ne wa. [Munro 1963: 10]

Ramat anakne tu sinna itak ani a-kar pe ne ruwe ne kuni ku=ramu. Ene an-i: ram + at. Ram anak nea itak sinrit ne. Naa ram anakne oyak itak sinrit ne ka an:

ram / ramu,
e-ram-an / e-ramu-an,
e-ram-iskari,
e-ram-as,
e-yay-ram-at-te

Ram-at kor at anak "an" hene "oma" hene koraci ne kuni ku=ramu. 
Ruwe ne kusu, ram-at anak "ram an" hene "ram oma" hene ne wa. 

Kamuy anak otutanuno-an kamuy-uepakasnu moto itak ne. John Batchelor nuye-hi ene oka-hi: kamuy anak re sinna itak (ka+mu+i) ani a-kar itak ne; ka+mu+i anak "nep utar kurka" sekor ramu (Munro).

Kamuy anak Sisam itak kami or wa ek, sekor sisam ne yakka Yoroppa-un-kur ne yakka ramu kur poronno oka (Fritz Vos). 
Aynu itak kamuy ne yakka Sisam itak kami ne yakka sine sinrit or wa hetukpa p ne, sekor a-ramu. Kamuy ne yakka kami ne yakka Arutay itak kam/kom sinrit ne kor pe ne nankor, sekor a-ramu. Kamuy sinricihi anak ene an-i: kam --> kam-i  --> kam-us --> kam-uy. Naa Koryo itak kom - "iso", komkkun - "kam ohaw" uneno-an sinrit or wa hetukpa itak ne, sekor a-ramu. (Sisam kami anak son-no Arutay kam - "tusu" wa ek nankor kuni ku=ramu. Korka tam-pe anak ku kor aitia patek an.) 

Korka kamuy anak Arutay kam/kom sinrit or wa somo hetuku p ne ruwe  ne.     

Sisam itak hem Koryo itak hem Arutay itak sinrit ne kor. Kia kusu Sisam itak hem Koryo itak hem irwak itak ne ruwe ne. Sisam itak hem Koryo itak hem Arutay itak ne.

Korka Aynu itak anakne Sisam itak hem Koryo itak hem oro wa rit-itak-katu ("rit-itak-katu" anak-ne Inkiris itak ani "linear model of word form" ne.)  ani earkinne sinnay-no an. Aynu itak anakne Amerika rit-itak-katu kor:

(m)+(r)+R+(M) - pa-itak ("pa-itak" anak-ne Inkiris itak ani ''prefix" ne.)  us easkay

Sisam itak hem Koryo itak hem Arutay rit-itak-katu ne:

(r)+R+(m) - pa-itak us eaykap

R,r - sinrit ne,
M,m -  ni-tek itak / sam-itak  ne. ("ni-tek-itak" / "sam-itak" anak-ne Inkiris itak ani "affix" ne.)

Tap-oka earkinne sinnay-no oka itak (Aynu itak, Sisam itak) anakne sine itak sinrit ne kor kuni-p somo ne (Akulov A.Yu.). Tan tu itak utur ta poro itak a-ukoesouk eaykap kuni ku=ramu.  Kamuy anak Aynu kor iyotta husko, iyotta nupur itak or ta an ruwe ne. Tap-an itak oyak itak wa ek eaykap ruwe ne kuni ku=ramu.
Naa son-no nucaktek pe anak ene oka-hi: Aynu kampi anak Sisam kami or wa ek ruwe ne. Kia kusu ku=ramu hi ene oka-hi: kamuy anak Sisam kami or wa ek yakun kampi ne an wa, kamuy ne an eaykap ruwe ne. 

Sisam ne yakka Yoroppa un kur ne yakka poroserke ramu hi ene oka-hi: kamuy anak Aynu itak kam sinrit or wa hetuku ruwe ne.
K=eyaykouepekennu hi ene oka-hi: hemanta kus kamuy anak iso oyak rehe ne a-ye? Tane nani a-eyayese hi ene oka-hi: iso anak kam poron-no kor kusu iso anak kam-us / kam-uy sekor a-ye easkay. Kia kusu kamuy anak kam sinrit or wa ek. Sekor Aynu-uepakasnu-kur poroserke ramu.

Korka nea aitia anak wen kuni ku=ramu.  Otutanu-p ta a=nukar ro:   

Emiko Ohnuki-Tierney katkemat nuye hi ene oka-hi: kamuy anak oyak ta okay pe sonno sinnay no an pe ne ruwe ne. Yakun nep ne yakka a=e-oripak pe kamuy sekor a=reko ruwe ne.
Iyotta pon pe ne yakka, iyotta ipokas pe ne yakka (kikir, terke-p) a-e-oripak kusu kamuy sekor a-reko easkay. Naa ikkewe okay pe, wen pe, a-eoripak pe (uhuy nupuri, siri simoye, o-repun-pe) kamuy sekor a=reko ruwe ne. Naa pirka p, nupur pe (pirka mat-ne-po, retar-pe-us-onne-kur, emus, cip) kamuy sekor a-reko ruwe ne.
Tane anak a-nukar easkay hi ene oka-hi: kamuy itak anak-ne usa, kam tura-no okay pe patek a-reko ruwe ka somo ne. Kia kusu kamuy anak kam sinrit or wa somo hetuku p ne ruwe ne.

Kamuy itak re itak ani a-kar itak ne kuni ku=ramu (ka + mu + i):

Pa-itak - ka anak "kurka" / "ka ta" ne koraci an.
Kes-itak ("kes-itak" anak-ne Inkiris itak ani "suffix" ne) - i/hi anakne poron itak kes-itak (pirka-hi, itak-i, an-i) ne kor ruwe ne wa.
Tane anak noski ta an itak mu itakipehe hemanta an ya ka pon-no k=eramiskari ruwe ne. Korka Karapto Aynu itak or ta mu anak "pirasa", "imakare" ne ruwe ne. Tam-pe kus kamuy or ta an mu anak "imakare", "pirasa" ne-no an nankor kuni ku=ramu.
Hawe ne yakun, ka-mu-i / ka-mu-y  anak "rik ta an pe", "utar akkari p" ne kuni ku=ramu. Hawe ne yakun, ene ku=ramu hi anak Batchelor nispa itak koraci an.

Tam-pe kusu a-eraman easkay pe ene oka-hi: hemanta kusu iso anak kamuy sekor a-ye? Tee-ta oka aynu ramu hi ene oka-hi: iso anak si-no ikkewe an pe ne wa si-no a-eoripak pe ne, si-no iso rehe a-ye yakun iso anak kotan ta san easkay. Naa iso anak iramante-kur kim ta ronnu easkay. Tam-pe kusu si-no iso rehe a-ye yakun wen nankor. Kia kusu si-no iso rehe iteki a-ye p ne. Iso a-e-oripak kusu kamuy sekor a-ye. Iso a-e-oripak kusu patek iso rehe ne kamuy sekor a-ye. Tam puri anak Porinesia un tapu puri koraci an. Kia kusu itak-an easkay hi ene oka-hi: nea puri anak iramante-kur tapu ne ruwe ne. 

Yoroppa un Aynu uepakasnu kur poron-no ramu hi ene oka-hi: Aynu kamuy anak Yoroppa un itak deus /god / Gott / dios / deux ne-no an. Korka tan itak anakne pon-no wayru p ne ruwe ne:
Kamuy anak poron-no oka. Deus anak sinen-ne patek an.
Kamuy anak aynu tek-sam ta oka ruwe ne. Deus anak aynu mosir or wa earkinne tuyma no an.
Kamuy mosir ta isaika-no arpa-an easkay. Deus mosir ta arpa-an hi anak isaika-ko.
Kamuy tura no u-nukar-an wa u-w-enewsar-an pe anak isaika. Deus tura no u-w-enewsar-an pe anak isaika-ko. 
Aynu anak kamuy mosir un mat-etun-an easkay. Yoroppa deus tura-no tam-pe anak a-ki eaykap ruwe. 
Tam-pe kus kuni ku=ramu ene oka-hi: kamuy anak Yoroppa deus toyko sinnay no an. Kia kusu a-ye easkay ene oka-hi: kamuy anak Yoroppa itak ani deus ne an eaykap. Kamuy itak Yoroppa itak ani kamuy patek ne an easirki. Yoroppa itak ta kamuy itak anak-ne konteksto or wa a-eraman easkay ruwe ne.

Imaka-ke ta a-ye easkay pe ene oka-hi: ramat piye, kamuy piye a-uk wa a-eraman wa, aynu puri or ta okay pe ne yakka a-ki p ne yakka nep ne yakka peken-no a-eraman easkay.
Ramat anak moto ne ruwe ne. Korka ramat anak yay-kata nep-ka ki eaykap. Ramat anak an hene ya isam hene ya patek ne p ne ruwe ne. Kamuy patek ramat kor wa nep ka ki easkay. Kamuy anak ramat poron-no kor wa oyak pe ramacihi poro-re hene pon-te hene easkay ruwe ne. Ramat poro-re kamuy anak pirka kamuy ne, ramat pon-te kamuy wen kamuy ne ruwe ne. Naa itak-an easkay pe ene oka-hi: ramat anak matematika un itak ani scalar koraci an pe ne wa kamuy anak matematika un itak ani tensor  koraci an pe ne. 
Poron-no ramat kor pe pirka. Ramat poro-re easkay pe pirka. Ramat pon-te pe wen. Ramat a-siknu-re kusu wen pe a-esisi easirki.   
Kia kusu Aynu puri or ta a-ki p opitta (inaw nuye, kamuy oman-te) ramat a-siknu-re kusu, ramat poro-re kusu a-ki p ne ruwe ne.   

A-eiwanke a-nuye-p

Akulov A.Yu. On the typological characteristics of Ainu language in connection with its possible genetic relationship // CES № 8, 2005,
Koreisko-russkii slovar' (Korean-Russian Dictionary) / Kholodovich A.A., Moscow, 1951,
Munro N.G. Ainu Creed and Cult, London, 1962,
Nevski N. A. Ainskii fol'klor (Ainu folklore), Moscow, 1972,
Ohnuki-Tierney E. Ainu of North-West Cost of Southern Sakhalin, Waveland Press, 1984, 
Vos F. Japanese Loan Words in Ainu // Rocznik Orientalistyczny, T. XLVI, Z. 2, 1990,

(あれくさんどる あくーろふ・Russian Christian Humanitarian Academy)


Ramat and Kamuy

Alexander Yu. Akulov

Summary : (Inkiris itak ani piye itak)

This short text is devoted to the analysis of ramat and kamuy which are the key words/basic concepts of Ainu religion and Ainu traditional life. This text is written in Ainu language and it is the first scientific article in Ainu language during the whole history of Ainu studies.  Ramat is the first and the main concept of Ainu religion. According to my data this word consists of two morphemes: ram which means "soul"/"mind"/"heart" and at which is similar to such verbs as an/oka and oma which mean "to be"/"to exist". So the concept of ramat can be interpreted as "soul exists".
Ramat exists everywhere and fills everything. Every thing and every being has ramat. One thing has a lot of ramat, another - little but nothing can exist without ramat. Ramat cannot be annihilated. When beings die or when things are broken their ramat leaves them but doesn't disappear and goes to another place. Following to Neil Gordon Munro it is possible to state that ramat is very much alike to the Polynesian mana.
Kamuy is the second basic concept of Ainu religion. According to my data word kamuy doesn't have any connection to the Japanese kami "deity" because kamuy belongs to the most important and old part of Ainu lexics. The Ainu and Japanese languages differ in their linear model of word form: Ainu has linear model of word form of the American type while Japanese demonstrates this of the Altaic type, i.e. in Japanese prefixation is strictly prohibited while in Ainu it is permitted. I think serious word-change process cannot take place between such different languages.
Moreover it is worth noting that the Ainu had not known paper before they met Japanese, so in the Ainu language the word for paper was borrowed from Japanese. In Japanese paper sounds the same way as "deity", i.e. kami but in Ainu it became kampi. In this connection I think that Ainu kamuy cannot originate from Japanese kami because Japanese kami would become kampi but not kamuy in Ainu.
Also I don't think that kamuy has any connection with the Ainu word kam – "meat" as many anthropologists believe. This point of view is usually explained in such a way: kamuy is often used in connection with bear because bear has a lot of meat, i.e. kamuy originated from kam + us which later became kam+uy.
Following to John Batchelor I believe that the word kamuy consists of three morphemes: ka + mu + i. According to my interpretation the meaning of these morphemes is the following:
ka is similar to "kurka" / "ka ta" - "over"/"above";
suffix i/hi is often used as a verbal substantivator ex.: pirka-hi, itak-i, an-i;
though now I a bit misunderstand the meaning of the middle morpheme mu, cause I have never met it in the Saru dialect. But I have met such morpheme is Sakhalin Ainu. In Sakhalin Ainu mu means "spread" and it is equal to imakare, pirasa of  the Saru dialect. Because of it I think that mu in kamuy has the similar meaning.
So I think ka-mu-i / ka-mu-y means "spread over thing", "a thing above people". And my interpretation is similar to the interpretation of Batchelor.
And from this point of view it is possible to understand: why kamuy is used as another name of bear or another awful or beautiful beings or things. According to Emiko Ohnuki-Tierney kamuy should be distinguished from other beings. And it is important to know that the word kamuy is often used to name some beings and things, which real names are tabooed. In the case of bear the word kamuy is used just in order to express respect to bear and in order to avoid the use of the real name of bear cause it may bring different troubles to people.
Also it is important to note that kamuy is not similar to the European concepts deus /god / Gott / dios / deux cause European god is a transcendental being while kamuy exist in the neighborhood of people and people can easily get kamuy mosir. Because of it, the word kamuy should not be translated as deus /god / Gott / dios / deux into European languages. I think the best way is to leave the word kamuy without any translation at all and explain its meaning from the context.
At least it is possible to state the following: ramat is the basis. But ramat itself cannot make anything. It may just exist or not exist, but it cannot act. Instead of it kamuy can act. Kamuy has a lot of ramat and can endow or take away ramat to other beings. Kamuy which endows ramat is good, kamuy which takes ramat away is bad. If we turn to the certain concepts of mathematics we can state that ramat is a scalar and kamuy is a tensor.
Having picked up the essence of ramat and kamuy, having understood their meaning we can interpret every thing and every act of the Ainu tradition. Every event of Ainu traditional life can be described in terms of ramat and kamuy. Any act of Ainu tradition is intended to save and to magnify the existing ramat. Because of it a thing which has much ramat and which can magnify ramat is good thing; while thing which takes ramat away is bad. Because of it people should escape things and beings which take ramat away.  And every act of Ainu tradition (carving inaw or bear feast) is performed in order to save and magnify the existing ramat.       
племя эторо негодуе...

captain Accompong

Utar, asir pa pirka pa ne ruwe tap an na!
Kor-ka sir-sak naski ta asir pa maratto anak sisam puri ne ruwe. Aynu asir pa anak pa-i-kar ta an ruwe ne wa. Ne maratto anak iye 21 gahtra ne ruwe.  :UU:
племя эторо негодуе...

captain Accompong

по просьбам отдельных товарищей  ;-)

Wepeker
Yupet un "eraratki aynu"

Вэпэкэр "Блудливый айну с реки Ю"

1.

A=ona-ha, a=unu-hu tura no an=an wa. Yuk ka kamuy ka poron-no ronnu wa, nep-ka a=e-rusuy ka somo ki no, an=an wa. Po an-i wa no a=ona-ha a=tura wa, e-kim-ne an kor eramante ene oka-hi: i=epakasnu kor oka=an; ayne, tane anak poro okkay-po a=ne w, an=an hike; a=ona-ha tane anak onne wa iramante ka somo ki no oka=an. A=sinuma anak iramante patek nepki ne a=ki kor an=an.
A=ona-ha ene itak-i: "A=kor pet naski ke ta a=aki-hi an wa, kotan kor kur ne wa an. Tu po kor wa, mat-ne-po sine-p kor wa an. E pon hi wa no a=ci-u-kor-e kuni-hi a=ye kor oka=an ruwe ne. Ney ta ka e=aca-ha eun e=arpa wa e=kor tres e=hunara yak pirka na!" sekor i=ye kor oka=an ruwe ne.
Arpa=an ka somo ki no an=an hike; yay-nu=an humi ene an-i: ney ta ka a=aca-ha arpa=an kuni, a=ramu kor an=an ruwe ne.
Iramante patek a=ki utur ta ekesinne a=ona-ha utar a=i-nuynak wa pirka menoko oka uske un arpa=an kor, pirka menoko oka kor, a=nimpa kor an=an kor, or wa no nispa utar tresi-hi ka a=ikka kor, ne-rok nispa utar i=os arki wa, asim-pe uyna.
A=ona-ha iruska wa, i=ko-pasrota ene oka-hi: "Tunas-no e=kor tresi hunara!"
Sekor i=ye yak-ka, a=nu ka somo ki no eraratki patek a=ki kor an=an hike; a-i=reko hawe ene oka-hi: "eraratki aynu" sekor a-i=reko ruwe ne. Menoko nimpa a=ki ayne, a=ona-ha kor-pe opitta asim-pe ne a-uk wa isam. A=ona-ha iruska hawe ene oka-hi: " A=wen-po-ho, mak i-ki sir ene oka-hi ne ya?" sekor i=ye kor i=ko-pasrota patek ki.   
племя эторо негодуе...

captain Accompong

2.

Sine an ta e-kim-ne=an kus arpa=an. E-kim-ne ru kari arpa=an ayne inkar=an kus, poro ci-ku-ni oka ruwe ne. Corpok ke ta kamuy ne kus koraci-an pirka menoko oka ruwe ne. Atusa kane oka hike; ci-ku-nu a=uk wa a=piye-kar, ki-a kus ne-a menoko isam ruwe ne. Inkar=an ike, kak-kok sine-p ni ka un rew ruwe ne. Ne-a ci-ku-ni corpok ke ta arpa=an wa, inkar=an ike, sironkane tak oka hike, a=uyna ruwe ne. E-kim-ne=an wa kamuy a=ray-ke wa iwak=an. A=un-i ta hosipi=an wa, rewsi an=an. Wentarap=an humi: puyar or ta numan ne a=nukar pirka menoko oka hine, ene itak-i: "Ta-an aynu okkay-po, itak=an ciki wonne-re yan. A=sinuma anak kak-kok kamuy kor tresi a=ne wa an=an. Kamuy or-un inkar=an ike a=yay-kotom-ka-p isam ruwe ne; aynu or-un inkar=an ike, aynu or-ta e=an-i patek a=yay-kotom-ka ki ruwe ne. Nen-ka ne wa a-i=kor-tak-i sekor yay-nu=an kus, rik-un-kanto wa ran=an wa, ci-ku-ni corpok ta sini=an a wa, e=e-kim-ne yak a, a=e-ram-iskari; ekuskonna ci-ku-ni ani a=e-piye kar; inkar=an kor, a=kor-sirokane-tama a=oyra ruwe-ne. E=uk wa e=san ki ruwe ne kus, a=e=yay-kotom-ka a kus ran=an wa, a=i=kor kus ne na! Aynu ot-ta ka e=kor kuni menoko an, ki ruwe ne kus, aynu e=maci-hi e=kor wa ne yak-ka, ran=an wa, pom mat ne an=an kus-ne na! Te wa no anak e=pirka kuni ne i-ki=an kus-ne na!" Sekor ne pe kor wentarap an.     
племя эторо негодуе...

captain Accompong

3.

Isimne an kor, hopuni=an wa, a=ona-ha eun itak=an hawe ene oka-hi: "A=kor pet noski ke-he kor a=aca-ha eun arpa=an kus-ne na!" Sekor itak=an. Or wa, soy-ne=an wa pet turas arpa=an ayne, inkar=an kus, inne kotan oka ruwe ne. Kotan soy a=kus wa, kotan noski ta poro cise an; soy ke ta arpa=an wa si-hum-as-te=an; ki a kus, aynu soy-ne wa; inkar=an ike, te pak-no menoko a=nimpa kor-ka, ene an pirka menoko a=nukar ka somo ki a-hi pirka pom menoko soyempa wa; i=nukar rok pe iruska ipor kor wa, hetopo cise or un ahum ruwe ne. Ene itak-i: "A-kor Yu-pet putu-hu un eraratki a=yupi-hi ne noy-ne ek ruwe ne." Sekor hawe an. Ene haw as: "E=ahun-te yak pirka" Sekor haw as. Or wa soy-ne, ene itak-i: "A=wen yupi-hi. hemanta kar ek sir an," sekor hawe an kor, i=ahun-te kus ye. Sinu kane reye kane ahun=an ruwe ne.
Inkar=an ike, caca kamuy rupne mat kamuy pirka hike oka ruwe ne. U-werankarap a=ki ruwe ne; okake an kor, ne-a caca ene itak-i: "A=po-utar e-kim-ne wa, naa iwak isam-pa," sekor hawe-an. Oka=an ayne, aynu iwak wa; inkar=an ike pirka okkay-po tu-n iwak ruwe ne. Ne-rok okkay-po utar tura-no u-werankarap a=ki ruwe ne. Okake an kor ene itak-pa-hi: "Yu-pet-putu-hu a=aki-hi somo ine ya, sekor i=ye-pa; "A=ne ruwe ne; a=kor tresi a=hunara kus ek=an ruwe ne." Itak=an a wa, ne-a menoko iruska hawe ene oka-hi: "Ene pak no i=kor rusuy ke eraratki patek e=ki asuru-hu a=nu kor an=an; tane anak somo a=i=kor kuni a=ramu kor an=an a wa" sekor hawe an. Ne-rok okka-po utar iruska-pa hawe ene oka-hi: "A=kor tresi, hemanta e=ye hawe ene an hi an. Teeta wa no a=ci=e-kor-e kuni a=ye kor oka=an a wa; tane-po e=kor yupi  ek sir ne wa nisatta anak tura wa arpa". sekor hawe oka.
Pirka suke ne-a menoko kar wa, a=e-pa ruwe-ne, rewsi-oka=an. Isimne an kor hosipi an kus ne-a kus ne-a menoko iruska hawe ene oka-hi: "A=e=tura ka e=toranne kor-ka a=i=tura kus ne na!" Sekor hawe-an. Sike-he kar wa, a=tura wa san=an ruwe ne. A=un ta hosipi=an wa, a=ona-ha e-yay-ko-pun-tek ene itaki: "Tane=-po e=kor tresi e=hunar wa e=ek yak-un pirka," sekor itak ruwe ne. Ne-a maci-hi tura-no an=an wa, iramante patek nep-ki ne a=ki kor an=an.  
племя эторо негодуе...

captain Accompong

4.

Sine an to inaw cipa or un inkar=an a wa kane cise, poro cise oka ruwe ne. Kane sintoko, ni sintoko, ikor ne yak-kaporon-no cise esik-te no an ruwe ne. Or wa no ne-a kamuy menoko pom mat ne a=kor wa an=an.
Aynu a=maci eun ka po kor=an, kamuy a=maci eun ka okkayo, menoko a=kor ruwe ne. Or wa, ne-a kamuy a=maci ene itak-i: "A=sinuma anak kamuy a=ne a kus, a=mat-ne-po a=tura wa, kamuy or-un riki=an kus ne. Aynu or ta ray=an wa ne yak-un, kamuy or wa a-i=ko-i-ki kus, kamuy or un rikin=an kus ne na." Sekor hawe an kor mat-ne-po-ho tura wa arpa. Ne-a kamuy a=maci-hi ene itak-i: "E=onne wa ne yak-un, e=ray wa ne yak un kamuy or ta u-kor=an kus ne na!" sekor itak, rikin ruwe ne.
Okake-he ta, kamuy a=po-ho kamuy a=kor pe a=kor-e wa, a=res wa hime, poro ruwe ne.
Aynu a=po-ho aynu a=kor-pe a=kor-e wa a=res wa hine, poro ruwe ne.
"Tane anak onne=an wa, ray=an sir ne kus, rik un kanto or un a=ona-ha a=nomi na! sekor eci=hawe-oka kor, eci=i-nomi ki yak pirka na!" sekor kane Yu-pet putu-hu eraratki sekor a-ye aynu hawe an kor isam ruwe ne kus a-ye.
племя эторо негодуе...

Tibaren

Интересует следующий вопрос по айнскому языку:

В статье John Batchelor. A Grammar of the Ainu Language
http://www.bbc.co.uk/dna/h2g2/A17278257

приводится схема образования каузатива:

«...Transitive verbs are made causative by adding re to them:--
TRANSITIVE. CAUSATIVE.
E, «to eat». Ere, «to cause to eat, to feed».
Ibe, «to eat». Ibere, «to cause to eat, to feed».
Iku, «to drink». Ikure, «to make drink».
Ki, «to do». Kire, «to make do».
Shikkashima, «to seize». Shikkashimare, «to make seize».
Ta, «to draw». Tare, «to make draw»...

Данный формант каузатива (re) единственный или есть вариации по диалектам? Насколько он исконный для айнского или это инновация?
Zikiro beltza ona dut bañan obea buztan zuria

captain Accompong

Цитата: Tibaren от сентября  4, 2008, 15:54
Интересует следующий вопрос по айнскому языку:

В статье John Batchelor. A Grammar of the Ainu Language
http://www.bbc.co.uk/dna/h2g2/A17278257

приводится схема образования каузатива:

«...Transitive verbs are made causative by adding re to them:--
TRANSITIVE. CAUSATIVE.
E, «to eat». Ere, «to cause to eat, to feed».
Ibe, «to eat». Ibere, «to cause to eat, to feed».
Iku, «to drink». Ikure, «to make drink».
Ki, «to do». Kire, «to make do».
Shikkashima, «to seize». Shikkashimare, «to make seize».
Ta, «to draw». Tare, «to make draw»...

Данный формант каузатива (re) единственный или есть вариации по диалектам? Насколько он исконный для айнского или это инновация?


каузатив образуется при помищи суффиксов -e, -ka, -ke, -re, -te:
(примеры из диалекта Сарпэт)
kor - иметь,  kor-e - давать
hure - быть красным, hure-ka - окрашивать в красный цвет, краснить
ray - умирать, ray-ke - убивать
e - есть, e-re - кормить
ran - спускаться, ran-te - спускать;

в других диалектах используются те же суффиксы, нодистрибуция их несколько другая, например, на Сарпэт "показывать" - nukar-e, на сахалинском Райциска - nukan-te (nukar - смотреть)

надо думать, что суффиксы -e, -ka, -ke, -re, -te - это историческое изменение глагола ki в разных композитах, то есть в древности, скорее всего, каузатив выражался композицией смыслового глагола + глагол "совершать процесс" ki, такое явление сохранилось в недавно открытом южном диалекте айну:
Южн.   Сарпэт
yan-ki - yan-ke - направлять к берегу,
pas-ki - pas-te - отпускать,
подробнее о южном диалекте айну:
http://lingvoforum.net/index.php/topic,8979.msg143588.html#msg143588
племя эторо негодуе...

Nevik Xukxo

Это самое, а внешние связи айну так толком и не выяснены были?
Когда они на Японских островах-то появились (может, и раньше них там кто жил?) и откуда? O_o

captain Accompong

Цитата: Невский чукчо от сентября  5, 2008, 21:34
Это самое, а внешние связи айну так толком и не выяснены были?
Когда они на Японских островах-то появились (может, и раньше них там кто жил?) и откуда? O_o

читните ка книжцов  :)
в смысле посмотрите по этому форуму, по другим ресурсам, погуглите, прежде чем задавать такие глупые вопросы  8-)
http://lingvoforum.net/index.php/topic,9219.msg141021.html#msg141021
http://polusharie.com/index.php/board,116.0.html
http://www.forum.orientalica.com/index.php?s=e329c7898a08b513d908fb24abe96c3a&showforum=56
племя эторо негодуе...

Nevik Xukxo

Почитал... Довольно интересная у них история...  :UU:

ЗЫ ещё оказывается, что ительмены, возможно, не совсем или совсем не чукчи с коряками.   :o :o :o

captain Accompong

Цитата: Невский чукчо от сентября  6, 2008, 12:56

ЗЫ ещё оказывается, что ительмены, возможно, не совсем или совсем не чукчи с коряками.   :o :o :o

это, вообще-то, хорошо известный факт, что ительмены не родственны группе чукотских народов (чукчи, коряки, кереки)
племя эторо негодуе...

captain Accompong

Цитата: Tibaren от сентября  4, 2008, 15:54
Интересует следующий вопрос по айнскому языку:

В статье John Batchelor. A Grammar of the Ainu Language
http://www.bbc.co.uk/dna/h2g2/A17278257

приводится схема образования каузатива:

«...Transitive verbs are made causative by adding re to them:--
TRANSITIVE. CAUSATIVE.
E, «to eat». Ere, «to cause to eat, to feed».
Ibe, «to eat». Ibere, «to cause to eat, to feed».
Iku, «to drink». Ikure, «to make drink».
Ki, «to do». Kire, «to make do».
Shikkashima, «to seize». Shikkashimare, «to make seize».
Ta, «to draw». Tare, «to make draw»...

Данный формант каузатива (re) единственный или есть вариации по диалектам? Насколько он исконный для айнского или это инновация?


все эти суффиксы - каузативаторы -e, -ka, -ke, -re, -te - абсолютно исконные айнские, как я уже отмечал выше http://lingvoforum.net/index.php/topic,8813.msg175200.html#msg175200 , все эти суффиксы происходят от глагола ki - "выполнять действие",
такого рода изменение морфемы ki свидетельствует о том, что в языке айну некогда, скорее всего, существовала гармония гласных, о чем свидетельствует, например, Тири Масихо,
он говорит, что в языке айну гласные делились на три группы:
1. /a/, /u/
2. /o/
3. /i/, /e/
гласные групп 1 и 3 или 2 и 3 могли сосуществовать, но гласные групп 1 и 2 не могли появляться вместе...
так говорит Тири, однако, на мой взгляд, гармония гласных была несколько другая:
pas-ki -> pas-te
yan-ki -> yan-ke
*ran-ki -> ran-te
т.е. похоже, что /a/, /e/ в действительности входят в одну группу, и что /e/ противопоставлено /i/...
племя эторо негодуе...

Tibaren

Цитата: captain Accompong от сентября  7, 2008, 12:35
все эти суффиксы - каузативаторы -e, -ka, -ke, -re, -te - абсолютно исконные айнские, как я уже отмечал выше http://lingvoforum.net/index.php/topic,8813.msg175200.html#msg175200 , все эти суффиксы происходят от глагола ki - "выполнять действие",

Ну, можно понять, допустим, -e, -ka, -ke < *ki. Но неужели k могло трансформироваться в r и t?


Zikiro beltza ona dut bañan obea buztan zuria

captain Accompong

Цитата: Tibaren от сентября  7, 2008, 13:04
Цитата: captain Accompong от сентября  7, 2008, 12:35
все эти суффиксы - каузативаторы -e, -ka, -ke, -re, -te - абсолютно исконные айнские, как я уже отмечал выше http://lingvoforum.net/index.php/topic,8813.msg175200.html#msg175200 , все эти суффиксы происходят от глагола ki - "выполнять действие",

Ну, можно понять, допустим, -e, -ka, -ke < *ki. Но неужели k могло трансформироваться в r и t?


а почему нет?
в айну переход /t/ <-> /r/ <-> /tl/ <-> /l/ очень распространенный и вполне закономерный:
retar - tetar
reki - teki
что касается перехода /k/ -> /t/ то в историческом айну такие случаи отсутствуют, за исключением одного:
korpok /korpok/ - corpok /tsorpok/, т.е., по кр. мере /k/ <-> /ts/,
другие похожие случаи неизвестны, однако, на мой взгляд и этот один случай свидетельствует, что в древнем языке переход /k/ -> /t/ вполне мог существовать,
то есть, таким образом, мы получаем, что переход
/k/ -> /t/ -> /r/ был вполне нормальной фонологической реалией древнего языка
племя эторо негодуе...

captain Accompong

nukar:
*nukar-ki -> nukar-te -> nukan-te (Райциска)
на морфемных стыках в языке айну имеет место переход rt в nt 
*nukar-ki -> *nukar-te -> *nukar-re -> nukar-e (Сарпэт)

e:
*e-ki -> *e-ke -> *e-te -> e-re - форма одинакова и для Райциска и для Сарпэт
племя эторо негодуе...

captain Accompong

*nukar-ki -> nukar-te -> nukan-te (Райциска)
на морфемных стыках в языке айну имеет место переход rt в nt 
*nukar-ki -> *nukar-te -> *nukar-re -> nukar-e (Сарпэт)

                             *nukar-ki
                                   |
                             *nukar-ke
                                   |
                              *nukar-te
                              /           \
                       *nukar-re    *nukar-te
                             |              |
                        nukar-e      nukan-te
                       (Sar-pet)     (Rayciska) 

т.е., строго говоря, обе современные формы nukar-e и nukan-te, в сущности, одинаково далеки от праформы
племя эторо негодуе...

Tibaren

Скажите, а есть ли литература по этому вопросу, где можно поподробнее ознакомиться?
Zikiro beltza ona dut bañan obea buztan zuria

captain Accompong

Цитата: Tibaren от сентября  8, 2008, 09:59
Скажите, а есть ли литература по этому вопросу, где можно поподробнее ознакомиться?

вот конкретно по данному вопросу (история каузатива) литературы совсем нет, это все мои разработки,

а какой именно вопрос вас интересует?
племя эторо негодуе...

captain Accompong

Цитата: Tibaren от сентября  8, 2008, 09:59
Скажите, а есть ли литература по этому вопросу, где можно поподробнее ознакомиться?

давайте, все же, диахронию и реконструкции обсуждать здесь http://lingvoforum.net/index.php/topic,8979.0.html
а данный топик предназначен для синхронии и всяческих экзерсисов  :)
племя эторо негодуе...

captain Accompong

племя эторо негодуе...

Tibaren

Цитата: captain Accompong от сентября  8, 2008, 11:14
а какой именно вопрос вас интересует?

Да, собственно, меня интересовал именно каузативатор re, поскольку (уже не помню где) я встречал версию о якобы его возможности сопоставления с баскским каузативным префиксом  ra- , например

e-bil-i "идти"  :   e-ra-bil-i "заставить кого-л. идти"

e-kus-i "видеть"  :  e-ra-kuts-i "показывать" и т.д.

Однако в баскском это, во-первых, префикс, во-вторых его функция шире, он также трансформирует глагол в полиперсональный.
Zikiro beltza ona dut bañan obea buztan zuria

captain Accompong

Цитата: Tibaren от сентября  9, 2008, 10:39
Цитата: captain Accompong от сентября  8, 2008, 11:14
а какой именно вопрос вас интересует?

Да, собственно, меня интересовал именно каузативатор re, поскольку (уже не помню где) я встречал версию о якобы его возможности сопоставления с баскским каузативным префиксом  ra- , например

e-bil-i "идти"  :   e-ra-bil-i "заставить кого-л. идти"

e-kus-i "видеть"  :  e-ra-kuts-i "показывать" и т.д.

Однако в баскском это, во-первых, префикс, во-вторых его функция шире, он также трансформирует глагол в полиперсональный.


ээээ,  :o кусо кусовое  :down: :down: :down:
АЙНУ НИКАК НЕ МОЖЕТ БЫТЬ РОДСТВЕНЕН БАСКСКОМУ
смотрите сюда:
3. 3.10. Айну и баскский язык

Многочисленные спекуляции, как ученых лингвистов, так и дилетантов от языкознания, на тему родства языка айну и баскского вынудили необходимость серьезного научного сравнения этих языков.
Баски - аборигены Европы, народ численностью около одного миллиона человек, проживают главным образом в Стране Басков (провинции Наварра, Алава, Бискайя и Гипускоа - в Испании, а также на юге Франции в Лапурди, Баше Нафарроа и Зубероа), также достаточно много басков живет в США (штаты Невада, Айдахо), и в странах Латинской Америки.
Язык басков современной лингвистикой рассматривается как изолированный. Баскский язык резко отличается от окружающих его индоевропейских языков как техникой соединения морфем (баскский - агглютинирующий, индоевропейские - фузионные и агглютинирующие), так и по некоторым структурным параметрам.
Язык басков - один из официальных языков в Испании.

Итак, по технике соединения морфем и айну и баскский - агглютинирующие, линейная модель словоформы и в айну и в баскском - американская: (m)+(r)+R+(m).

Сравним глагол:

У меня имеется табак.
баскский: Tabakorrik d-a-uka-t
        айну: Tampaku ku=kor

У тебя имеется табак.
баскский: Tabakorrik d-a-uka-zu
       айну: Tampaku e=kor

У них имеется табак.
баскский: Tabakorrik d-a-uka-te
        айну: Tampaku 0=kor

в данном случае баскский глагол "иметь что-то" - eduki (ukan) (Miguel Sagues Gramatica Elemental Vasca  San-Sebastian 1985 с. 47) имеет такую структуру:

ob. + a (морфема настоящего времени) + uka (корень) + sb.

В настоящем случае объектный показатель - d - 3sgob,
Субъектные показатели:
-t - 1sgsb
-zu - 2sgsb
-te - 3plsb

В глаголе айну грамматическое время вообще не выражается никакими показателями, и никакими вспомогательными глаголами. Кроме того, налицо явное материальное несходство корневых глагольных морфем.

Вообще, обычно, баскский глагол состоит из двух частей: основного и вспомогательного глагола. Основной глагол - смысловой, в нем обычно передается время и вид, во вспомогательном глаголе выражается лицо/число субъекта/объекта, а также иногда уточняется вид. Непереходные глаголы используют в качестве вспомогательного глагола глагол izan - "быть", а переходные - edun (там же сс.: 46 - 47) - непереходная версия "иметь":

Я прихожу
Ni(1) etortzen(2) naiz(3)
Я(1) приходящий(2) я-есть(3)

Люблю (кого-л. 3sgob)
Maite(1) dut(2)
Любить(1) имею(2)

В языке айну структура глагола намного проще: глагол, как правило, состоит из одного корня и одного или двух аффиксов:

Я прихожу:
K=ek

Я люблю (кого-д., 3sgob):
K=0=omap

Грамматическое время вообще никак не выражается, прагматическое время выражается различными вспомогательными глаголами, которые обычно опускаются, т.е. время чаще всего понимается из общего контекста.

Таким образом, можно с уверенностью сказать, что айнский и баскский языки не имеют генетических связей, и все попытки доказать родство айну и баскского - несостоятельны.   
подробнее http://polusharie.com/index.php/topic,30545.msg378864.html#msg378864
еще подробнее http://polusharie.com/index.php/topic,30545.0.html
племя эторо негодуе...

Быстрый ответ

Обратите внимание: данное сообщение не будет отображаться, пока модератор не одобрит его.

Имя:
Имейл:
Проверка:
Оставьте это поле пустым:
Наберите символы, которые изображены на картинке
Прослушать / Запросить другое изображение

Наберите символы, которые изображены на картинке:

√36:
ALT+S — отправить
ALT+P — предварительный просмотр